Panorama suvremene hrvatske poezije sa 40 autora objavljena u Crnoj Gori

Razlog za pjesmu naslov je upravo objavljene panorame suvremene hrvatske poezijeu izdanju Crnogorskog kulturnog foruma s Cetinja. Sastavili su je zagrebačka književnica, kritičarka, hispanistica i istraživačica iseljeništva dr. sc. Željka Lovrenčić te cetinjski književnik i prevoditelj Božidar Proročić. Ta knjiga, kao i knjiga suvremene crnogorske poezije koja će uskoro biti tiskana, važan su pothvat i dokaz da se kulturom mogu graditi čvrsti mostovi između Hrvatske i Crne Gore čime se samo nastavljaju iznimno uspješne i višestoljetne kulture veze između dviju zemalja

Naslovnica panorame suvremenoga hrvatskoga pjesništva

Dr. sc. Željka Lovrenčić kaže:

Crnogorskim čitateljima predstavljamo suglasje od 40 snažnih poetskih individualnosti i nadamo se da će uživati u pjesničkoj vještini onih koji trenutačno obilježavaju suvremenu hrvatsku književnu scenu. (…)

Ova je panorama moj odabir pa je stoga subjektivna. Sigurno će se naći onih koji njome neće biti zadovoljni, ali ovdje su zaista zastupljeni suvremeni hrvatski pjesnici vrhunske kvalitete. Oni su sami odabirali svojih po pet pjesama koje su željeli predstaviti crnogorskim čitateljima. Ti pjesnici pripadaju raznim pjesničkim školama, tematski pišu raznovrsnu poeziju, dobitnici su nagrada, prevođeni na strane jezike… Dakle, cilj mi je bio kvaliteta i raznolikost. 

Abecednim redom svojRazlog za pjesmu dobili su: Ivan Babić, Krešimir Bagić, Lidija Bajuk, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tito Bilopavlović, Tomislav Marijan Bilosnić, BožicaBrkan, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni-Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Goran Gatalica, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Slavko Jednričko, Dražen Katunarić, Marina Kljajo – Radić, Željko Knežević, Maja Kušenić Gjerek, Mladen Machiedo, Siniša Matasović, Stijepo Mijović Kočan, Tomislav Milohanić (Slavić), Pero Pavlović, Mile Pešorda, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić Živković, Zdravko Seleš, Mirjana Smažil Pejaković, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Milko Valent, Borben Vladović i Anka Žagar.

Predstavljanje knjige uz sastavljače i troje istaknutih hrvatskih književnika najavljeno je za početak svibnja – zbog koronevirusa zasad je odgođeno – kao početak novih oblika suradnje čiji su pokretači upravo Lovrenčić i Proročić uz podršku veleposlanika Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića te kao dio projekta kulturne promidžbe i javne diplomacije Ministarstva vanjskih poslova RH. 

20200325

O Biskupskom sladopeku u HTV-ovoj emisiji Na vrh jezika

HTV3 je u subotu 21. ožujka 2020. u 13:35 emitirao emisija Na vrh jezika o temi slador. Uz drugo, prikazana je i reportaža u kojoj urednica i scenaristica Ljubica Benović sa suradnicima (redatelj Zvonimir Rumboldt, producentica Margita Pandžić) istražuje zašto ne kažemo slador nego kažemo šećer, a imamo: poslasticu, sladoled, slatkiš, zasladiti, sladak slast te kako su se pekle torte iz vremena prije praška za pecivo, prije miksera, prije industrijske proizvodnje kvasca. 

Božica Brkan govori u emisiji Na vrt jezika / Presnimio Miljenko Brezak
Sa snimanja emisije / Fotografija Miljenko Brezak

Reportaža o drevnim tortama i kolačima snimljena je još 17. travnja 2018. u Kući Šenoa, jer je otac književnika Augusta bio slastičar Alojz, biskupski sladopek. Govorile su voditeljica Kuće Šenoa u Zagrebu Jasmina Reis i književnica i novinarka Božica Brkan, recenzentica Biskupskog sladopeka, kuharice s Kaptola koju su za tisak pripremili Marija i Zdenko Šenoa, a koja je u rukopisu na njemačkom imala 660 recepata, samo sa sastojcima i bez postupaka, samo u velikim količinama, a uz i danas poznate slastice s receptima i za sladolede, likere, često s tada rijekim sastojcima poput pistacija, brusnica…   

Alojzov rukopis Biskupskog sladopeka / Fotografija Miljenko Brezak
Uoči snimanja u Kući Šenoa dogovor: Božica Brkan, Jasmina Reis i Ljubica Benović / Fotografija Miljenko Brezak

20200321

Oblizeki među knjigama koje ostavljaju trag

Splitski TechCity objavljuje 20. ožujka 2020. razgovor s Ivanom Brezakom Brkanom Knjige koje ostavljaju trag

Ivan Brezak Brkan izlaže na konferenciji / Fotografija Mario Poje / Netokracija

Osnivač i glavni urednik Netokracije, vodećega poslovno-tehnološkog magazina u Hrvatskoj i regiji, govori o svojoj navici čitanja i slušanja knjiga te o svojem izboru literature. Na svoju top-list naslova koje najradije čita i kojima se uvijek vraća uvrstio je i Oblizeki – Moslavina za stolom Božice Brkan, za što dodaje objašnjenje: 

Izbor Ivana Brezaka Brkana / Fotografija Mario Poje / Netokracija


„…Drugi je knjiga kakvu ja jednog dana želim napisati – zavičajna čitanka, kajkavski album i kuharica moje majke Božice Brkan– Oblizeki – koja je uspjela na neobičan način povezati kulturu hrane svog rodnog kraja, moje djedovine – s našom obitelji. Jednog dana ću napisati nešto takvo!

20200320

Šnajderske pjesme B. Brkan kao čestitka uz Dan žena

Uz Međunarodni dan žena 7. ožujka 2020. u Domu kulture Josip Badalić u Križu, Božica Brkan imala je čast pridonijeti večeri Sjedila sam za mašinom, šila sam.Iz svoje molske poezije i proze, često iz ženske perspektive svojih graničarki, odabrala je šnajderske, ne samo zavičajne teme, posvećene majci, također švelji, nego i kao hommageženama mnogobrojnih propalih krojačkih, dakle ženskih tvrtki, počevši s Križankom i Vesnom, te uopće ženama bez čije bi iglešivaćeg stroja, uma i ruku, truda i kreativnosti svijet bio posve drugačije mjesto. 

Božica Brkan čita šnajderske pjesme u Križu / Fotografija Miljenko Brezak

Čitala je  iz zbirke Obrubljivanje Veronikina rupca 2013. (DKH, Mala knjižnice, 2014., DHK i Pasionska baština nagradili rukopis o temi Kristove muke) pjesme posveta; postaja XI: promatračica i konzumentica medija ipostaja XV: molitva matere kristušove; iz zbirke Pevcov korak / Kajkavski osebušek za EU (2012.) pjesme sukna od organdija te ulomak iz romana Ledina(2019.) Treća dioba ili Smrt fašizmu – sloboda narodu! Badnjak 1955.; Jela, Jelica, Jelka; te pjesme iz zbirke Nemoj mi to govoriti(2019.) pjesme haljina za snove i zelena.

Najmlađi Križani također su sudjelovala u reviji / Miljenko Brezak

Večer Sjedila sam za mašinom, šila samkriški je Forum Žena SDP-a posvetio inspirativnim ženama iz vlastite sredine te njihovoj kreativnosti i radu. Iz fundusa i ormara na pozornici su ponajprije ponovno oživjeli neki od kostima koje je za brojne predstave Amaterskoga kazališta Josip Badalić osmislila i sašila prošle godine preminula Ankica Hodžić-Mehić.  Uz drugo, za Sipčinu, igrokaz koji je Božica Brkan napisala za Kajkavijadu i s kojim također najmlađi Križani uspješno nastupaju po Hrvatskoj, prošle je godine, prema ideji Mirjane Pavetić, Anita Budja sašila i nove kostime, koji su, nažalost, premijeru na domaćoj pozornici imali tek sinoć. Oživjeli su slojevi kriške povijesti kroz profesora Badalića, rimskog vojnika, arheologa i primadone Milke Trnine, koja je na pozornici oživjela ne samo u prigodnom filmu, nego i u replici kostima za Kundry iz  Wagnerove opere Parsifal, koji je izradila Mirjana Pavetić te u originalnom kostimu što se čuva u amaterskom kazalištu. Anita Budja inače Križankama šiva vjenčanice i svečane haljine, a u subotu se iskazala i haljinama za maturalni ples te za neku od obljetnica matura. Velik trud brojnih ljudi u vlastitoj sredini. Čestitke.

Zajednički finalni izlazak pred publiku / Miljenko Brezak

20200308

Kaj o zbirci Božice Brkan Nemoj mi to govoriti


Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, broj 5.-6./2019. na str. 144.-147. objavljuje prikaz zbirke pjesama Božice Brkan Nemoj ni to govoriti, Zagreb, 2019. u cjelini Osvrti, prikazi iz pera Đure Vidmarovića – Moslavački kajkavski govori kao literarno štivo Božice Brkan. Prenosimo ga. 

Naslovnica
Prva duplerica
Druga duplerica

20200212

Božica Brkan u 100 lica

Prenosimo s portala Volim Ivanić:

Današnjoj gošći emisije iz kulture 100/lica nije trebalo otvarati vrata studija portala Volim Ivanić, jer Božica Brkan otvara sva vrata i sva srca dobronamjernika i radoznalaca svojim osmijehom, optimizmom i životnom radošću. Miraz, ove književnice, novinarke, urednice, kolumnistice, blogerice, svjetske putnice, dar je njezina inspirativnog obiteljskog djetinjstva u Okešincu, kakvog samo istinski spisatelji mogu pretvoriti u životnu i poučnu literaturu uz čuvanje izvornog kajkavskog narječja zvanog moslavački kekavski. U emisiji protrčavamo Božičinom nezaustavljivom radnom i kreativnom trakom od Enciklopedije špeceraja, uređivanja popularnog dodatka u Večernjaku „Vrt“, kuharica Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, jezičnog savjetnika u suradnji s Majom Matković, televizijske scenarističke uspješnice s Vegetom „Male tajne velikih majstora“, predavanja na Hrvatskim studijima stilistike pa do zbirke pjesama „Veternica ili obiteljska arheologija“, Pevcevog koraka /kajkavskog osebušeka za eu/, zavičajne čitanke „Oblizeki – Moslavina za stolom“ ,romana „Ledine“ između ostalih objavljenih djela. Božica Brkan jedna je od ponajvećih promotora prepoznavanja Moslavine, uz Slavicu Moslavac, Đuru Vidmarovića ili Drageca Pasarića, kao područja gdje baština i tradicija ima veliku vrijednost baš kao i ispisane riječi ili autohtoni proizvodi poput škrleta, bijele kobase, vankuša ili bučina ulja… Urednik i voditelj: Jadranko Bitenc Kamera i montaža: Zoran Ožetski Portal Volim Ivanić 2020.

Poslije snimanja: Božica Brkan Zoran Ožetski i Jadranko Bitenc / Fotografija Miljenko Brezak

Objavljeno 4. veljače 2020.

Kak su trojica pesmu nosili ponovno HR1

Ivica Ivanković je na Hrvatskom radiju prvi program u svojoj emisji Iz narodne baštine hrvatskih krajeva kekavsku pripovijetku Kak su trojica pesmu nosili, koju je čitala autorica Božica Brkan, prvi put emitirao 26. veljače 2018. Repriza je bila 4. veljače 2019. te 3. veljače 2020. Sjajno je ozvučio tekst objavljen u časopisu Kaj, zatim u Kajkavskoj čitanci Božice Brkan (2012.), te ju je, među pet dijalektalnih, prof. dr. Miroslav Šicel uvrstio u svoju Antologiju hrvatske kratke priče (2001.).

Ivica Ivanković i Božica Brkan u Vivasu 26. ožujka 2018. / Fotografija Miljanko Brezak

Objavljeno 4. veljače 2020.

Željka Lovrenčić i Stav o knjizi Gujaša-Đuretina

Željka Lovrenčić na Stavu 24. siječnja 2020. objavila je kritiku Vodeći pjesnik hrvatske dijaspore u Mađarskoj / Josip Gujaš-Đuretin o knjizi koju je pripremio Đuro Vidmarović, a godine 2019. objavio Acumen, uz podršku Ministarstva kulture RH i Hrvatske matice iseljenika.

Ponosno prenosimo. Osobito uvodnu rečenicu: Zahvaljujući zanimljivim naslovima, nakladnička kuća „Acumen“ uspješno kroči izdavačkim stazama.

Naslovnica Gujaševe monografije

20200126

Vankuši i bele kobase u 24sata, 26. siječnja 2020.

Vankuši i bele kobase iz projekta Zajamčeno tradicijski proizvodi, što ga pod vodstvom Marice Svetlečić vodi Grad Ivanić Grad, predstavljen početkom prosinca 2019., predstavljen je u nedjeljnom 24 sata 26. siječnja 2020. Citirana je i Božica Brkan, koja u projektu svojim omiljenim zavičajnim jelima sudjeluje istraživanjem, tekstovima, recepturama i fotografijama.
24sata prenosi fotografije Oblizeka.

Duplerica iz 24 ata

One nastupaju – Životno veselje, Mreža TV, 24. siječnja 2020.

Sjajnu je temu odabrala Mladenka Šarić za temu svoje emisije j na Mreži TV za One nastupaju – Životna radost. Uz Ljiljana Pranjić i Elu Kurešević gošća je bila i Božica Brkan. Odlično društvo, odlična emisija! Ponosna!

Uoči početka snimanja / Fotografija Miljenko Brezak

Patnja, gubici, porazi – sve je to u životu neizbježno, ali je način na koji na to reagiramo naš odabir… Je li životna…

Objavljuje Mladenka ŠarićSubota, 25. siječnja 2020.
https://www.facebook.com/bozica.brkan/posts/10215480984169043