Objavljena kratka priča “Vaza”

600-naslovniva-pisem-ti-pricuGradska knjižnica Samobor u srijedu, 14. rujna 2016. navečer predstavljanjem knjige “Pišem ti ptiču” sa svojega prošlogodišnjega i ovogodišnjega, 3. i 4. natječaja za kratku priču počela je trodnevne Dane kratkopričaša.

600-img_9862-jpg-dorada-njihtrojemarkogregurgovori
Marko Gregur, Draženka Robotić i Kruno Lokotar / Fotografija Miljenko Brezak

O natječaju i pričama govorili su Marko Gregur, predsjednik ovogodišnjega ocjenjivačkog suda (čijim čitanjem u srijedu priredba i završava), Kruno Lokotar, predsjendik prošlogodišnjega ocjenjivačkog suda i Draženka Robotić, s Majom Klisurić, urednica zbornika. Na sva četiri dosadašnja natječaja dospjelo je oko 500 kratkih priča. Priče su čitali nagrađeni autori.

600-img_9861-jpg-publika-dorada

U knjizi je objavljena i priča Božice Brkan “Vaza”.

600-stranica-bb-vaza

LINK:  

 http://www.gks.hr/kp_opsirna.asp?kpID=52

Na 26. Croatii redivivi u Selcima na Braču

Kako u mraku čitati pjesme? Imam pjesmu o tome kako pisati pjesmu u mraku, ali čitati… I još kad nije po srijedi metafora!? Iskusila sam to u petak, 5. kolovoza 2016. na ovogodišnjoj 26. Croatii redivivi ča-kaj-što u Selcima na Braču kad smo na čudesnome trgu od bijeloga bračkoga kamena, kao i cijeli otok, ostali samo pod zvijezdama.

IMG_9804 bb govori 600
Božica Brkan: čitanje u mraku / Fotografija Miljenko Brezak

Pomagali su nam svijetleći privremeno baterijskim svjetiljkama, mobitelima, fotoaparatima i tv-kamerama. Među tridesetak pjesnika bilo je nas troje kajkavaca – Marko Gregur, Vera Grgac i ja – čitala sam, sedmi put na ovoj manifeataciji, pozitivnom diskriminacijom dvije kajkavske pjesme), a oliveatus je Delimir Rešicki.

selca_02BB&ekipaDjuroVeraZoran 600
Poetska diskusija prije početka: Božica Brkan, Vera Grgac, Đuro Vidmarović, Zoran Bošnjak i bračni par Jurdana / Fotografija Miljenko Brezak

Na zidu od poezije uklesani su stihovi prošlogodišnjega ovjenčanika maslinovim vijencem Veselka Koromana: “Doći će vrijeme blagog naroda. Onog što ima / obilje rana, obilje časti, obilje tuge./ Naroda što ima višu a plemenitu moć,/ ravnicu i more, knjige i anđele.”

selca_04 600smaslinovimvijencemdelimirresicki
Oliveatus Delimir Rešicki / Fotografija Miljenko Brezak

Osnivač priredbe u sjećanje talijanske paljevine Selaca 1943. je Drago Štambuk, koji Zlatnu formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što posljednjih godina nastoji zaštitit kao nematerijalnu baštinu.

20160808                                                  Božica Brkan

selca_03svi 600
Za uspomenu svi sudionici / Fotograija Miljenko Brezak

Božica Brkan čita u mraku / video zapis:

Link:

Hrapoćuša, vitalac i Zlatna formula ča-kaj-što

http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

26. Večer na Brižićevin dvuorima

Prvi sam put 3. kolovoza 2016. gostovala na 26. Večeri na Brižićevin dvuorima u Preku na otoku Ugljanu. Sjajno sam se osjećala čitajući pjesme s kolegama pjesnicima, svojim kajkavcem Ernestom Fišerom, mladom Zadrankom Zoricom Antulov te čakavcima Tomislavom Meštrićem iz Kukljice na Ugljanu i Zvonkom Sutlovićem sa Iža. Što kajkavskima, što čakavskima, a što štokavskima, svatko se predstavio sa po šest pjesama.

preko_01BBcita dorada
Božica Brkan čita kajkavske pjesme, a mikrofon pridržava kavalir čakavski pjesnik Tomislav Meštrić
preko_02BBikolegepjesnici dorada
Pjesnici na balkonu-pozornici

Svoje je pjesme čitao i jedan od organizatora Robert Bacalja, koji je predstavio i sudionike, a poeziju Ante Gregova Jurina čitala je Milena Dundov. Uz drugo, pjevale su žene iz Udruge žena Luzor, na klaviru je muzicirao Tomislav Košta, a sudjelovali su i Marija Rušev, Predrag Režan, Jelena Rušev, Adela Novković itd. A poslije je publici ponuđeno domaće vino i kus (kruha), kao što se činilo nekad, primjerice poslije spovoda. Ova se zanimljiva kulturna priredba, spoj klasike i folklora, riječi odozgo i odozdo, održava u spomen stradanja 16 prečkih pralja, lavandiera, na uzburkanome moru pred Prekom na Dušni dan 1891. godine.

preko_03BBsire dorada
Priredba pod zvijezdama na Brižićevim dvorima

Jedinstvenom ugođaju pridonijeli su i brojna i predana publika i mjesto održavanja, odnosno prostor među kamenim zidovima drevnog doma Brižićevih i obitelji koje tu danas žive – Biloglav, Jurin, Čiklić. One su se odrekle svojeg mira, da se, kako rekoše domaćini, “uz njihov blagoslov poklonimo pjesničkoj riječi i pjesmi, da razbijemo ovaj trenutak naše svakodnevice i da se riječju naših pjesnika premjestimo u svjetove u njihove misli, sne i sve strepnje, emocije, strasti, ali i prostore ljubavi, njihove kulturne i prirodne krajolike. Nitko kao pjesnik ne može izreći sve naše strepnje, nadanja, progovoriti i o dobru i o zlu, uputiti na ljepotu i na sve pojave života, o prolaznosti, o vječnosti, o poštivanju, o hrabrosti, o dobroti, o ustrajnosti, o istini, o prijateljstvu, o majčinstvu, o roditeljstvu, o nadi, vjeri, i na sve ono što nas veseli ili pak u našem životu tjera na suze. Sve je u pjesničkim riječima jače, jasnije , jednom riječju preglednije, kao da je nacrtano s ljudskom porukom.”

preko_04Petartyran dorada
Fotografija novinara i pjesnika Petra Tyrana iz bečkih Hrvatskih novina za uspomenu: stoje Robert Bacalja i Božica Brkan, a sjede Tihomil Maštrović, Ernest i Dragica Fišer

Mene je, dakako, najviše fasciniralo to kako je oživljen prostor, danas spoj modernih i klasičnih starih dalmatinskih kamenih kuća s boltama i stubama, iz vremena kada se, kao i u mojoj Moslavini, još živjelo u obiteljskim zadrugama.

preko_05RobertBacalja dorada
Robert Bacalja s kolegama je organizirao i dalmatinski stol

Ondje u južnom dijelu Preka, bili dvori obitelji Dunatov, Mašina, Marcelić, Košta,Matacin, Markulin, onda Šoša, Lovrić, pa Brižić, Lončar i Stipanov, zatim Nižić i Gregov, pa onda Sorić, na Zmorcu (dio Preka prema susjednoj Poljani) Uhoda, Lucin, Klarin, Kuštera, Kačan-Zanov, Hordov, Bacalja i Fabulić i dr. To se najbolje vidi na slici koju je Dragutin Parčić snimio sa Školjića (tada je bio fratar trećoredac) od južnog Preka prema Zmorcu s terase samostana na Galevcu. Mislim da je ta slika i na internetu, a jedna je od prvih naših fotografija (snimljena 1862.). Inače, sav se društveni život odvijao u, kako bismo mi rekli, u “dvuoru”, ispričao mi je kolega Robert Bacalja.

Do novoga viđenja, srdačne zahvale i čestitke, Preko moje!

20160807                                        

                                                                                 Božica Brkan

Linkovi:

http://www.057info.hr/galerija/preko-25-godina-brizicevih-dvora-adam-vidas#slika139022

Hrapoćuša, vitalac i Zlatna formula ča-kaj-što

Božica Brkan na pjesničkim susretima na Ugljanu i Braču

Zagreb, prijepodne 3. kolovoza 2016:
F BB i Fiseri, za FB 600
U Zagrebu prije polaska / Fotografija Miljeno Brezak

KajkavciBožica Brkan i Ernest Fišer sa suprugom krenuli na današnju književnu večer u Preku na otoku Ugljanu. Ova pjesnička Večer na Brižićevin dvuoru održava se kao spomen na stradale prieške lavadiere (pralje), a već u petak, 5. kolovoza Božica Brkan će tradicionalno sudjelovati i na 26. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva ča-kaj-što.

link:

“Tekst kao zavičajnica” Božice Brkan objavljen u “Hrvatskom slovu”

U “Hrvatskom slovu” broj 1108 od 15. srpnja 2016. objavljen je tekst Božice Brkan o zavičajnosti u književnosti, koji je autorica pročitala na predstavljanju  drugog, proširenog izdanja zajedničke knjige Katarine Brkić i Đure Vidmarovića  “Mojom Moslavinom” 29. lipnja 2016. u Kutini:

Hrv.slovo, Tekst kao zavic. za BB str.Više na:

Umjesto kave 30. lipnja 2016.: Tekst kao zavičajnica

Božica Brkan na 15. Jadranskim književnim susretima u Crikvenici

Od. 2. do 5. lipnja 2016. održani su 15. Jadranski književni susreti u Crikvenici, koje je u rodnome gradu osnovala ugledna hrvatska poetesa Ljerka Car Matutinović. Društvo hrvatskih književnika i Gradska knjižnica Crikvenica organizirali su još jedan zanimljiv kulturni događaj, a jubilarni je i prvi put bio međunarodni.

crikvenicaSVI dorada
Sudionici 15. Jadranskih književnih susreta poslije završne svečanosti u Gradskoj vijećnici Grada Crikvenice / Fotografija Miljenko Brezak

Uz hrvatske književnike Ljerku Car Matutinović, Dubravka Jelačić Bužimskoga, Ivana Babića, Božicu Brkan, Zlaticu Balas i Ingrid Divković, sudjelovali su i Marina Moretti i Augusto Debernardi iz Italije. Uz drugo, pisci su bili gosti i škola, srednje Dr. Antuna Barca i osnovne Zvonka Cara te su obišli Novi Vinodolski i Vinodol. S gostima s Gjalskoga iz Zaboka prisustvovali su i dodjeli Mićeg sunca i Malog sunca, literarnih nagrada za učenike crikveničkih osnovnih i srednjih škola. Književna nagrada Crikveničko sunce ove je godine uručena književniku Dubravku Jelačiću Bužimskom.

20160607

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/crikvenicko-sunce-dubravku-jelacicu-buzimskom

“najsretneša postaja” u zborniku 35 “Zeline”

Pjesma Božice Brkan “Najsretneša postaja” objavljena je u zborniku 35. Recitala suvremenoga kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini 2016. naslovljenoj “Su senje zbilam potrošene?”, koju je priredio dr. sc. Ivo Kalinski, predsjednik ocjenjivačkoga suda u kojem su bili i prof. dr. Joža Skok i dr. sc. Božica Pažur. Na natječaj se odazvalo 102 autora sa 442 pjesme, a za objavu u zbirci odabrano je 70.

zbornikzeline

Božica Brkan

najsretneša postaja
(ciklus anno domini 2016)

kam je to svet zašel
da tem ludem kej ni v križ ne verujeju a
svoj teški beteg nosiju
svoj križni put hodiju
gladnem i žedžnem
pred vraksigajebi kulko još postaji
najprvo daju da si mobitele vštekaju v struju
da moreju
nekomu nekam
ni ne znaju komu i kam
poslati sms instagram facebook
selfie svoj žalosni

internet je zajne
(baš kak v reklame za nekej
nesu ju oni ni mogli videti
humanitarne televizore jim nesu dospeli nastaviti)
najsretneše mesto
najležeša postaja

20160129 – 20160313 – 20160314

Još o predstavljanju “Ledine” u Sisku

Prenosimo: http://www.sisak.info

Književna večer s Božicom Brkan

U ugodnoj atmosferi sisačke Knjižnice u petak, 27. svibnja ugostili su hrvatsku književnicu, novinarku i autoricu knjige Ledna Božicu Brkan i Đuru Vidmarovića, književnoga kritičara, povjesničara, pisca i prevoditelja, političara i diplomata te Tanju Vadlu, profesoricu hrvatskoga jezika koja je teorijski pristupila obradi istoimena romana i predstavila ga publici.

brkan-1-640x480Đuro Vidmarović upoznao je prisutne sa specifičnostima i vrijednostima samoga djela, naglasivši da je autorica iz rodnoga sela ponijela kompletni rječnik i strukturu rečenice čime je oživjela „mrtvi“ jezik svoga kraja, očuvavši tako tradiciju svojega podneblja.

Na samome je kraju i sama autorica pročitala ulomke/cjeline iz romana, dočaravši kajkavski, odnosno moslavački kekavski dijalekt kojim piše.

Na kraju je priutne potaknula na razmišljanje što pojedinci mogu učiniti u svrhu obnove vlastitoga identiteta.

U ugodnoj atmosferi sisačke Knjižnice u petak, 27. svibnja ugostili su hrvatsku književnicu, novinarku i autoricu knjige Ledna Božicu Brkan i Đuru Vidmarovića, književnoga kritičara, povjesničara, pisca i prevoditelja, političara i diplomata te Tanju Vadlu, profesoricu hrvatskoga jezika koja je teorijski pristupila obradi istoimena romana i predstavila ga publici.

Đuro Vidmarović upoznao je prisutne sa specifičnostima i vrijednostima samoga djela, naglasivši da je autorica iz rodnoga sela ponijela kompletni rječnik i strukturu rečenice čime je oživjela „mrtvi“ jezik svoga kraja, očuvavši tako tradiciju svojega podneblja.

Na samome je kraju i sama autorica pročitala ulomke/cjeline iz romana, dočaravši kajkavski, odnosno moslavački kekavski dijalekt kojim piše.

Na kraju je priutne potaknula na razmišljanje što pojedinci mogu učiniti u svrhu obnove vlastitoga identiteta.brkan-3