Roman Privremeno neuporabljivo Božice Brkan prvi je put predstavljen u Kutini u ponedjeljak, 27. lipnja 2022.
Siniša Matasović govori o romanu Privremeno neuporabljivo / Foto Miljenko BrezakSvi sudionici promocije u Kutini: Siniša Matasović, Đuro Vidmarović, Sanja Feltrin, Božica Brkan i Rusalke / Foto Miljenko Brezak
U Pučkome otvorenom učilištu Kutina u Klubu Arcus govorili su ravnateljica Sanja Feltrin te književnici Siniša Matasović i Đuro Vidmarović te autorica.
Večer je majstorski glazbeno oplemenio Vokalni sastav Rusalke (Sandra Blažun, Elena Vasik, Diana Biondić, Mihaela Plaskonj, Lidija Đurđević, Lana Moslavac i Slavica Moslavac) izvodeći pjesme Mjesečina cijelo selo spava, Sejala sem lena i Dođi dragi ti i tvoj kolega te Ej, crna koka snela belo jaje…
Naslovnica romana dizajn Jenija Vukelića kao torta i kao knjiga: Vesna Novosel i Božica Brkan / Foto Miljenko BrezakUsporedne naslovnice / Foto Miljenko Brezak
Novinarka Mreže TV Maja lacković Šalković u razgovoru s Božicom Brkan / Foto Miljenko Brezak
Zahvaljujemo odličnoj publici od Kutine do Siska te od Novoselca do Piljenica koja je vruću večer izdvojila za zanimljiv i poticajan književni susret i sve priglede.
Pitanja o novome romanu Gordane Pelin s Radio Moslavine / Foto Miljenko Brezak
Na jubilarnim, 25. Đakovačkim susretima hrvatskih književnih kritičara KAD Nagradu Julije Benešić dobila j književna kritičarka, prevoditeljica i znanstvenica Željka Lovrenčić za knjigu kritika Samo kritično, molim a Povelju uspješnosti kazališna kritičarka Anđela Vidović za niz kritika objavljenih u elektronskim i tiskanim medijima. Tako je odlučilo povjerenstvo u sastavu Vlasta Markasović, Franjo Džakula i Goran Rem. Nagrade su im uručene prvoga dana Susreta, 23. lipnja 2022., u četvrtak navečer, uz obrazloženje predsjednika Povjerenstva dr. sc. Gorana Rema, koji je obrazložio, koji je, uz drugo, rekao o knjizi Željke Lovrenčić:
Željki Lovrenčić Nagradu Julije Benešić svečano uručuju predsjednik DHK Zlatko Krilić i predsjednik Povjerenstva dr. sc. Goran Rem / Foto DHK – Ogranak slavonsko-baranjski
Knjiga koju Susreti ove godine
nagrađuju, najdiscipliniranije je iz žanra prikazivačke kritike. Interesi ove
knjige se ne kreću Centrom hrvatske književnosti, uz dvije-tri iznimke, uz
knjige dvoje-troje autora, dakle je riječ o knjizi interesa za rubove, za
afirmaciju onoga što je i samo afirmacija rubova. Stoga, više je nego
dragocjeno uočiti dvosmjerne i višesmjerne silnice koje se nalaze u dolasku
knjiga južnoameričkih i drugojezičnih konteksta hrvatskih autora (Crna Gora,
Australija, Mađarska, Srbija itd), bez obzira u kojoj je mjeri i kojoj
udaljenosti njihov prototekstni materijal već prebivao u hrvatskim korijenima
ili se pak po prvi puta nalazi u takvoj ekspoziciji, ali sa svojevrsnom jekom
hrvatskih kulturnih koordinata ili interesa. U tom je kontekstu zanimljiva i
prijevodna književnost, piše u predgovoru Dunja Detoni Dujmić, Machiedov izbor
Jimenezove lirike te Marunini prijevodi djela bolivijskog književnika japanskog
porijekla Pedra Shimosea Kawamure… Knjiga je to koja se kreće i interesnim imenovanjem te zaokupljanjem
tekstnih učinaka Tomislava Marijana Bilosnića, Borisa Domagoja Biletića, Josipa
Cvenića, Božice Brkan, Diane Burazer, Diane Rosandić Živković, Ljerke Car
Matutinović, Mladena Machieda, a i drugih suvremenih autora u njihovim
ozbiljnim knjigovnim nastojanjima. Knjiga je otvorena predgovorom
tinujevićevske nagrađenice za liriku te promišljateljice „bolje polovice
književnosti“ Dunje Detoni Dujmić, koja tim pozorom odrađuje i
cehovsko-kolegijalni uzvrat za razvidni prikaz Željke Lovrenčić o Dujmićkinoj
close readingovskoj, na našim Susretima laureatskoj, knjizi Mala noćna čitanja,
hrvatski roman 2011.-2015..
Poseban pozor Povjerenstvo je posvetilo Lovrenčićkinu izboru prikazati knjigu
Josipa Gujaša Đuretina: Mene su ljepote ostavile, gdje je ukazati na maran
učinak prireditelja Đuretinovih pjesama Đure Vidmarovića, ali i na kanonsku
neupućenost kojom hrvatska književnost toga autora, Gujaša – Đuretina, nije
pribrano „ugrabila“ da joj bude nekom vrstom “razlogovskog“ posebnog užića,
dapače vrha u tom strateškom polju lirskih istraživanja.
Željka je Lovrenčić poslala hrvatskoj kulturno-književnoj javnosti zbirku
kritika koje su pozitivistički uvijek pozorne, razviđaju temeljne podatke o
autorima odnosno njihovim opusima, a iščitavanju se upućuju u temeljnim
tematskim fokusacijama. Dio tih kritika zaokuplja se poezijom, dio stručnim ili
znanstvenim pristupima književnosti (Tin Lemac o Pupačiću, Sanja Knežević o
Bilosniću), a osjetljivost i kompetentna bavljenja u području
inokomunikacijskih polja, kada je više jezika i kulturno-književnih konteksta u
međusobnom prijenosu svakako je njen velik i kritički zapažen rad.
Đakovački Susreti hrvatskih književnih kritičara knjigom Željke Lovrenčić
dobivaju artikuliran i žanrovski uzorit svezak kritika koje su rad jasnih i
relevantnih signala o mjestima na kojima nesumnjivo može prebivati posvećen
kritičarski učinak.
Među četrdesetak sudionika 5. Festivala Nagrade Vesna Parun u Stubičkim Toplicama na svečanoj završnici u subotu, 25. lipnja 2022. , najdojmljivijom je ocijenjena pjesnikinja Diana Burazer s pjesmom Povijest u Arial fontu.
Diana Burazer daje izjavu na novinare / Foto Miljenko BrezakS dodjele nagrada / Foto Miljenko BrezakOcjenjivački sud slijeva nadesno: Marija Lamot, Zlatko Krilić, Zoran Ferić, Lidija Dujić i Božica Brkan / Foto Miljenko brezak
Ocjenjujući ukupni dojam odnosno kvalitetu pjesme ili slobodnih formi te interpretaciju, ocjenjivački sud koji su činile dosadašnje dobitnice skulpture akademskoga kipara Ivana Tuđe, poslije prvoga dobitnik Ludwiga Bauera, Marija Lamot, Božica Brkan i Lidija Dujić, te predsjednici književnih društava HDP-a Zoran Ferić i DHK-a Zlatko Krilić, procijenio je drugom nastup Sofije Sonje Bećirević s flautom i s Pjesmom svjetionika,a trećom Sanju Horvat s pjesmom Orah.
Ovogodišnji jubilarni festival u godini 100. obljetnice
rođenja velike poetese trajao je dva dana, a u parku ispred lječilišta gdje je Vesna
Parun provela cijelo svoje posljednje desetljeće života, pokrenuo ga je novinar
i pjesnik Nikola Kristić. Uz brojne pjesnike, zavičajne prvoga dana i
hrvatske te slovenskoga gosta drugoga dana, muzicirali su Tomislav Goluban,
Zoran Predin i drugi.
Organizator Nikola Kristić pročitao je i pjesmu Vesne Parun Ti koja imaš nevinije ruke / Foto Miljenko BrezakDiana Burazer čita pobjedničku pjesmu / Foto Miljenko Brezak
Diana Burazer Povijest u Arial fontu
Pronašla sam napokon odgovarajući računalski program za crtanje obiteljskog stabla. Nude se razni obrasci, primjeri za popunjavanje, precizne upute u slučaju neodlučnosti ili pogreška. Izvlačim papire iz ladica i pokrećem proces udomljavanja svoje povijesti.
Mrtvi se ne bune, a ostalima nije jasan moj zanos, pa cijeli teret istine nosim sama. Prepisujem imena i datume u određena mjesta u programu. Ugrađeni kalendari, kontrole datumskih podataka upozoravaju da se ne može umrijeti ako nisi rođen. Nemilosrdno skraćujem majčine duge i emotivne komentare o precima i upisujem samo dozvoljenih 100 znakova.
Zahvaljujući modernoj tehnologiji brzo završavam posao. Na ekranu pravilni kvadrati povezani strelicama izgledaju dobro. Program je savršen pa mogu bojom naglasiti generacijske ili obiteljske pripadnosti, odvojiti dječje smrti od starosnih ili od onih koje je odnio rat ili neke čudne bolesti. Mogu izračunavati prosjeke života u obiteljima, stoljećima. Klikom na gumb mogu sve nas poredati izvan vremenske hijerarhije, dodiruju se stoljeća, obitelj ulazi u nemoguće i zabavne dijaloge. Mogu sve ono što majci nije ni padalo na pamet da je moguće, ili da je potrebno.
Isključujem računalo. Moja povijest u Arial fontu zaštićena od zaborava, može sada spokojno čekati nove generacije.
U majčine zgužvane papire nespretno zalijepljene selotejpom presavijene i spremljene u ladicu pogledam često. U računalo? Nikada!
Sonja Kušec Bećirević Pjesma Svjetionika
Nalik sam svjetioniku kojeg je čuvar njegov napustio. Sad ne mogu nikoga spasiti od brodoloma.
Jer bez njega nemam svjetla, a bez svjetla ja sam ništa. Gola stijena usred tamna mora, do mene više nema ni skala ni pristaništa.
Gola stijena usred tamnog mora, prazna kuća navrh strma brda, s oknima bez škura i vratima bez ključa.
Samo hrid, bez svjetioničara. I tko me nađe – izgubit će se, a tko mi priđe -razbit će se.
Jer – bez njega ja sam ništa, ni za kog’ u meni nema niti mira nit’ skloništa.
I ja neću više nikoga, kao nekad davno njega, spasiti od brodoloma.
Božica Brkan je na svojem fejsu uz plakat poziva na predstavljanje napisala:
Planirate li tjedan, upišite pozivnicu na prvo predstavljanje mojega novog romana PRIVREMENO NEUPORABLJIVO u Kutini, u ponedjeljak, 27. lipnja u 18 sati. U klubu Arcus govorit ćemo Sanja Feltrin, Siniša Matasović, Đuro Vidmarović i ja, a dodatne poslastice su Vokalna skupina Rusalke Kutina i Đuli torta bez brašna ili torta 22.3.2020. Hvala Pučkome otvorenom uličištu. Nadamo se bez potresa, osim ako vas uspije p(r)otresti roman.
“Božica Brkan Razgovori o Moslavini LEA ČATAJ“, snimljen 9. svibnja 2022. na arheološkom nalazištu Sipčina u Okešincu, iz serijala je videozapisa Božice Brkan o zanimljivim Moslavčanima.
Iznenađeno me kolega u DHK Mirko Ćurić pita: A što ti još pišeš ljubavne pjesme? Kako da se, ma pokušavao biti i pjesnikom, čovjek ne zamisli: zvao me, a nisam mu se mogla javiti jer sam u nedjelju, 12. lipnja 2022. poslije podne, u Samoboru baš častila Vraza i njegovu ljubicu Julijanu Chantilly i s kolegama pjesnicima čitajući ljubavnu poeziju. Ove godine pjesmu open your mailbox baby – zanimljivo, Youtube bi je htio nadahnuto i nasilno pohrvatiti u otvori svoj poštanski pretić beba! – a prošlogodišnja je objavljena u zborniku s prošlogodišnje Ljubice – ako napišem ljubavnu pjesmu.
Božica Brkan na 33. Vrazovoj Ljubici s oživjelima Julijom Chantilly i Stankom Vrazom odnosno Samoborcima Enom Bašić i Zvonimirom Ibriševićem / FOTO Vrazova LjubicaPuna košara ljubavnih stihova namijenjena njihovim autorima / FOTO Vrazova Ljubica
Božica Brkan open your mailbox baby
pomno odvagujem riječ po riječ biram od riječi tek nekoliko rečenice kratke eliptične atipične nemoje da te ne zaskočim ne opteretim a da sve bude nedvojbeno precizno moderno elektronički mudro sendam sendam brzo da se ne predomislim u zadnji čas i opet sve izbrišem i prije negoli se uplašim vlastite nakane vlastite jasnoće vlastitih misli
a onda danima ni glasa ni naznake o promašenoj nepostojećoj adresi ni emojia ni ovakva ni onakva pogrešna osoba pogrešan osjećaj open your mailbox baby šaljem iz podsvjesti open your hart baby odoh posve u šlager pogledaj pogledaj nisam još napisala sve što imam a već se predomišljamveć se plašim i internetske ljubavi plašeći se neuzvraćanja a još nismo ni dospjeli do stvarneni do pogleda oči u oči ni do dejta ma ni do smajlića mogu ti još glumiti i fb-frenda među stotinama tisućama kome je još do ljubavi ma i preko interneta ako uopće ne otvaraš mailbox ma open your mailbox baby open your mailbox
ako napišem ljubavnu pjesmu može li mi ona zamijeniti ljubav
ako napišem ljubavnu pjesmu hoću li biti bliže da zavolim bliže da mene netko zavoli
ako napišem ljubavnu pjesmu
hoću li bliže biti sreći
hoću li bliže biti boli
hoću li bliže biti dolasku
odlasku
rastanku
ako napišem ljubavnu pjesmu hoće li mi od pogleda na tebe zabridjeti vlasi prsa i zaum i um
ako napišem ljubavnu pjesmu
toliko dobru da me udari u pleksus
da ostanem bez daha kao kad tebe ugledam
hoću li samo napisavši je
napokon spoznati uzaludnost ljubavi
ako napišem ljubavnu pjesmu baš dobru ljubavnu pjesmu hoće li mi dostajati samo do ljubavi samo dok ne zavolim ili kao da neizlječivo volim do kraja života
20201104 – 20201105 – 20210526 – 20210612
B. Brkan pozdravlja pjesnike na grobu Julije Chantilly uime DHK, tradicionalnoga suradnika / FOTO Miljenko Brezak
Antun Gustav Matoš – jučer mu je bio i rođendan i imendan. Malo ih se i sjetilo.
Urednik Tomislav Žigmanov i priređivač Mirko Ćurić govore o knjizi “Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala” (Foto Božica Brkan)Zlatko Krilić, predsjednik DHK, govori ispred portreta velikoga kolege (Foto Božica Brkan)
Međunarodni 6. Matoševi dani krenuli su 8. lipnja 2022. u književnikovu rodnom Tovarniku, nastavljeni su u Beogradu i Plavni te jučer završeni u Zagrebu. Izaslanstvo Društva hrvatskih književnika velikom je kolegi položilo cvijeće na mirogojskom počivalištu. „Počivaj spokojno, a djela ti neka budu nespokojna i žive i dalje“, rekao je predsjednik Zlatko Krilić. A potom je nastavljena dobra tradicija predstavljanja svježe objavljenih dobrih knjiga: priređivač Mirko Ćurić i urednik Tomislav Žigmanov govorili su o izuzetno zanimljivom izboru Matoševih tekstova „Josipu Jurju I., kralju naših svih ideala“ (izdavači DHK Ogranak slavonsko-baranjski iz Osijeka i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, 2022.).
Na MirogojuMeđu poštovateljima AGM-a i predstavnici Ministarstva kulture i medija i Grada Đakova (Foto Božica Brkan)
Posve nesvakidašnja knjiga koja komunicira s epohom,
ocjenjuje Tomislav Žigmanov. I u današnje vrijeme vrlo moderna, jer analizira Matošev
odnos prema biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Iako starčevićanac i vrlo
kritičan i svoj, AGM bez servilnosti, stilistički teško usporedivo i s čime, literarno
se divi Strossmayeru, uznoseći najvećega kulturnog mecenu u našoj povijesti –
prisjećam se koliko je na različite načine podržavao primjerice Mariju Jurić
Zagorku, kao novinarku i književnicu – a koji mu, unatoč molbama i teškome
životu, nikad nije pomogao.
Glazbeno su podsjetili na Matoša Đakovčanka Zrinka Posavec i gitarist Mario Igrec (Foto Božica Brkan)
Na svojem profilu na Facebooku Božica Brkan je uz objavu razgovora o Moslavini sa Slavicom Mosavac 3. svibnja 2022.piše: Nastavljamo Razgovore o Moslavini.Drugi. Poslije Đure Vidmarovića – Slavica Moslavac. Scenarij Božica Brkan. Snimio Miljenko Brezak. Produkcija Acumen. a uz prvi prilog ovih ragovora (sa Đurom Vidmarovićem) Božica Brkan uvodno je napisala: Godinama imam U RADU moguću knjigu koju sam radno nazvala NOVE MOSLAVAČKE RAZGLEDNICE, NMR, nadahnutu dakako mojim prethodnikom zavičajcem Josipom Badalićem. Ja zapisujem, a moj mi MILJENKO BREZAK snima fotografije i videe ljudi i događaja. Neplanirano, tijekom godina postaje sve to i dokument prošlih vremena. Tako i usput snimljeni razgovori za dokumentaciju prerastaju u samostalne, ocjenjujem zanimljive priče…
Slavica Moslavac tijekom razgovora / foto Miljenko Brezak