Zbirke pripovjedaka “Umrežena” i “Život večni” u Novinaru

Naslovnica Novinara br. 1-2 / siječanj – ožujak 2018. od 19. travnja 2018.

Novinar, glasilo Hrvatskoga novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, broj 1-2 siječanj – ožujak 2018., – moguće i uopće posljednji tiskani broj! – na stranici 44. u rubrici NOVE KNJIGE – SVIJET MEDIJA objavljuje kritiku VLADIMIRA MATEKA zbirki pripovjedaka Umrežena i Život večni Božica Brkan, Acumen d.o.o. , Zagreb 2017.:

Gotovo da i nema godine da nas Božica Brkan otkako se je iz dnevnih redakcija otišla u mirovinu i hrabro prešla u nakladnike Božica Brkan ne obraduje nekom novom knjigom u izdanju obiteljske tvrtke, ali koja je u njenom većinskom vlasništvu. Potkraj 2017. godine objavila ih je čak dvije. I jedna i druga su zbirke kratkih priča (ukupno ih je 55) objavljivanih tijekom posljednjih dvadesetak godina u raznim listovima i časopisima, a dobrim dijelom i nagrađivanih na raznim natječajima. No, iako se obično kaže da pisci cijeloga života na različite načine pišu jednu te istu knjigu, ovdje to nije slučaj.

Razlika nije samo u jeziku kojeg autorica koristi: „Umrežena“ je napisana na štokavštini za koju bismo mogli nazvati i službenom da se u nju, s obzirom na tematiku o kojoj govori, nije umiješala i masa izraza koji pripadaju jeziku novih tehnologija i digitalnih proizvoda i profesionalnom žargonu onih koji ih koriste. S druge je strane „Život večni“, kako već i sam podnaslov kaže, „knjiga kajkavskih priča“. No, nije to bilo kakva kajkavština, to je danas već gotovo ugasla „kekavština“ autoričinog djetinjstva u Moslavini, pa je i zbog toga to vrijedan doprinos našoj (ne samo) dijalektalnoj književnosti.

Jezik u velikoj mjeri govori i o tematici. U „Umreženoj“, kako u predgovoru ističe sama autorica – sakupljene su „urbane kratke priče, izvaci o modernim ljudima, ženama ponajprije, o usamljenosti, otuđenosti, isključivosti, izgubljenosti u svakom smislu, okrutnosti u ubrzanome i sve više virtualnome globalnme svijetu. U kojem su svi kao umreženi, a zapravo sami kao nikad“.

Tome nasuprot u „Životu večnom“ stoji svijet maloga sela izgubljenog u vremenu i prostoru, u kojem zbog mentaliteta, običaja i teških karaktera pate i ljudi i životinje, u kojem se nekoga može umlatiti zbog pijane svađe oko zastave. Svijet u kojem se može stradati ni zbog čega i koji je po tome na neki način i „paradigmatična hrvatska priča o sudbini mnogih mjesta i njihovih stanovnika potkraj II. svjetskog rata i nakon njega“, kako je žiri uz ostalo obrazložio Nagradu Dubravko Horvatić za prozu, dodijeljenu 2015. priči „Crna trava“, koja se – zasluženo – našla i u ovoj knjizi.

Moglo bi se, naravno, o objema knjigama govoriti i kroz prizmu tzv. „ženskog pisma“. Činjenica da se događaji u većini priča opisuju kroz ženske likove ili barem iz njihove perspektive mogla bi opravdati i takav pristup. No, s obzirom na sve što su te priče zahvatile – u „Umreženoj“ su u pozadini, čak i tamo gdje ih se u početku ne očekuje – problemi tranzicije i recesije, društveno raslojavanje, ljubavni trokuti i razni oblici pomodarstva, dok se u „Životu večnom“ osim odraza prošlih vremena neprekidno isprepliću Eros i Tanatos – bilo bi krajnje nepravdeno ove dvije knjige Božice Brkan zatvoriti u isključivo u taj pretinac.

Na samom kraju, poruka potencijalnim čitateljima „Života večnog“: ne treba se bojati priča pisanih dijalektom. Da bi ih se razumjelo i uživalo u njima, potrebno je samo malo truda, kojeg će k tome olakšati na kraju svake priče priloženi rječnik manje poznatih izraza.

Objavljeno 19. travnja 2018.

Božica Brkan na Stihotronu 17. travnja 2018.

Stihotron – Božica Brkan

PROJEKT 17.04.2018. – 30.04.2018. Knjižnica Sesvete Stihotron

Božica Brkan

Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u  Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu),
na kojemu  se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.

Dvadeset sedma predsjedateljica Republike stiha
od 17. travnja do 30. travnja 2018. godine
je suvremena hrvatska pjesnikinja Božica Brkan.

Božica Brkan rođena je 1955. u Okešincu u Moslavini. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i kajkavskim – moslavačkom kekavštinom. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Križu. Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost, a diplomantica je i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, kolumnistica i urednica („Vjesnik“, „Večernji list“) u različitim medijima. Osobito su je zanimale teme vezane uz komunikaciju, tržište i baštinu. Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na Hrvatskim studijima (2009.—2011.). Osnivačica je, urednica i autorica internetskih magazina Oblizeki  i Živi selo.
Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva te suosnivačica Hrvatske udruge potrošača i Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih ljubavnih romana. Autorica je, koautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalim i četrdesetak visokonakladnih i na svjetske jezike prevedenih kuharica („Hrvatska za stolom“, „Slastice u Hrvata“, „Mediteran za stolom“ itd.) i drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa te internetskih portala, koji promiču svakidašnju kulturu stola. Među ostalim, puno je desetljeće bila scenaristicom Vegetina TV-serijala „Male tajne velikih majstora kuhinje“.

Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!

Objavila je:

  • zbirku kajkavskih pjesama „Vetrenica ili obiteljska arheologija“ (1990.)
  • izbor novinskih feljtona „Enciklopedija špeceraja“ (1990.)
  • roman „Lift ili politička melodrama“ (1993.)
  • zavičajnu čitanku „Oblizeki – Moslavina za stolom“ (2006.),
  • knjigu pjesama „Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme“ (2011.)
  • knjigu pjesama „To Toni – Molitva za tihu sućut“ (2011.)
  • knjigu pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ (2012.)
  • roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ (2012.)
  • knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom „Kajkavska čitanka Božice Brkan“ (2012.)
  • pjesničku zbirku “Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013.” (2014.)
  • roman „Ledina“ (2014.)
  • zbirku kratkih priča „Umrežena“ (2017.)
  • zbirku kratkih priča „Život večni“ (2017.)

Nagrade i priznanja:

  • Dobitnica  nagrade novinske kuće Vjesnik za mlade novinare „Zvonimir Kristl” za reportažu (1980.),
  • godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka” za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. – „Vrt “ „Večernjeg lista“
  •  dr. Joža Skok uvrstio joj je više pjesama u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća „Rieči sa zviranjka“ (1999).
  • u „Kajkavsku liriku Moslavine“ (2009.) dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama,
  • prva nagradu na natječaju „,Mate Raos“ Ogranka Matice hrvatske Vrgorac 2011.  za priču „Umrežena“.
  • roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ na natječajima VBZ-a 2010. i Ogranka Matice Hrvatske Osijek 2011. odabran je u uži izbor, a na T-portalovom natječaju uvršten među 11 kandidata za najbolji roman napisan na hrvatskom jeziku u 2012. godini,
  • monodrama „Strela boža vute pukla“ nagrađena je na Susretima hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ u Križevcima (2011.)
  • finalist za nagradu „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike u 2012. za zbirku pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“
  • prva nagrada na natječaju za kratku priču satiru „Slavko Kolar“ na Danima Slavka Kolara 2012.  u Čazmi za priču „Svojih tijela gospodari“
  • druga nagrada za djelo Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013. VI. na trienalnom književnom natječaju Pasionske baštine i DHK na temu Muke, dodijeljena na 22. svečanosti Pasionske baštine 2013.
  • nagrada “Katarina Patačić” za najbolju kajkavsku knjigu u 2012. godini pjesničkoj zbirci „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“
  • druga nagrada Pasionske baštine 2013. za djelo Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.
  • Agencija za odgoj i obrazovanje 20. veljače 2015. godine odobrila je uporabu “Kajkavske čitanke Božice Brkan” kao pomoćnog sredstva u nastavi hrvatskog jezika u svim razredima u svim srednjim školama
  • 3. nagrada “Dubravko Horvatić” za prozu za kajkavsku priču “Crna trava” objavljenu 2014. u tjedniku Hrvatsko slovo.
  • nagrada časopisa “Kaj” za pjesmu “spod joblaki i spod zvezdi” na 34. Recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva “Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini 30. svibnja 2015.
  • finalist za nagradu „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike u 2015. za roman „Ledina“

https://www.bozicabrkan.com/
http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/bozica-brkan
https://www.onenastupaju.hr/2017/10/18/zovu-je-cuvaricom-bastine-bozica-brkan-od-jezika-do-stola-moramo-voljeti-i-cuvati-svoje/
https://www.vecernji.hr/kultura/nove-knjige-bozice-brkan-njene-su-price-pravi-spomenik-malom-covjeku-1209542

  Projekt se održava uz financijsku potporu Grada Zagreba

 

Mala škola kekavice predstavljena na Skupštini DND-a u Zagrebu

U subotu, 14. travnja 2018. u Zagrebu je održana prva tematska i izvještajna Skupština Saveza DND u 2018. godini na kojoj je predstavljena tradicija i kulturna baština društava Naša djeca. Predsjednica Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ Ivana Posavec Krivec predstavila je njihov projekt Male škole kekavice.

O tome prenosimo s fejsa Ivane Posavec Krivec i stranice www.dnd.hr:

Ivana PK se osjeća ponosno s Božicom Brkan i Vladimir Nazor.

Sudionici zagrebačkoga skupa / Fotografija DND

“Mala škola kekavice” spontano je krenula iz Božičinog (i maminog) rodnog (J)Okešinca, a sada postaje projekt i program prepoznat među kajkavcima širom zemlje!
Recimo još – ni malo slučajno, u godini programa obilježavanja „Europske godine kulturne baštine“ spremni smo za nove izazove pri čemu nam se pridružuju i novi partneri!

https://www.savez-dnd.hr tradicija-i-kulturna-bastina-drustava-nasa-djeca-predstavljena-na-skupstini-saveza-dnd-hrvatske:

Jana Krivec i gđa Ivana Posavec Krivec / Fotografija DND

U Križu se kroz „Malu školu kekavice“ radi na očuvanju jezične baštine moslavačkog kraja što su nam kroz prezentaciju i recitaciju predstavile Ivana Posavec Krivec i njena kći Jana. Tako smo čuli za neke nove izraze poput špilhoze na tufne, prčim rasta, šprukaci, čikačoka, fučkalin, musolini, koprivnača, žufko, ogrizek, sladoledar i štrk, štrk, štrkovača, no više ćemo doznati u „Kajkavskoj čitanci“ Božice Brkan, gospođe koja je inspirirala ovaj projekt, a koja se bavi očuvanjem kajkavskog idioma Okešinca, rodnoga sela autorice u kriškoj općini, kao i u ostalim aktivnostima projekta koji će se nastaviti u 2018. godini…

linkovi

http://www.savez-dnd.hr/2018/04/tradicija-i-kulturna-bastina-drustava-nasa-djeca-predstavljena-na-skupstini-saveza-dnd-hrvatske/

Objavljeno 16. travnja 2018.

Božica Brkan na kraju tjedna kod Tomislava Šovagovića

U najavi na svojem fejsu Božica Brkan poslije snimanja emisije je napisala:

Prijedlog za slušanje! U emisiji “Na kraju tjedna” na Trećem Hrvatskoga radija u subotu, 7. travnja 2018. u 11,15 sati imam čast gostovati kod stvarno maštovitoga i ambicioznoga kolege Tomislava Šovagovića (tonski snimatelj Jurica Novosel, urednica Nevenka Dujmović). A teme? A što nisu!? Književnost, novinarstvo, Kolumbija, kajkavski, nadahnuće, natječaji… sve do ljubića i ljubavi. Jamčim jedino: zanimljivo! A poslije, molim, da parafraziram Tadijanovićevu “Da sam ja učiteljica” – uzmogne li, neka svatko javi što je čuo…

U nastavku prenosimo link:

http://radio.hrt.hr/ep/na-kraju-tjedna/250560/

Emisija 07.04.2018.

Prije snimanja emisije / fotografija Miljenko Brezak
Božica brkan i Tomislav Šovagović u studiju / Fotografija Jurica Novosel

Eduardo Bechara Navratilova: Baciti se u more hrvatske poezije

Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela Željka Lovrenčić.

S velikim zadovoljstvom zamjećujemo da se na španjolskome jeziku pojavila knjiga Encuentros – poesía croata contemporánea (Susreti – suvremena hrvatska poezija), izbor pjesama nekolicine najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Izbor i prijevod potpisuje istaknuta hrvatska književnica, esejistica, prevoditeljica i istraživačica Željka Lovrenčić koju sam imao zadovoljstvo upoznati u Santiagu, u okviru svog projekta U potrazi za pjesnicima, zahvaljujući čileanskom pjesniku Teodoru Elssaki.

Taj mi je projekt otvorio čarobna vrata Iberoameričke zaklade u koju sam došao jedne večeri u društvu nekolicine čileanskih pjesnika. U njoj su hrvatski pjesnici Boris Domagoj Biletić i Mladen Machiedo čitali svoje pjesme na hrvatskome, a Željka u svome prijevodu na španjolski. Premda sam bio zadivljen poezijom koju sam čuo, nikada mi ne bi palo napamet da ćemo nakon pet godina u Kolumbiji, u Bogoti, u Nakladi Skarabej (Editorial Escarabajo) objaviti isto takvo blago kao što je bilo ono koje sam slušao one noći. (Sve to zahvaljujući neumornom Željkinom radu i njenome promicanju poezije svoje zemlje na drugim područjima).

Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan

Čitati stranice ove knjige isto je kao nalaziti se u brodu koji se ljulja na valovima Jadranskoga mora jedne večeri dok je obzorje narančaste boje, staviti na leđa bocu, pričvrstiti utege za balast oko pojasa, metnuti u usta regulator zraka i baciti se na leđa u vodu, u potragu za tim blagom. Ne radi se o kovčežiću punom dragulja, ukrašenom dragim kamenjem koji je neki ronilac ukrao na nekom području u Novome svijetu; radi se o čistoj fauni.

Uroniti poput ronilaca u to more znači ući u svijet gdje ćemo pronaći blistave koralje, dom nekih morskih bića koja nam u dubinama pokazuju svoj svijet. O tome pjeva Drago Štambuk u svojoj pjesmi Spalatum dok spominje Split i njegovu Dioklecijanovu palaču, smještene nasuprot Jadranskog mora.

Ivan Babić nam pak govori o bojama…

Svaki pjesnik priča neku svoju priču, sabire neke životne događaje zbog kojih ljudi uranjaju u situacije iz kojih teško pronalaze izlaz. Čini se da Boris Domagoj Biletić razmišlja o samome sebi, o nekoj dragoj ženi i onome što ga okružuje.

Tomislav Marijan Bilosnić, spominjući Afriku u pjesmi Crnac u kapi rose, nastavlja pričati o istome moru, odnosno mjestu iz kojega potječu sva bića s ovoga svijeta.

Neda Miranda Blažević-Krietzman u pjesmi Tajno blago pjeva o blagu koje pronalazi u svome moru.

Dok upoznajemo more ovih pjesnika, također možemo baciti pogled na ono što ih okružuje i zaključiti da smo, kao što je rekao Borges, usprkos daljini koja nas dijeli, ipak svi jednaki. Smrt, ljubav, vrijeme, osnovne su teme kojima se bave ljudi na bilo kojoj strani svijeta, koliko god različiti bili. Božica Brkan nam to jasno daje do znanja u pjesmi Vermut. Isto je razvidno u pjesmi Dunje Detoni-Dujmić naslovljenoj Bez pretjerivanja, molim.

Kod Nikole Đuretića na vidljiv način pronalazimo vezanost uz prolaznost vremena. Na kraju nam ostaju lijepa iskustva dok se ona druga brišu premda se i ono dobro u konačnici pretvara u opalo lišće.

Ernest Fišer u svojoj pjesmi Vrijeme buduće ili vrijeme ničije spominje upravo uspomene, sada pretvorene u opalo lišće. O vremenu govori i u pjesmi Misterij šutnje.

Slavko Jedričko ide još dalje. Govori o ciklusima koji vladaju u prirodi i posljedicama koje njihovo ponavljanje ostavlja na nas.

Tomislav Milohanić nam u pjesmi Ogrebotina iznutra, izvana ukazuje na dvojnost vanjskoga i unutarnjeg, na rane koje se zacijele na koži, ali ipak ostaju u našoj duši.

Luko Paljetak kreće istim putem u pjesmi 3 kad govori o mladosti i o tome kako sve gubi svoj sjaj.

Božica Brkan i Željka Lovrenčić s knjigom po povratku u Hrvatsku iz Kolumbije / Fotografija Miljenko Brezak

Kao u svim slikama koje pokušavaju oponašati stvarnost, tako i kod svakog od zastupljenih pjesnika otkrivamo njegove težnje i boli. Težnje i boli, koje nam, čini se, pomažu u pronalaženju sebe samih.

Ovo je, dakle, mali prikaz jednoga mora koje se preko svih svjetskih voda povezuje s našim. Ostavljam vas da sami ronite i pronalazite odraze svojih vlastitih blaga.

Prijevod: Željka Lovrenčić

20180404

Tekst je 13. travnja 2018. objavljen u “Hrvatskom slovu” na 22. stranici u rubrici Hrvatska književnost

linkovi

http://akademija-art.hr/art/knjiga/hrvatski-pjesnici-u-kolumbiji/

https://www.bozicabrkan.com/encuentros-ili-12-hrvatskih-pjesnika-na-spanjolskom-u-kolumbiji-umjesto-kave-3-ozujka-2018/
http://oblizeki.com/cokolada-i-kava-kao-kolumbijski-suvenir-i-umjetnost-21970
https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/bogota-encuentros-zeljka-lovrencic-knjiga-pjesnik-1232713
http://www.matis.hr/hr/naslovna/89-dogadanja/10989-u-bogoti-predstavljena-knjiga-encuentros
http://dhk.hr/medunarodni-projekti/hrvatska/predstavljanje-suvremene-hrvatske-poezije-u-kolumbiji
https://www.facebook.com/eduardobecharan/

U Požegi predstavljene zbirke priča Božice Brkan “Umrežena” i “Život večni”

Prenosimo www.slavonski.hr /  http://slavonski.hr/dani-matice-hrvatske-u-pozegi-predstavljene-zbirke-prica-bozice-brkan-umrezena-i-zivot-vecni/ i zahvaljujemo na opsežnoj informaciji:

DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI – Predstavljene zbirke priča Božice Brkan “Umrežena” i “Život večni”

Datum objave: 24. 3. 2018. | Kategorija: Kultura

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

POŽEGA – Predstavljanjem knjige kratkih priča “Umrežena” te kajkavske zbirke “Život večni” književnice Božice Brkan jučer su završeni Dani matice Hrvatske u Požegi, višednevna manifestacija u organizaciji požeškog Ogranka Matice hrvatske. Uz autoricu, o knjigama je na promociji u Gradskoj knjižnici i čitaonici govorio i Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.

“Osobito mi je drago što ove Dane završavamo s gostovanjem prije svega, jedne sjajne osobe koju sam imala čast upoznati u Požegi prije 21 godinu kao tadašnju urednicu Večernjakovog priloga “Vrt”. Bilo mi je čast raditi s tako vrsnom novinarkom i urednicom od koje sam puno naučila.Večeras smo se okupili kako bi predstavili Božicu kao književnicu,” rekla je uvodno Ljilja Marić, predsjednica požeškog ogranka i nekadašnja autoričina suradnica u Večernjem listu Uz svoj bogati novinarski staž, Božica Brkan poznata je ponajviše kao autorica brojnih, visokonakladnih kuharica, kolumna i blogova koji su joj priskrbili naziv “čuvarica baštine”. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom ali i zavičajnim, kajkavskim, moslavačkom kekavicom. Njena proza i poezija nagrađivane su brojnim nagradama, objavljivane u časopisima i antologijama te prevođene na engleski, njemački, španjolski, bugarski i esperanto.Najnovija knjiga kratkih priča “Umrežena”predstavljena je s zbirkom kajkavskih priča “Život večni”.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Božica Brkan je osobena kreativna ličnost u našem književnom i javnom životu, naglasio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović koji je s jednakom predanošću govorio o obje zbirke “Mi smo jedno vrijeme imali tendenciju da se književno stvaralaštvo na narječjima stavlja u drugi plan kao slijepi kolosijek, kao nešto što je retrogradno, arhivirano i preživjeli te da se svim kapacitetima afirmira ono pisano na standardu. Nakon demokratskih promjena oslobodili smo se tih predrasuda i vraćamo se koliko je moguće u afirmaciji književnog stvaralaštva na sva tri hrvatska narječja – kajkavskom, čakavskom i štokavskom. Brkan je pokazala da se na jednom gotovo izumrlom narječju, idiomu, mogu stvarati književna djela vrlo visoke umjetničke vrijednosti ako zato postoji književni talent,” naglasio je Vidmarović govoreći o zbirci “Život večni”.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Naravno, dodao je, Brkan piše i na standardu i to vrlo dobro i vrlo vješto, u duhu postmodernizma.”U ovoj knjizi Umrežena, koja je rezultat suvremenog doticaja se elektronskim medijima možemo vidjeti novi rječnik koji se bazira na engleskim oblicima, ali ono što je važno to je da su ove dvije knjige, jedna na kajkavskom idiomu, jedna na supermodernom hrvatskom standardu vrlo bliske sadržajem i porukom. Osamljenost, nestajanje, otuđenost kao dio naše samobitnosti i realitet našeg života vidi se i u jednoj i u drugoj knjizi,” rekao je Vidmarović.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

“Priče u zbirci “Umrežena”, svaka od njih ima svoju osobnost, svaka šalje duboko egzistencijalna pitanja, a pojedinačne sudbine ove knjige mogu biti svačije. Iz mnogih priča progovara usamljeni čovjek, čitatelj ga prati u svim njegovim svakodnevnim situacija od sjete na prošla vremena do zarobljenosti društvenim mrežama koje su nas uhvatile u mrežu fiktivnih prijateljstava i automatiziranih obrazaca površne komunikacije.Jezična virtuoznost i domišljatost je zadivljujuća, a iz priča se može prije svega iščitati ljubav za riječ uopće,” naglasila je moderatorica predstavljanja profesorica hrvatskog jezika u Katoličkoj gimnaziji Marijana Čorluka koja je ujedno i potpredsjednica požeškog ogranka Matice hrvatske.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

“Ove dvije knjige su zapravo trebale biti jedna knjiga, no naprosto sam ih podijelila zbog jezika. Upisivala sam momente iz života, tužne, smiješne, a pisala ih i stoga što naprosto nema mnogo ljudi koji imaju vremena čitati dugačke teme, željela sam nešto zaokruženo ispričati da bi se to potom moglo tako zaokruženo i čitati. Kada govorimo o jeziku, on nije prepreka jer ako pišete iskreno, ako pišete o ljudskim osjećajima o događajima koji unatoč svojoj prirodi ljude uspiju natjerati da ih prežive, onda ćete vjerojatno naići na odjek kod drugih. Zato sam uvjerena da će i kajkavska i štokavska zbirka biti čitane,” rekla je o svojim zbirkama autorica Brkan. Prije promocije u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Božica Brkan održala je i predavanje s radionicom na temu “Zavičajna i nacionalna baština u modernoj gastroponudi” u Poljoprivredno-prehrambenoj školi.

TEKST: Sanja Pok     FOTO: S. Pok

Fra Ma Fu novinarski razgovori: Božica Brkan – video zapis Iz Virovitice

Video zapis Novinarski Razgovori BOŽICA BRKAN je isječak gotovo jednosatnog razgovora na Fra Ma Fu Festivalu koji je sa Božicom Brkan vodila Sandra Pocrnić Mlakar, na otvorenom, u parku Pustare Višnjica kraj Virovitice 10. rujna 2017.

Najavljujući događanja na Fra Ma Fu festivalu 2017. Sandra Pocrnić Mlakar je na portalu http://www.virovitica.net napisala uvodno:

“Dolazak Božice Brkan za Fra Ma Fu Festival veliko je priznanje i za festival i za Viroviticu. Božica Brkan je pjesnikinja, književnica i nagrađivana novinarka, osnivačica bloga Oblizeki, dugogodišnja urednica Večernjakova priloga Vrt, autorica Enciklopedije špeceraja i zavičajne čitanke Moslavina za stolom. Zbog svog znanja o gastonomiji i enologiji, poljoprivredi i gospodarstvu te zbog velikog iskustva u pisanim medijima, rado je viđena članica žirija za dodjelu i gastronomskih i agronomskih i novinarskih nagrada, svih disciplina koje se demonstriraju na Fra Ma Fu festivalu…

Božica Brkan gošća Sonje Zubović i Poezije to go na Radiju 808

…Poezija to go je između ostalog i radijski serijal kroz koji se družimo s pjesnikinjama i pjesnicima i to ponedjeljkom u 21 sat na #DABplus#DABradio #digitalradio Radiju 808. Autorice i autori nakon kraćeg razgovora sami interpretiraju vlastite pjesme. Čista poezija na Radiju 808! U ovoj smo emisiji ugostili pjesnikinju leeeegendarnu Božicu Brkan. Kako Božica piše? Kako gospođa Brkan čita? Kako Božica Brkan interpretira vlastite pjesme? Autorica i voditeljica emisije je književnica Sonja Zubović a za vas sve zaboravne, one koje je oplela južina, spriječio snijeg, poledica ili jednostavno niste imali struje….tu je naš jedinstveni podcast i slušanje čiste poezije na zahtjev! Press play.

Poezija to go je između ostalog i radijski serijal kroz koji se družimo s pjesnikinjama i pjesnicima. Autorice i autori nakon kraćeg razgovora sami interpretiraju vlastite pjesme. Čista poezija na Radiju 808! U ovoj smo emisiji ugostili pjesnikinju leeeegendarnu Božicu Brkan. Autorica i voditeljica emisije je književnica Sonja Zubović
Božica Brkan kod Sonje Zubović / Fotografija Miljenko Brezak

Đuro Vidmarović o knjizi “Život večni” Božice Brkan u “Hrvatskom slovu”

O novom prilogu moslavačkoj kajkavijani, knjizi kajkavskih priča“Zivot večni” Božice Brkan Đuro Vidmarović piše u rubrici Hrvatska književnost u“Hrvatskom slovu” broj 1194 od 9. ožujka 2018

Link na tekst: http://www.bozicabrkan.com/duro-vidmarovic-novi-prilog-bozice-brkan-moslavackoj-kajkaviani/