Večernji list u okviru svog Natječaja za kratku priču Ranko Marinković u Obzoru, u lagi Kultura, društvo, znanost u subotu, 31. kolovoca 2024. objavio je priču Periska naša tajna Božice Brkan s vrlo lijepim odjecima.
20240905
Taman sam pisala o novootvorenoj Bakinoj kući 1968 – 1978 – 1988 chefa Mislava Božića u Krapinskim Toplicama, kadli je Marija Crnjak u Jutarnjem objavila odličan tekst o usponu industrije muzeja na primjeru zagrebačkih. Sve jedan zabavniji od drugoga, sve jedan unosniji od drugoga, otvaraju se umalo tjedno. Ne, ne radi se u Kući Šenoa u Mallinovoj ili o Kući karikatura Ota Reisingera u Radićevoj, u koje zasad, iako važan i zanimljiv dio nacionalne kulture, ne ulaže nitko osim obitelji, nego o takozvanim tematskim muzejima, opisanima kao usko specijaliziranima, s građom zbijenom u prostor veličine stana, napucanim marketingom i aktivnima na društvenim mrežama, no ipak u dobroj mjeri poluozbiljnim projektima u koje je uloženo relativno malo. Lani su uvećali prihode od 30 do 60, a neki i 250 posto. Propao je navodno samo Muzej torture i to zbog cijene najma. Ne znam što je s Muzejom oldtajmera Ferdinand Budicki, jer on je također imao problema sa smještajem, ali koliko vidim ima u Hrvatskoj čak nekoliko automobilskih muzeja. U Zagrebu je posljednjih godina otvoren muzej čokolade, putovanja, selfija, muzej osamdesetih, Novoga vala, mamurluka, kanabisa do nedavno, uz prisustvo predsjednika Republike, muzeja kravate… Ne mogu ne pomisliti koliko je tu dobre koncepcije, marketinga i nečijega prikupljanja, a koliko trenda, dobroga poslovnog nosa, second handa, Hrelića i Jakuševca. Koliko bitnoga, a koliko nebitnoga! Možda se jednom otvori i muzej o muzejima! Antimuzej poput Trokutova.
Da se radi o industriji tekst ilustrira sa nekoliko primjera. U 14 godina postojanja prvi privatni muzej u Zagrebu Muzej prekinutih veza, o kojem imam i ljubavnu pjesmu, sa 96 eksponata i oko 4000 arhiviranih, bilježi 120.000 posjetitelja u godini i upravo navodno kani otvoriti još jednu, ne znam koju podružnicu čak na Tajlandu. Muzej iluzija u devet godina postao je najveći i najbrže rastući lanac privatnih muzeja u svijetu: dosad ga je posjetilo više od 15 milijuna posjetitelja, posluje na više od 50 lokacija u 25 zemalja na četiri kontinenta. Neki od muzeja hvale se podrškom gradskih i državnih tijela mjerodavnih za turizam i kulturu, a većina se žali kako im Ministarstvo kulture ne da status pravoga muzeja, što znači jeftinije ulaznice bez PDV-a.
Treba li i spominjati British Museum, Prado, Louvre…? Pomno pratim i vijesti vraća li koji muzeji ili kani vratiti izloške izvornim zemljama ili se sude s njima. Ako vam je mjerilo za muzej kao meni barem berlinski Pergamom, pariški Orsay, bogotski Muzej zlata (ili barem izložba skitskoga zlata), The Metropolitan Musem od Art, koelnski Muzej čokolade (u kojem raste i rađa kakaovac u prirodnim uvjetima i mijese se uživo čokoladne praline!), sicilijanski antički hramovi na otvorenome… Ako žalite što nema prikaza, sjećanja odnosno tematskoga muzeja ozbiljnog djetinjstva, propale tekstilne industrije, dizajna, stripa, kuće Vjesnik… Vidim da još ne smijem pobacati svoje intimne zbirčice ovoga i onoga, čak ni spomenare ni biblioteku, pa makar da uza sve zabavno i to kad-tad bude neugodan svjedok. Primjerice, osim nekoliko platana, imam i štafelaj i kistove akademskoga slikara Ive Radoševića, svoga gimnazijskog profesora povijesti umjetnosti i desetljećima kronologa mijena Medvednice, Sljemena.
A nedavno je mome Miljenku Brezaku, zaljubljeniku u fotografiju, i njegovim ostarjelim fotoaparatima i aparaturi Opemus 5, otprije nekoliko desetljeća, za izradu fotki stiglo i poticajno muzejsko društvo
Poštovanom gospodinu Miljenku Brezaku u znak zahvalnosti za dugogodišnju suradnju s Kućom Šenoa i udrugom Svi naši Šenoe, darujem opremu za izradu fotografija Magnufax koja je pripadala mojem pokojnom poočimu Zdenku Šenoi.
Svi Šenoe (Milan, Brano i Zdenko) bavili su se amaterski fotografijom, a koncem 60-tih ili početkom 70-tih godina 20. stoljeća Zdenko Šenoa kupio je opremu za izradu fotografija.
Velika mi je čast ovu opremu koju sam naslijedila darovati u prave ruke.
Jasmina Reis
24. lipnja 2024.
Gospodin Zdenko Šenoa s kojima sam kao i s njegovom suprugom Marijom (majkom gospođe Jasmine), svojedobno surađivala i prijateljevala i bila recenzenticom njihova Biskupskoga sladopeka, darivao mi je davno nekoliko kutija izrezaka svojih recepta. Zahvalni.
Uz to, spominjem kako smo pretrpani stvarima koje čuvamo jer nam ih je šteta baciti,uspomene od nekoliko pisaćih mašina, računala, diktafona, mobitela, gramofonskih ploča, suvenira s putovanja, fotografija… Da ne spominjem knjižnicu s tisućama knjiga – među kojima i nekoliko stotina iz različitih izvora doniranih mi kuharica – što sam ih nakupila od svojega drugog razreda osnovne škole, pa arhiva u standardiziranim kutijama. Unuk nam se igra i sa sinovljevim igračkama… Miljenko ima samo fotografiju sa svojim konjićem (Bila i na izložbi u Etnografskom!), a ja sam sačuvala jednu od svoje dvije bebe, gumenu Vesnu, i crveni lončić. Negdje su u kutijama u garaži, našemu intimnom muzeju.
Rječnik novinarskoga žargona – urednici i autori su Lana Hudeček i Vicko Krampus, a uz njih su autori i Milan Pavičić, Lovro Alebić, Franka Alvarez, Marta Halužan, Iva Juričević, Iva Muminović, Iva Vasilj. Izdavač je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2023. Ta je knjižica na 130 stranica objavljena u 300 primjeraka, a sadržava oko 600 novinarskih žargonizama. Zanimljiva za čitanje i korištenje svakako je studentima novinarstva i jezika, onima koji se bave jezikom, a i još radoznalim novinarima. Uvodna studija govori o odnosu novinarskoga žargona i standardnoga jezika odnosno nazivlja. Rječnik je, navode autori, uz drugo i poziv novinarskoj struci da se, poput drugih struka, uključi u uređivanje novinarskoga stručnog nazivlja. Ne znam očekuju li javljanje internetom, jer da je bilo više i ozbiljnije ambicije – koja se može nadoknaditi – zacijelo bi na suradnju pozvali i prije objave.
Urednici
predavači Lana Hudeček i Vicko Krampus navode kako je izrada toga rječnika
pokrenuta na preddiplomskom stručnom studiju novinarstva na Veleučilištu Vern
šk. g. 2016./2017. Studenti su pokazali veliko zanimanje, a građa je
prikupljana iz dostupne literature (popis na kraju knjige), s novinskih
portala, ekscerpirana iz stručnih i znanstvenih
radova (jer je jedna od značajki novinarskoga žargona i ta da se mnogi
žargonski izrazi upotrebljavaju i u znanstveno-popularnome, pa i strogo
znanstvenom stilu) te prikupljan na novinarskim kolegijima studija, u razgovoru
s novinarima redakcijama u kojima su studenti bili na studentskoj praksi itd.
Žargonizmi su prikupljani i pretraživanjem interneta te ragledavanjem dvaju
hrvatskih portala (Hrvatske jezične riznice i hrvatskoga jezičnog korpusa –
hrWaCa) s pomoću alata za pretragu korpusa SketchEnginea i skica
riječi (WordSHetches) za hrvatski jezik. Ističu:
Cilj nam je bio, ističu urednici, stvoriti rječnik koji bi mogao biti
zanimljiv i koristan ne samo studentima novinarstva i novinarima, nego i svima koji se na bilo
koji način bave medijima te široj jezikoslovnoj i općoj zajednici. Njegov je
cilj, dakle, u prvome redu popisati i opisati suvremeni novinarski stručni
žargon. Pritom smo svjesni da u toj zadaći ne možemo potpuno uspjeti jer „Valja
napomenuti daje cehovski jezik podložan stalnim promjenama, a ima i svoje
dijalekte. Naime, svaka redakcija ima svoje lokale leksičke specifičnosti.“
(Mihovilović 2007: 274).
Žargona u rječniku nema, ali je prema definiciji iz uvoda stručni žargon jezik kojim se pripadnici određene struke služe u svojoj uzajamnoj svakodnevnoj i neformalnoj komunikaciji. Ne pripada standardnome jeziku. U hrvatskom jezikoslovlju podsjećaju da nema mnogo djela koja se bave žargonom uopće i zahvaliti trebamo Tomislavu Sabljaku što imamo rječnik Šatra, Rječnik šatrovačkog govora i Rječnik hrvatskoga žargona. Stručnim žargonima jezikoslovci se bave još manje, pa navode Od računalnoga žargona do računalnoga nazivlja Antuna Halonje i Milice Mihaljević, od novinarskoga žargona Rječnik redakcijskog žargona u knjizi Profesionalni novinar Maroja Mihovilovića, sa oko 300 izraza, zatim neki novi medijski nazivi uvršteni su u Englesko-hrvatski politološki rječnik: Mediji (Car 2013.), Leksikon Hrvatskeradiotelevizije, web Žargonaut i sl.
U niz od adreme do žutila Rječnik novinarskoga žargonaredaju se antrfile, brifing, copi-paste, fotku, foršpana, hijavatu, hejtera, navlakušu, opinion makera, paparaca, patku i plahtu, prime-time, trola… Svakako je pohvalno, pogotovo što su studenti sa svojim profesorima sami sebi stvorili literaturu, jer znam kako sam i koliko truda prije petnaestak godina držeći tri godine jednosemestralne vježbe iz Stilistike u medijskoj komunikaciji na Komunikologiji Hrvatskih studija ulagala u pripremu nastave. Više se ne sjećam da li studentima prve ili druge godini, po šezdesetak njih, jedino da sam svaki put promukla. Da bi budućim kolegama bilo zanimljivije i korisnije, poticajnije, dovodila sam vrhunske majstore zanatlije iz novina, TV i radija – novinare, lektore, urednike, marketingaše… U tri godine i zanimanje za studij bitno se mijenjao: sve manje je bilo novinarstva, a sve više PR i marketinga, sve više specijalizacije za agencijsko, pisano, TV, radijsko.
Ne znam kako je sada (radijsko je, ako se ne varam, na FPN od ove
godine ukinuto), ali se nadam da nije sve otišlo na internetsko novinarstvo
odnosno, kako jutros pročitah jedan gorki komentar, u specijalizaciju za
inženjera za stavljanje materijala na dvije društvene mreže i doktorate za
lajkanja. Ustrajno sam zadavala zadaće, jer sam bila zgrožena što budući
novinari recentne medije, ma kakvi bili, uopće nisu pratili, jedva da su tek po
neki bili na Facebooku i Twitteru. Prakse uz ozbiljne mentore je bilo vrlo malo
i svaki se uzdaje u se i svoje kljuse i lajkove. Ponosna sam na nekoliko svojih
studenata poslije vrlo uspješnih u medijima i vrlo specijaliziranima. Kako sam
još radila, motiv mi nije bio honorar nedostatan za taksi amo i tamo, čak ni
studenti niti upućeni niti zainteresirani ni toliko da bi se makar povremeno
čemu čudili ko picek glisti, nego ideja da napišem knjigu. Skromna, jedva
postojeća literatura onda se uglavnom svodila na Internet i praksu s vrlo
aktualnim primjerima fake news, gerilla marketing, content, spin i
spindoktor. Riječ zapratiti nije bila ni u povojima. A nije bilo ni influencera,
instagramuša, klikabilnosti,
pa jedva i
multimedijalnosti. Iako sam primjerice u okviru svoje
specijalizacije mnogo radila native marketinga, nismo tada to uopće tako
zvali.
Tek sam poslije povremeno pomišljala da
bih, ostanem li na faksu, mogla doktorirati na temi novinari-književnici.
Nisam, jer mi je lijepa literatura pretegla novinarstvo, ali nažalost nije ni
nitko drugi iako je materijal sjajan. No, kako nisam prestala zapisivati u
podsjetnik, upravo me Rječnik novinarskog žargona naveo da pogledam što
sam to htjela prenijeti ne samo studentima nego javnosti kao svoj prilog da se
ne zaboravi što smo imali na svom jeziku, u svim njegovim oblicima, prije nego
nas (je) do kraja pregazio engleski kao globalni modern language. I infotaintment.
Odličan primjer je marketing, gdje nije pomogla ni sjajna prevedena osnovna literatura poput Kotlerova Upravljanje marketingom još u vrijeme nestora hrvatskoga marketinga prof. dr. sc. Fedora Rocca (s prevoditeljicom Vlasta Andrlić) 1988. Je li mi to bila zamisao o samopomoći ili samopromociji ne mogu tvrditi, ali da sam ustrajala dobro bi došlo, makar za onaj Muzej novinarstva koji je kanio osnovati Branko Lovrić. Jer, koliko primjećujem, u Rječniku novinarskoga žargona u literaturi nedostaju knjižni i novinski naslovi i autori iz tiskanoga novinarstva poput pretpotopnoga Bože Novaka, različitih izdanja kuće Vjesnik od Leksikona dalje, pa Branke Primorac (za djecu!), Nives Opačić, Maje Matković…
Još mi više nedostaju žargonizmi, ali i ne samo žargonizmi nego ukupni jezik iz tiskanoga novinarstva koje su gotovo pojeli strojevi, nova tehnologija i nesentimentalna vremena u kojima sve počinje sa mnom. Ali, što mogu kad sentimentalno žalim i za tim, jezičnim dokumentima sve davnijih, nestalih vremena prije vremena formata i formatiranja, flipanja, imprimtura itd. Prije nego su nam na stolove sjele kante, računala, dok još nije bilo nikoga tko ne bi znao tko je Oto Reisinger, Pablo Cajzek ili Šime Radovčić, Spectator, Argus, čak i Studijev Piko Bodljić (ponovno uskrsnuo, i danas životari u studiju), rubrika Pisma čitatelja ili naš Vrtov dežurni telefon. Osim u Novinarskoj trilogiji, u kojoj kanim objaviti sva tri svoja novinarska romana – Lift / Politička melodrama, Azour journal 1993.; Rez / Leica-roman u 36 slika, VBZ, 2012. i Privremeno neuporabljivo, Acumen, 2022. – svojevrsnoj povijesti hrvatskoga novinarstva od devedesete, prilažem, više nabacujem nekoliko svojih žargonizama o novinarstvu, fotografijama, grafici… kojih, za razliku od recimo špigla i šlagera, tipfelera i tipića, u Rječniku novinarskoga žargona nema, bez posebnoga reda i dodatne obrade, nabrajam:
prijelom/prelom, prelomiti (grafičko oblikovanje novin i novinske stranice), forski prijelom/prelom (prelamanje unaprijed da se sve stigne npr. zbog blagdanskog višebroja, u očekivanju nekog događaja, nečije smrti itd.), (s)rušiti stranicu (grafički stranicu raditi ispočetka zbog novopristiglih vijesti ili boljega rješenja), blokirati (rezervirati prostor s događaja koji se tek odvija ili za tekst koji se tek piše), kurvin redak (kad visi jedan redakili pola reda u stupcu), zalom (kad se poremeti slijed odlomaka), zlatni rez, rubriciranje, cicero, kolumna, kolumnist, laga (izdvojene tematske cjeline nekoliko stranica unutar novina, npr. sport, kultura), pereks (početak tetska s najvažnijim informacjama, anterfile), obrnuti pereks, cajtnot, dedlajn/deadline/rok, demantij, embargo (zabrana objave do određenoga roka), (pro)cutiti (probiti neke skrivene informacije), špranca (predložak), štof (materijal za tekst), prežvatati/prežvakavanje (napisati tekst sa starim podacima), isisati iz prsta (napisati tekst ni od čega, katkad i izmisliti, kao fake news), zgusnuti tekst (skratiti tekst, izbaciti nepotrebne podatke i riječi), skalupiti, štrikati/ naštrikati/preštrikati (napisati tekst ili ga dužiti da popuni prostor, preraditi tekst, rirajtirati tekst), rirajting, nabrijati tekst, otvoriti/otvarati/zatvoriti temu, neprobojni tekst (teško prohodan tekst, loše napisan tako da se ne može lako ni čitati ni kratiti), naklampfati (napisati puno teksta, katkad i besmislenoga), (na)štancati, () (napisati puno, previše teksta o čemu, pisati jedno te isto, neinventivno, grafički pretrpati teksta i fotogafija), (na)trackati, (pre)orati tekst (dubok, temeljit rirajting, ispravljanje, prerada), srezati, sasjeći, popljuvati, napljuvati, rastrančirati koga (nekoga iskritizirati s argumentima ili bez njih), biti u tekstu (koncentrirano pisati), izaći iz teksta (dekoncentrirati se u pisanju teksta); tezga (posao sa strane, mimo redovitog zaposlenja, na crno, na sivo, u fušu), tezgariti, šlagvort (povod, uvod u tekst), ići na kavu (ići na sastanak off the record, ne nužno za objavu), ekskluziva, smanji(ti) doživljaj! (smiri tekst, ne pretjeruj)…
Ako Rječnik novinarskoga žargona shvatimo, kako nam autori poručiše kao poziv novinarskoj struci da se, poput mnogih drugih struka, uključi u uređivanje novinarskoga stručnog nazivlja, da on prije svega bilježi šarolikost i kreativnost u stvaranju nazivlja kojim se novinari služe u svojoj svakodnevici, pozivam i kolege, posebno dokone penziće koji to još pamte pa ili su već zabilježili ili da zapišu dok nisu zaboravili te dok s ljudima nije nestalo i to. Pozivam i naše Hrvatsko novinarsko društvo i Institut za jezik i jezikoslovlje da nastave te studije novinarstva na Vernu, Komunikologiji Hrvatskih studija, Fakultetu političkih znanosti i druge, sve do studija hrvatske književnosti i jezika.
Knjigu Vračtva vsagdašnja domača (1746.), cjeloviti pretisak rukopisne kajkavske ljekaruše pavlina Imbriha Luiča, koji je priredio, tekst transkribirao, pogovor napisao i glosarij sastavio prof. emer. dr. sc. Alojz Jembrih, na jednoj od Tribina Kajkavskoga spravišča predstavio je njegov predsjednik izv. prof. dr. sc. Boris Beck. U ime nakladnika ozaljskoga Pučkoga otvorenog učilišta Katarina Zrinska te Ogranak Matice hrvatske u Ozlju ravnateljica POU Zdenka Novosel mogla je samo primati pohvale za taj pothvat iz 2022., kako ističe i Nada Vajs Vinja u prikazu u Kaju, LVI, Zagreb 5-6/2023.
Za preslik je korišten primjerak iz zbirke Rara Gradske knjižnice u Zagrebu (radi lakšega čitanja uvećan je 30 posto). Još za fascinantne izložbe Sladki naš kaj u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici 1998. Jembrih je bio osobito nadahnut Luičevim rukopisom zbog njegove vrijednosti za proučavanje povijesne dijalektologije, tj. hrvatskoga kajkavskoga jezika iz razdoblja zrinskofranko-panskoga jezično-književnoga kruga, a još više zbog važnosti za oživljavanje povijesnoga nazivlja ljekovitoga bilja te za povijest medicine u Hrvatskoj prve polovice 18. st., čak 30 godina prije Lalangueove Medicine ruralis iliti Vračtva ladanjska iliti vračtva ladanjska, za potreboču mužev, i siromakov Horvatckoga orsaga i okolu njega, bližnešeh mest, koju je u međuvremenu istraživanjima i tiskanjem javnosti približio doc. dr. Rajko Fureš.
Izuzetno je važno da ljekaruše kao što je Luičeva postaju dostupne široj javnosti, pogotovo u vrijeme nove popularnosti i trenda prirodnoga liječenja biljem. I ne samo biljem, jer u njoj ima i vračtva, lijekova animalnoga podrijetla, mineralnoga i drugoga, primjerice pepela, vapna, žutanjaka, bjelanjaka, voska itd.). Uz to, sadržava i brojne savjete vezane uz kućanstvo, gospodarstvo i veterinarstvo. Recepti su vrlo praktični, zacijelo i provjereni u učinkovitosti, a osim što su pisani kajkavskim, ima ih i na latinskome, jer ih je, pretpostavlja se, Luič odnekud prepisao.
Vračtva vsagdašnja domača. Iz vnogih pisan pobrana i probavana. Nikoja nikojim hasnovita. Ali od smerti osloboditi Boga sam to more včiniti. Niti kaj več od mene spitavaj, nego jedinoga Boga na pomoč zazavaj. Ova su po patru Imbrihu Luiču pavlinu popisana. Nad vsim naj bu Bogu slava. Amen 1746. Ovaj tekst sukladno svome autoru redovnikuukazuje kako se u krajnjem slučaju osobito neke teške bolesti uzdaje jedino u Boga te duhovno – danas vrlo aktualno, holistički (!?) – spaja s praktičnim, tjelesnim zdravljem.
Nepoznato je zašto rukopis nije tiskan u vrijeme nastanka, to prije što se čini priređenim za tisak. Početkom 20. st. Luičeva ljekaruša djelomično je tiskana u redakciji križevačkog liječnika Frana Srećka Gundruma-Oriovčanina u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (1909.) i neki su tada, pokazalo se netočno, tvrdili da je originalna ljekaruša izgubljena. U Dodatku sadašnjega izdanja(str. 215-294) Jembrih dodaje i Gundrumov prijepis teksta iz 1909. Luičeve ljekaruše koji je zanimljiv i zbog brojnih bilježaka koje tumače nazive ljekovitoga bilja, odnosno svjedoče o hrvatskome jeziku s početka 20. stoljeća. Rukopis (preslik u boji) sadržava 72 stranice, od kojih se 55 stranica odnosi na latinske i kajkavske recepte s uputama kako se lijek priprema, kako se i koliko dugo protiv koje bolesti uzima, dakle terapija. Luič donosi i svoj životopis na latinskom (u knjizi je preveden na hrvatski). U prvom dijelu, odmah iza preslika ljekaruše, Jembrih donosi latiničku transkripciju kojoj dodaje i korisno tumačenje pojedinih riječi u ljekaruši, tzv. glosarij, iz kojega izvlačim: bažuljk – bosiljak, bodac – probadanje,bol; cvit – menstruacija; dušac – miris, vonj; flajštar – krema; gnjusoba – smrad, zmazanoća; guščeri – bol grla; jaderka – jezgra; na dimije – prepone; opadavica – epilepsija; pupkorizna baba – primalja, babica; ščep – puni mjesec; vulog – kostobolja, giht; zašprihnuti – poškropiti…
Po dobrome Jembrihovu običaju, kad se on dohvati nekog rukopisa, njegov komentar odnosno ovdje Pogovor (str. 167-211) opširan je i vrlo vrijedan i u kontekstu i sam za sebe. Ovdje kreće s geslom Priroda je najbolja ljekarnica citirajući Sebastiana Kneippa. Jembrih donosi okvir s podacima o počecima liječenja ljekovitim biljem, o najstarijoj glagoljaškoj ljekaruši iz 14 st. nastaloj na području Vinodola te o brojnim srednjovjekovnim benediktinskim samostanima zapadne Europe. Uz benediktince i franjevce, pavlini su, navodi, bili poznati ljekarnici koji su ručno zapisivali recepte i širili ih u puku pomažući bolesnima i djelujući na ublažavanje ili suzbijanje različitih bolesti. Takva je prva medicinska knjiga 1776. tiskana u prijevodu na kajkavski književni jezik varaždinskoga liječnika Ivana Krstitelja Lalanguea već spomenuta Medicina ruralis iliti Vračtva ladanjska iliti vračtva ladanjska, za potreboču mužev, i siromakov Horvatckoga orsaga i okolu njega, bližnešeh mest. Kad je o djelima u rukopisu riječ, danas je osobito važno njihovo objavljivanje i za nacionalnu kulturu i to kako za povijest pučke medicine i farmaceutike tako i za povijest hrvatskoga, ovdje napose kajkavskoga jezika i medicinske terminologije.
Jembrihov Pogovor donosi: Uvod, Ljekaruša Imbriha Luiča, kako je iznova otkriven Luičev rukopis?; Rukopis Ljekaruše (1746.), Curriculum Vitae pavlina Imbriha Luiča, Ljetopis Imbre Luiča u njegovim Vračtvina vsagdašnjim (1746.), Vračtva vsagdašnja domača po Imbrihu Luiču popisana (1746.), Slovopis u Luičevoj ljekaruši (1746.), Tablica slovopisa Luičeve Ljekaruše, Ostala grafijska i jezična obilježja u Luičevim Vračtvima vsagdašnjim; Dodatak: Luičeva Vračtva vsagdašnja domača (1746.) u redakciji Frana Srećka Gundruma Oriovčanina (1909.), Kratice, Every-dey Domestic remidies (Summary).
One koje će to zanimati, na kraju ljekaruše Jembrih donosi i prijevod Luičeva Curriculum vitae u kojem po godinama zapisuje događaje, počevši od rođenja 1690. u Karlovcu. Njegov je jezik sličan tzv. zrinsko-frankopanskom jezično-književnom krugu, tj. jezik područja na kojemu su pavlini samostana Svetica i Kamenskoga pastoralno djelovali. Spominje i Luičeve boravke u Lepoglavi, Remetama, Olimju, Sveticama, Kamenskom i Križevcima, što se ogleda i u Luičevim jezičnim interferencijama.
U poglavlju Slovopis u Luičevoj ljekaruši (1746) ljekarušu Jemrih uspoređuje s kajkavskim djelima 18. stoljeća zaključujući da se razlikuje od njih, iako slijedi tradiciju slovopisa u upotrebi u Zagrebačkoj biskupiji njegova doba (npr. lj, nj uvijek je pisao li, ni, a ne ly, ny; , današnje đ piše gi, a ne gy, itd). Jembrih navodi da je u prvoj polovici 18. stoljeća, kad je napisana i Luičeva ljekaruša, tiskano više od 40 kajkavskih knjiga, a među njima i prva kajkavska početnica Abecevica 1746. Jurja Muliha. Godine 1745. tiskan je školski priručnik na latinskom jeziku kajkavskim primjerima te na 31. stranici, namijenjen đacima isusovačke gimnazije i strancima koji uče hrvatski (!) Uputa za pravilno pisanje hrvatskih riječi kako prema samoj prirodi pravilna izgovora tako i prema glasovnoj vrijednosti slova predočena i na korist domovinske mladeži te onih stranaca koji žele učiti hrvatski jezik, iznesena… U tim Uputama, uz drugo, stoji da svaka hrvatska riječ mora se pisati tako kako se izgovara, što se kao piši kako govoriš pripisuje Vuku Stefanoviću Karadžiću koji se tada nije ni rodio!
Ne mogu, dakako, iz Luičeve ljekaruše ne prenijeti i po koje vračtvo, ali ne proti gnidam vu glave ili vugorki kak se berzo namoče ili živčanih bolesti ili nesanice nego:
Za
oči kermežljive. R.I.
Vzami 3 jajca černe kokoši, zažgi jaluna i stuci ga, posipli ž njim jajca i
zmišaj, ožmikni čes čistu candru, i s tim oi ispiraj.
Kada
svinje paraju.
Vzami
grabrove gube, i davaj jesti vu testu, hote ozdraviti.
Da
ocat berzo jak postane.
Vzami kruha jačmenovoga skvasnoga, i postavi ga nutar, čes 2 dni jak ovat bude,
i omoči vu njega razbijenoga falat želiza, nikuliko puti.
Proti
buham.
Presi(j) vapna živoga, i kada hižu pometeš, posipli z onim vapnom hižu, hote
sve buhe pocerkati. Pak namaži jednu stran postelje s človečju mastjom, tam se
hote vse buhe spraviti, kadi je lahko moreš s kipučim kropom popariti.
Friška slanina da se v letu ne zvonja.
Vzami borovice černe, češnjaka stuci, z jakim octom nali, zmišaj, s tim frišku slaninu, kuke, lopatice i druga ostala jako natari, zatim pak jako nasoli i onak naj stoji 1 tjedan vu koritu, zatim ju vu dim obisi, ne če se skvariti.
Koji je to odličan kanonski pisac prošao i kroz čiju to radionicu pisanja da bi bio tako dobar i čitan? Koliko je njih uopće slavu steklo kroz radionicu pisanja?Čije su to radionice pisanja stvorile ponajbolje majstore književnosti?Prisjetila sam se tih dvojbenih pitanja u mnogo oblika iz žustrih razgovora s Ladom Žigo-Španić kada je u svibnju, ne slučajno, pripremala jednu od svojih polemičkih tribina Bez cenzure u DHK-u .
Posvetila ju je baš temi namnoženih književnih radionica. Imenovala ju je Klasici nisu izrasli iz književnih radionica. Pa čemu služe danas? Pozvala je Dubravku Brezak Stamać, Miroslava Mićanovića i Kristijana Vujičića da s publikom polemiziraju o umjetnicima profesionalcima i amaterima, stvaranju slike, teksta (ne nužno književnoga!), kipova i koječega prema uzorima.
A tada, baš s početkom planiranja ljetovanja, kao što je inače običaj početkom jeseni, početkom kulturne sezone, počeli su se množiti pozivi i na radionice kreativnoga pisanja, što online, a što uživo na krasnim odredištima po jadranskim otocima, brdskim jezerima, seocima na romantičkim OPG-ima, dvorcima u šumama… S književnim radionicama, navrle su radionice storytellinga (Krčani ljetos na gradskim sajamskim šetnjama nude storrytellinge na engleskome!) ili raspisivanje scenarija, radionice poezije (valjda u prozi, a može i u rimama), radionice slikanja portreta ili krajolika, ulja i akvarela, izrade skulptura u drvetu ili slanom tijestu, radionice joge, šivanja, kuhanja… Raspištoljile su se čak i turističke zajednice, jer nije loše uz Severinu, Rozgu ili Maju Šuput dodati i malo prave kulture.
Nisu ni literarne radionice ništa novo. Godinama su neke uhodane na uglednim imenima, koja polaznicima postaju ne samo uzori nego savjetnici, lektori, urednici, recenzenti, izdavači, članovi komisija za primanje u profesionalne udruge, zatim ocjenjivačkih sudova na kojekakvim natječajima, nagradama i uopće podupirateljima. Uhodane su jednako i za radionice i za prezentaciju radova polaznika i lokalne i državne, pa i EU potpore, recimo za nas 65+, inkluzivne ovako ili onako. A dio, također navodno uz ugledna i iskusna literarna imena, ne samo po POU i knjižnicama, poslije korone održava se i online, može čak i na otplatu, valjda da se naplatom vlastitoga umijeća, talenta ili dosjetke popune kućni budžeti između pisanja ili drugih tezgi. Po izboru, i proza, osobito kratke priče, i poezija koja se temelji na 11 ili 12 zadanih riječi, nisam sigurna, pa haiku, pa sonet sve do akrostiha, pa… Katkad spominju i iscjeljujuća intelektualna, svaki put i zabavna, nigdje naporna druženja. Nije više vrijeme da bez muke nema nauke.
Bolje stojeći koji si to sad mogu priuštiti, upisuju radionicu jer osjećaju zanatsku zakinutost budući da si u mladosti, u izostanku stipendija za mlade talente, nisu mogli priuštiti umjetnički nego tek neku praktičnu školu ili studij da što prije dohvate kruh u ruke. Davno su bili dobri u školskim literarnim i novinarskim grupama, dobivali nagrade na LIDRANO-u, isticali su ih talentiranima, ali život im nije dao… Neki tako bez mnogo ambicija samo izbjegavaju usamljenost. A ništa više nema besplatnoga.
Prisjetila sam se i kako sam u proteklim desetljećima i sam nadnaslovima Vrtovih inače odličnih serijala skrivila i po koju malu školu (domaćega slavonskog kulena, autohtonih hrvatskih sireva!) i akademija (zdravoga življenja!) prije pola stoljeća za prijamni na komparativnu na zagrebačkom Filozofskom uz drugu literaturu imali i odabrane dvije knjige o tome kako pišu dobri pisci, jedna s primjerima iz svjetske, a druga iz domaće književnosti. Fasciniralo me zapisivanje, neprestano prepisivanje (još rukom jer još ni stroja a kamoli prijenosnoga računala nije bilo!) te da sam se do danas zadržala na Goranovim krpcima, papirićima sa zapisanim riječima-podsjetnicima i možda Tadijanićevim zapisivanjem datuma ispod teksta. Nikako da se posve riješim montaže pri pisanju. I dalje čitajući književni, pa i novinarski tekst zagledam stil, kao da ću još to prokomentirati s Inom Beškerom ili Majom Matković. Često uspoređujem, istražujem, a katkad mi se čini da i dalje, nakon desetljeća vježbam, prekrajam, uvjerena kako svatko najviše može i naučiti čitanjem i dobrih i loših pisaca i, mnoge će razočarati, lenjinskim – pisati, pisati pisati.
Zato me i jest to više oduševila također uoči ljeta u izdanju Đakovačkoga kulturnog kruga objavljena nevelika knjižica Kako napisati roman / prema uputama velikih romanopisaca Harukija Murakamija, Phiilipa Rotha, Milana Kundere, Orhana Pamuka, Maria Vargasa i Amosa Oza. Autor Mirko Ćurić je đakovački predani književnik, istraživač kulture i povijesti svoga zavičaja, kulturni organizator brojnih od lokalnih do međunarodnih književnih i drugih priredaba koje tematiziraju književnu kritiku, A. G. Matoša i kao kulturnjaka biskupa Strossmayera na kojem je i doktorirao, hrvatsku panonsku književnost, https://www.bozicabrkan.com/privremeno-neuporabljivo-b-brkan-predstavljen-u-dakovu/dalmatinsko-slavonske veze kroz Luku Botića itd. Nevelikom knjižicom kao pedagog i ravnatelj mnogo čime uzorne Sredne strukovne škole Antuna Horvata, jedne od najboljih hrvatskih strukovnih srednjih škola, iskazao se i kao kreaciji, poticanju i vođenju poput kakva pouzdana starinskog učitelja. Napisao je odličan esej i uvjerena sam kako je literatura ponovno na dobrom putu da, ako ništa, pokvari sumnjive biznisiće sitnih literarnih kulturpoduzetnika s kreativnim radionicama.
Pitala sam Mirka Ćurića zašto se upustio u pisanje ovakve knjige. Kaže:
Postoje danas mnoge škole i radionice koje podučavaju autore kako kreativno pisati. Upisao sam u Googlovu tražilicu pojam „kreativno pisanje“, očekujući kako će izbaciti niz stranica koji nude savjete ili radionice za kreativno pisanje. Međutim, ipak me iznenadio tako velik broj radionica, predavača, polaznika. Mnogi su predavači ili predavačice afirmirani književnici i književnice, ali svemrežje poručuje kako ima i onih kreativnih podučavatelja čije biografije ne obećavaju puno. Naravno, dobar sportaš ne mora biti dobar trener: Ćiro Blažević i Zlatko Dalić su bili osrednji nogometaši i vrlo uspješni treneri, pa je možda netko od tih malo poznatih učitelja kreativnog pisanja upravo književni Ćiro, ili se kod njega/nje može naučiti (što je realnije), kazano Ćirinom terminologijom, kreativno pisati kao nogomet „kod Gige u šupi.“
Još više zadivljuje ili čudi, koliko ljudi želi postati književnikom/književnicom, u vrijeme kada se govori o nečitanju i smrti književnost. Dodatno se možemo začuditi ako se broj književnika i književnica usporedi s nakladama hrvatskih knjiga, napose poezije, koja se najustrajnije objelodanjuje i nema gotovo dana da se negdje ne objavi ili ne predstavlja kakva nova zbirka. Ali još nešto začuđuje, također, koliko ljudi koji su završili gimnazije i fakultete, treba dodatan autoritet/autoritete koji će im otkriti tajne pisanja i probuditi kreativnost.
Dala mi je misliti nedavno pročitana izjava upućenoga autoriteta o američkim piscima kako s obrazovanjem ne raste kvaliteta njihove literature, čak ne ni broj bestselera.
Ćurić u knjizi Kako napisati roman? – kako se vidi i iz podnaslova – dodaje razmatranja svojih omiljenih probranih uglednih svjetskih književnih veličina, njihove fotoportete i kratke biografije te izvlači i njihove savjete, koji su nerijetko kontradiktorni, kako napisati roman. Nisam se usudila pitati bi li mogle uslijediti i druge vrste, recimo kratke priče, drame, poezija… – Po mojemu, a očito i Ćurićevu, knjiga je to zanimljivija da čitatelja i potencijalnoga pisca romana potakne na kreativnost, na procjenu što i kako
Piše na koricama
Kako se postaje književnik odnosno romanopisac? Presuđuje li nadarenost ili mukotrpan rad? Postoji li naputak koji mogućem autoru ili autorici može pomoći napisati roman? Mogu li nam u tome pomoći savjeti uspješnih romanopisaca?
Autor ovoga eseja zatražio je pomoć Harukija Murakamija, Amosa Oza, Milana Kundere, Orhana Pamuka, Maria Vargasa Llose i Philipa Rotha: pristupio je njihovim knjigama i tekstovima u kojima govore o vlastitom pisanju ili pisanju uopće. Ne sumnjamo kako će ovi savjeti mnogom budućem književniku/književnici biti od koristi: čak i ako se ne slažete s nekim zaključkom ili prijedlogom, korist će biti barem od toga što ćete saznati kako ne biste trebali pisati ili kako ne želite pisati.
Pisanje je (osim za Murakamija) ozbiljan, težak, mukotrpan posao. Stvoriti iz nepisanog svijeta pisani svijet je kompleksan proces, ali i prostor neograničene slobode i imaginacije s kojom se nije uvijek lako nositi. Nije, stoga, loše na tom putovanju imati smjerokaze koje su postavili veliki romanopisci.
Vraćam se Mirku Ćuriću koji u Zaključku eseja, uz drugo, nimalo sveznadarski piše: Želio sam dati svoj doprinos pisanom svijetu i iskazati poštovanje književnicima koje volim i iznova čitam, čak i kada su mi njihovi savjeti nejasni, preopćeniti, nekonkretni i možda nepotrebni. Međutim, još su mi jednom potvrdili kako ne postoji recept koji će pismen i korektan tekst učiniti tekstom koji će nam promijeniti život…To je nešto što prelazi okvire ovakvoga eseja.
A moj skromni savjet s radionicama? Hajdemo čitati, čitati, čitati i samo pisati, pisati, pisati! Svatko svoje.
Kako dan na dan zbrajaju turističke rekorde, ne mogu a da ne pomislim: što ti svi ljudi, osim selfija i sjećanja na raznorazne avanture i uzbuđenja, iz naših krajeva ponesu kao suvenir? Oblutak s plaže? Bocu vina, travarice ili maslinova ulja? Kolut sira? Vrećicu lavande ili stručak začinskoga bilja? Portreta s plaže? Knjige, primjerice odlične kuharice Hrvatska za stolom ili neke Pervanove monografije…? Otkriće mi je Dalmacija očima stranaca / Dalmatia through foreign eyes Sveina Mønneslanda, koju su u autorovu prijevodu, dvojezično na hrvatskom i engleskom, još 2011. objavili nakladnici Fidipid iz Zagreba i Sypress Forlag Oslo. Ne mogu se načuditi da je turistički promotori ne preporučuje kao svjedočanstvo o Dalmaciji kakva je nekad bila. Kako tumači Norvežanin zaljubljenik u našu zemlju, upustio se u istraživanja po europskih i svjetskim arhivima i knjižnicama. Zato što je, unatoč masovnome turizmu, Dalmacija donedavno slabo poznata u Europi, a rekla bih: još poznata nedovoljno, pogotovo u svijetu.
Urednik knjige velikog formata na 400 stranica Tonko
Maroević u uvodniku Zrcalo adrijanskopiše:
U svojoj ljubavi prema zavičajnoj nam Dalmaciji nerijetko smo izloženi
napasti pretjerivanja: Katkad nam se ona čini značajnim europskim prostorom,
takoreći „pupkom sredozemnog svijeta“, a koji put padnemo u kušnju nijekanja
svake joj univerzalne mjere, svjesni njezine malenosti i velike sjene koju na
nju bacaju nedaleki kulturni svjetionici poput Atene i Carigrada, Venecije i
Rima, Budimpešte i Beča. U svakom slučaju prirodno osjećamo potrebu odmjeriti
se i s tuđim pogledima na naš prostor, razmotriti saldo inozemnih putnika i
namjernika, usporediti vlastito viđenje s onim kako nas drugi vide, u nadi da
ćemo tako doći do objektivnije slike položaja i značenja Dalmacije u
općenitijim kulturnim koordinatama.
Knjiga Sveina Mønneslanda „Dalmacija očima stranaca“
dobro nam dolazi da monološku poziciju zamijenimo dijaloškom sviješću.
Istraživanjima u nizu svjetskih knjižnica i arhiva, zaslužni je znanstvenik
okupio impresivnu građu raznovrsnih svjedočanstava od preko stotinu različitih
autora, putopisaca i veduista, arheologa i etnografa, pustolova i hodočasnika,
moreplovaca i graditelja, prirodoslovaca i novinskih izvjestitelja, a nastalu u
rasponu od gotovo čitavoga tisućljeća (između 1154. i 1925. godine).
Pohvaljuje Maroević i autorovu pouzdanu metodičnost, izrazitu skrupuloznost, pisanje bez predrasuda, bez italocentričnosti i austrofilnosti, empatičnost i ljubav u otkrivanju povijesnih izvora. Ističe: Primamo knjigu kao novo zrcalo u kojemu se možemo ogledati. To zrcalo nije namijenjeno ni zadovoljavanju našega narcizma, a bogme niti hranjenju našega kompleksa manje vrijednosti.
Vrijednost je što je monografija
mozaik mnogobrojnih subjektivnih viđenja i nataloženo iskustvo gotovo milenijskoga
trajanja. Raznovrsno je viđenjemnogobrojnih autora različitih
strukadalmatinskih uzmorskih, otočkih i gradova i sela u zaleđu. U
vremenima kad smo bili još veća periferija, provincija, na rubu (njihovih)
velikih država, i egzotika. Ukratko, valja nam se složiti s Maroevićem kako u
svakom slučaju, međutim, imamo dodatne
argumente za neravnodušan odnos prema prostoru u kojem smo odnjihani,
prema „malom starinskom svijetu“ što smo ga naslijedili s obavezom da ga čuvamo
i kao ravnopravan dio svjetske baštine.
Svein Mønnesland predano je istraživao po brojnim arhivima i knjižnicama, ali ne manje
predano napisao i uvod oslikavši povijest koja je u znaku strane dominacije, od
Venecije i Austrije dalje. U mnogim će opisima suvremeni čitatelj naći
greške i čak ozbiljne zablude, zbog nepoznavanja regije, što može biti vrlo
zanimljivo, i dakako jezika, a razlike u
govoru, nama izuzetno zanimljive, stranci nisu zapazili. Poučne su i
dokumentirane predrasude prema domorocima Vlasima/Vlajima, a zanimljivo je kako,
primjerice, William Shakespeare nikad nije posjetio Dalmaciju, služio se
nazivom Ilirija, ali ju je uzeo za okvir za dramu Na tri kralja ili Kako
hoćete i spominje je desetak puta! Nadoknađuje se sve – uz opise prema
nekima divnom i iz sna, a prema nekima divljom Europom – ljepota ilustracija,
ne dakako fotografijama kojih nije ni bilo, nego crtežima, gravirama, akvarelima,
i crno-bijelima i koloriranima.
Dalmacijom su s različitim ciljevima i putovima štrapacirali mnogi putnici, najznačajniji putopisci, a sustavno je dosad malo toga sabrano i objavljeno, samo njemački putopisci u dvjema Ivana Pederina, nešto od britanskih autora, a još manje s drugih jezika. Prava je egzotika kako je u Bibliji spominje prvi put sv. Pavao kao Ilirik, iako timeline knjige počinje s arapskim geografom al-Adrisijem, koji je 1154. radio zemljovid za normanskoga kralja na Siciliji. Mnogi su plovili Jadranom od križara do srednjevjekovnih trgovaca, hodočasnika, diplomata.
Slavni turski putopisac Evlija Čelebija u 17 st. 40 godima putovao je Otomanskim carstvom i susjednim zemljama pa posjetio i opipao i neprijateljski teritorij – Dubrovnik, Trogir, Split. Zadar, Kotor Herceg Novi, Knin… Alberto Fortis putuje u Dalmaciju 1774. i opisuje zagorske Dalmatince, Morlake, te u Veneciji 1774. to objavljuje u dvije knjige, kod nas prevedene tek – 1994. godine ! Uz drugo, opisuje: Djevojačke čarape uvijek su crvene; obuća im je slična muškoj i zove se opanci; imaju potplat od sirove volujske kože, gornjišta od usukanih traka načinjenih od ovčje kože… Djevojkama, čak ni iz najbogatijih obitelji, ne dopušta se da nose drukčiju obuću. Kada se udaju, mogu odložiti opanke i uzeti turske papuče ako žele. Djevojke drže pletenice skrivene pod kapom, ali kad se udaju, puštaju ih da padnu na grudi. Opisuje i praznovjerja Morlaka te smrtno gađenje prema žabama. Našli su tu mjesta i lijepe građevine, arheološke iskopine, lokalni stanci, a uz drugo i Bitka kod Visa 20. srpnja 1866. kad je Austrija osigurala kontrolu nad Jadranom, jer je njezina austrijska mornarica pod vodstvom Tegetthofa sa 27 brodova porazila talijansku sa 24 broda…
Vrijedna, odlično i pregledno oblikovana knjiga o Dalmaciji i dalmatinskome identitetu kroz osamsto godina krasan je dar i strancima i domaćima, a samim Dalmatincima odlično zavičajno štivo o književnosti, slikarstvu, arhitekturi, arheologiji, etnologiji, povijesti…Ona je i jedan od brojnih važnih naslova malene izdavačke kuće Fidipid bračnoga para Diane Burazer Delalić i Slobodana Delalića. Dianu će mnogi znati i kao odličnu pjesnikinju, prepoznati je po nezaboravnim stihovima o naranči i po tome da je kupila brdo ili po nekim drugim nagrađenim pjesmama iz više zbirki, po tribini PEN-a Tumači poezije, poput one naše vrlo uspjele o dijalektalnoj književnosti.
Rat je iz Mostara iselio Dianu i Slobodana u Zagreb, a Slobodanova brata Muniba Delalića, književnika, čak u Oslo, gdje i sada živi. Norveški jezik učio je čitajući knjige na norveškom, te ih je počeo i prevoditi i specijalizirao se za norveške autore postavši vrstan znalac. Objavljivao je i u drugih nakladnika, a onda su ga Delalići podržali svojom firmom, dotad specijalziranom za IT. Fidipid su, uostalom, nazvali prema grčkom maratoncu, simbolu upornosti, jer je to bilo primjereno poslu u koji su krenuli. Dosad su objavili više od 50, a od toga 40 probranih naslova norveških autora, među kojima sa po više djela i velike i značajne autore kao što su: Lars Saaby Christensen, Dag Solstad, Tomas Espedal, Tarjei Vesaas, Per Petterson, Knut Hamsun. Još 2010. objavili su i izabrane drame prošlogodišnjega nobelovca Jona Fossea Netko će doći. Ističu i dvije antologije norveških pjesnika.
Uz desetak drugih knjiga, osobito se ponose izvrsnom monografijom Dalmacija očima stranaca. Nažalost, s obzirom na stanje u izdavaštvu i na tržištu te trenutačni način otkupa skrenuo ih je da otišavši u mirovinu, kad su se naglašeno kanili posvetiti izdavanju samo biranih knjiga, pomišljaju na odustajanje – zatvaranje Fidipida. A da je samo do Dalmacije, to njihova dosadašnja dostignuća nikako ne zavređuju.
Časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu Kolo (gl. Urednik Ernest Fišer) br. 2/2024. u cjelini Kritika, na str. 197.-190. objavljuje kritiku Emilije Kovač Blog u formatu knjige… i/ili obratno knjige Božice Brkan Umjesto kave, Mala knjižnica DHK, Zagreb 2024. Prenosimo ga u cjelini:
(Božica Brkan, Umjesto kave, Mala knjižnica DHK, Zagreb 2024.)
Knjiga Umjesto kave Božice Brkan sastavljena je od 80 tekstova/izabranih od ukupno njih 400-tinjak objavljivanih na autoričinoj internetskoj stranici www.bozicabrkan.com u razdoblju od 2016. do 2023. godine. Tekstovi su tematski heterogeni, nastali iz želje da se ostavi trag o trenucima koji su, po osjećaju autorice, vrijedni pamćenja, koliko god bili, recimo eufemizmom, diskretni, barem s obzirom na detalj koji ona akcentira. Iz činjenice da se radi o događajima koji (često nažalost) nisu od znatnijeg medijskog interesa i neće, barem ne iz perspektive iz koje ih razmatra BB, naići na kakav zamjetniji odaziv, autorica ih označuje kao „neteme“. Spomenuti je pojam u aktualnom kontekstu specifičnog političkog diskurza dobio sasvim novu razinu značenja postavši, u BB primjeni, svojevrsna intertekstna ironična distorzija polaznog pojma (tema – netema kao pojam političnog diskurza – aktualna BB netema drugog stupnja, s upisanom sviješću o ironijskim reprekusijama)… Reći je s tim u vezi – vrag je u detalju, kako nas uči izreka (ali i Bog je u detalju, kao što reče arhitekt Ludwig Mies van der Rohe… ili Gustave Flaubert, tko bi to znao). Ili, u konkretnom slučaju, u kontekstu/kontekstima.
Zapisi/ogledi/blogovi nanizani su kronološkim slijedom, s nadnevnim oznakama i linkovima koji omogućuju pristup e-formatu teksta. Uključeni blogovi uokvireni su popratnim paratekstovima (autoričin predgovor Poziv na kavu, poziv na blog te završni esej na temu bloga kao formata i njegove povijesti Umjesto algoritma: Imaju li blogovi smisla u 2024.?, iz pera Ivana Brezaka Brkana).
BB teme hvata „u hodu“ prošetavajući se, bilo fizički bilo virtualno/imaginacijski, širokim prostorom od Zagreba (naravno, najčešćeg mjesta zbivanja), preko Samobora, New Yorka, Malinske, Roča, Đelekovca, Siska, Krapine, Okešinca…Tekstovi su, najčešće, zapažanja o na neki način zanimljivim izdanjima knjiga, izložbama… ponekad u formatu bilješki o događajima sasvim osobne važnosti (neočekivan susret s M. Mićanovićem u kontekstu promocije knjige) ili o „nevažnim“ detaljima (štap Janka Draškovića), ali koji svojom neobičnošću intrigiraju interes čitatelja. Autorica dodirne i socijalno-ekonomske teme (kolaps Megglea u Hrvatskoj i sudbina radnika koji ostaju bez posla, Letio nam, Galebe!). Izvjestan broj tekstova bilježi događaje od kapitalne kulturološke važnosti. U tom smislu izdvajam opasku o njemačkom prijevodu Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže iz majstorske radionice Borisa Perića. Uz to BB će progovoriti i, npr. o zanimljivostima kao što su grafiti i mogućnost da se u takav format upiše (klasičan, provjeren, vrijedan) stih, osobito je zainteresirana za stanje jezika (osobito za jezik javnih glasila, na što je, kao novinarka, izuzetno osjetljiva), nadalje za književnost u svim oblicima pojavnosti, književne manifestacije, od Goranova proljeća do gostovanja u školama…). Opaske bilježi nepretencioznim, intimnim diskurzom s mnogo fragmenata iz osobnog životna, ne analizira, ali potiče/predlaže (Oni koji se stručno i znanstveno udubljuju u tekst stvarno imaju zanimljivu temu.; u povodu prijevoda Maloga Princa na kajkavski). Sasvim ozbiljno i s kompetencijom iskustvenice u praktičnom radu govori o manje ozbiljno shvaćenim oblicima stvaralaštva, kao što su ljubići, chik-lit ili kako vam drago (Ljubiće ne objavljuju samo ženski časopisi niti čitaju samo žene). I ovdje, kao što je već rečeno, autorica informira i problematizira, postavlja smjernice/pitanja kojima bi bilo dobro krenuti u obradi teme. Tako spomenuti blog/kolumnu/zapis o ljubićima završava otvaranjem, a ne zatvaranjem prostora teksta (Bilo bi zanimljivo i znakovito istražiti i fenomen autorstva /…/ Za kraj, umjesto zaključka, postavljam niz retoričkih pitanja…).
Zapisi detektiraju odabrani problem/situaciju, daju osobni komentar bez razvijanja potencijala situacije, s tim da u nekim slučajevima autorica ipak izrazitije razvija složenost problema i otvara moguća rješenja transformirajući tekst u zaokružene esejističke radove. Recimo, u zapisu Što bi sad čitala mala Božica, u kojem se bavi temom čitanja, osobito vezanim uz mlađi naraštaj, navodi čitav niz strategija kojima bi se aktualna, ne osobito zadovoljavajuća situacija, tijekom vremena i ulaganja, mogla promijeniti. Već samim takvim – u ovom slučaju analitičkim i slojevitim – pristupom akcentira se kompleksnost problema te i prikladna rješenja trebaju biti kompleksna (… da stručna, kompetentna, a ne marketinška ocjena kaže bitno, a za najmlađe i s naznakom ocjene. Posebice lektirno, o čemu se prigodno uz kurikul mnogo govori. Presudna je kuća, ali i vrtić i škola, jer, primijetih na terenu: presudna je, a vrlo različita zainteresiranost i osposobljenost učitelja, nastavnika i profesora.).
Autorica ne priznaje granice djelovanja postavljene izvana i ne zastaje na skromnim mogućnostima njima otvorenim: traži rješenja i djeluje, najviše sebi najprimjerenije – književno (Ne može biti toliko malo slušača da bismo odustali od čitanja). Govori iz situacije realizirane kreativke koja je nizom nagrada ovjerila svoju poziciju uspješne autorice te ne iznosi samo sasvim osobnu tjeskobu u vezi sa stanjem kulture nego situaciju motri načelno: nastoji ostvariti bolje uvjete za skupinu srodnika po želji za pisanjem i čitanjem.
Ističem, kao specifičnu oznaku autorice – kekavski tekst Napršnak kave, 6.4. 2016., bez kakvog bismo se vjerojatno malo zamislili o profilu i nakani knjige, s obzirom na to da je BB poznata po predanosti svom zavičajnom jeziku. Posebne je pažnje vrijedan i zapis Rekvijem za Trebež i ostali rekvijemi, 8. srpnja 2016., u kojem temu paralelne tragedije čovjeka i prirode razvija u izuzetno emotivnu crticu o djedu koji umire s nestajanjem (pomorom) prirode. Priča dosiže ganutljive momente sudbinske patnje i poraza (Za djedom su šumjeli javori, topole i hrastovi. Posljednji jastreb letio je visoko iznad djedova doma), emotivno je topla i sugestivna te se po svojoj razrađenosti i cjelovitosti izdvaja u kontekstu tekstova kojima je intencija uglavnom informativna te koji, shodno tome, sadrže podatke i generalne impresionističke sudove.
Rado bilježi uspješne, konstruktivne pojave, no zamjećuje i one nezgodne (uz razmatranje o Fondu Miroslava Krleže i dobrobiti koju on omogućava, naznačuje i kako se književnici/pisci/autori svako malo međusobno hvataju za gušu, polemiziraju/svađaju zbog honorara, stipendija, poticaja, otkupa i nagrada…, a što o tom reći – c’est la vie!
Zanimljivo je što tekstovi sadrže mnoštvo obiteljskih „štikleca“ – muž, sin, unuk… cijeli „klan BB“ prošetava se Božičinim zapisima, tako da je ton prilično intimiziran, ali obiteljski sloj uglavnom je okvir, kontekstno uključen jedan od koncentričnih krugova/tekstova koji su i nastali iz tog neformalnog (uglavnom) dijela postojanja, integralnog i samo blago nagnutog nekoj od glavnih tema. Tekstovi imaju karakter „čavrljancija“, odatle im i zajednički naziv (Umjesto kave): pitki su uvod u dan, život, događanje koje čeka kad s neformalnim dijelom, kao laganom, neobaveznom i raspršenom pripremom, završimo. Znamo iz životne prakse koliko su takvi momenti ljekoviti i koliko, dobro odrađeni, daju danu smislenu podlogu. Uostalom, po jutru se dan poznaje, kaže stara izreka… a, prigodno, možemo reći – i po dobrom ćeretanju i dobroj popratnoj kavi, koji razgibavaju um, dušu, jezik. S tim u vezi, ne mogu ne spomenuti „kavinski“ blog/zapis Idemo na kavu! – Umjesto kave 9. svibnja 2020., (tim više što se nametnuo kao naslovni) koji, naravno, tematizira ritual pijenja kave, u kojem je kava više metafora za susret, druženje… praksu ugodnog socijalnog kontakta, uz, naravno, spomenuti informativni ornamentarij o naslovnoj temi – o stanju i povijesnoj praksi kavopilstva u Hrvatskoj.
U tom tonu završavamo, citatom: Kako god, idemo na kavu!… pa i na čitanje: štofa ima napretek. Tko želi više, link je aktivan: www.bozicabrkan.com.
Legendarica. Knjiga od gotovo tristo stranica, pristigla mi je poštom, naokolo, zahvaljujući prijateljskom prepoznavanju i vezama. Drugo izdanje, izdavač KUBS Baštinica, Otočac, 2024. Inovativan naslov izvire, dakako iz lègēnde koju Hrvatski jezični portal etimološki detektira u lat. legere, čitati odnosno (štivu) koje se mora pročitati tumačeći je: i „knjiž. pripovijest u prozi ili stihu u kojoj su povijesno-bibliografski podaci isprepleteni s fantastičnim događajima; priča o neobičnom događaju [prema legendi; razbiti legendu];“ i „predaja o životu neke osobe ili o nekom događaju, najčešće izmišljena ili obogaćena maštom;“ i „term. tekst kojim se tumače znakovi na zemljovidu, slici, nacrtu itd.;“ i „glazb. instrumentalna, vokalno-instrumentalna, pa i dramska kompozicija kojoj su tema legendarna zbivanja“.
A tvoriteljica i naslova i knjige je Manja Kostelac-Gomerčić, srednjoškoska profesorica hrvatskoga. Dva nevelika izdanja, predstavljena dvaput u Otočcu, jednom u Zagrebu, jednom u Grožnjanu. Piše mi: Napravila sam i istoimeni igrokaz sa srednjoškolcima koji je pobijedio na LiDraNu i bio pozvan na državnu smotru. O Legendarici se puno vrtjelo na društvenim mrežama, i još uvijek se vrti. U Večernjaku sam imala intervju o njoj itd. Puno se toga izdogađalo. Poslužila je i kao podloga nekim stručnim radovima na nekim znanstvenim i stručnim skupovima u Puli, Zadru i Beogradu. Morala bih utrošiti vremena kojega nema i pronaći linkove i slike… Legendarica je samo jedan od mojih projekata, pa ne stižem ništa arhivirati, sortirati itd.
A knjiga – imala je ideju o raskošnoj slikovnici za male i velike i stručno-znanstveni rad, pa je u financijskim ograničenjima hibrid s mnogo zanimljivoga teksta i manje raskošnim ilustracijama, crtežima i fotografijama. Htjela sam, tumači, izvući najviše što se može u vrlo kratkom vremenu. S obzirom da drugoga nema, reprezentativno, čitljiv i dvima dostupno štivo, istovremeno iskoristiv za buduće znanstvene priloge. Takve sam knjige odavno prozvala zavičajnicama – moslavačke, zagorske, imotske…) – a Legendarica je zavičajnica Gacke, Like, Krbave i Senja. Pokazuje danas rijetku kreativnost i požrtvovnost – zato maturanti i ne znaju značenje te riječi! – da se zapiše usmena predaja zavičaja. Zadnji je čas da se još nezapisano spasi, ako se još ima što i spašavati, pred zaboravom i najezdom ravnodušnoga a svemoćnoga svijeta multimedije.
Prikupljanje usmene predaje u uvodniku autorica Manja Kostelac-Gomerčić naziva stihijskim. Tumači kako priča kopni poput snijega. Reći će se, nije nikad ni bila, a povijest će se ponavljati. Ne danas, nego jučer mora(lo) se zapisati, scripta manent. Još je 2005. počela zadavati svojim učenicima da zapisuju lokalne legende, a prošle je godine uputila javni poziv stanovnicima Ličko-senjske županije putem lokalnih medija, kao i globalne mreže, da pokušaju zajedno prikupiti što je još ostalo od narodne predaje u njihovim mjestima. Sada već razmišljaju o Legendarici 2, jer priče se roje, a novac za objavu prikuplja, što iz Županije Ličko-senjske, što od Grada Otočca, a što od prodaje knjige. Fascinantno je da je zaljubljenica u književnost, usmenu baštinu i svoj kraj navela izvore, zapravo, uz zahvalu, imena sakupljača (13), kazivača (51), učenika sakupljača (67), fotografa (13) i ilustratora (6) te odakle su. Neka se priča i ljudi koji su je pričali, a i oni koju se potrudili zapisati je, ostanu zapisani. Koga zanima dalje, detaljno navodi i tiskane i internetske izvore. Priče su zapisivane i na izvornome govoru, kako su ispričane, pa i na gackom čakavskom. Nisu odustajali ni od onih koje su preostale tek u fragmentima.
U uvodu o tome kako je nasta(ja)la Legendarica urednica piše:
Usporedbom današnje predaje i arhivske građe, prikupljene uglavnom
50-tih godina 20. st. na području Gacke, Like i Krbave i objavljene u
Digitalnom repozitoriju Instituta za etnologiju i folkloristiku, iščitava se
frapantna razlika – u količini pripovijedanja i sadržaju. Sredinom prošlog
stoljeća, bez obzira na starosnu dob, svi su kazivači, i školska djeca i
starci, raspolagali velikim fondom priča, od kojih su neke bile jako dugo
(nekoliko stranica zapisa), a ispripovijedane su zadivljujućim logičnim
sintaktičkim slijedom (zapisi kazivača uvijek su doslovno preneseni). Današnje
generacije pričaju samo vrlo kratke priče, često se pravdaju da su zapamtili
samo jednu rečenicu, a kod nekoliko kazivača uočava se i nedosljedno sklapanje
fabule uslijed zaborava ili nerazumijevanja priče koju su čuli. Pritom su
uobičajene pojave nadogradnja osobnim doživljajem ili osuvremenjivanje priče
uslijed manjkavosti vremenom osiromašenog, izvodnog predloška.(…)
Treba dodati i da je prilikom prikupljanja zamijećen novi, ‘urbani’ sloj
pripovijedanja koji sam, mada nije izravno usmena baština već je u procesu
nastajanja, također uvrstila. Čini se da bi taj aktualni pripovjedački sloj
trebalo dodatno njegovati i prikupiti jer, u skladu s duhom vremena, danas sve
brzo nastaje, ali isto tako i nestaje. Nekad se pripovijedalo dok se čekalo na
red za meljavu žita, kod rakijskog kotla, na prelima, prilikom obiteljskog okupljanja
u smiraju dana ili prilikom posjeta rodbine. Sada ništa više od toga ne živi, s
običajima, zamrla je i narodna priča. U eri transhumanizma usmena predaja
postala je nevažna, necijenjena, čak nepožaljna. Nekadašnje druženje i
pripovijedanje izgubili su bitku sa surfanjem, guglanjem, četanjem. Ili ipak
nisu? Legendarica je spojila jedno i drugo i govori o dobivenim a ne
izgubljenim bitkama.
A dobivene bitke su legende zapisane o Otočcu, o Brlogu, Dabru i
Drenovu Klancu, Kuterevu (da, da onome s medvjedima!), Ramljanima, Selcu,
Švici, Kosinju, Pritvičkim Jezerima, Krasnu… O vilama, ljudima, mjestima za
koja nikad niste ni čuli i koja danomice pred našim očima nestaju. Legendarica
im neće dati! U čast svome dragom kolegi Ličaninu Damiru Karakašu prenosim kratku
priču o njegovu Brinju:
Zašto se Brinje tako zove
Usmena predaja kaže da je Brinje dobilo ime po grmu brinja
koji je rastao u blizini. Malo modificirana priča kaže da je na području Brinja
raslo puno brinja pa je cijelo mjesto dobilo naziv po tome. Brinj
ili Brinje drugo je ime za plod obične borovice ili kleka. Uz ovu usmenu
predaju javila se i teorija da je mjesto možda dobilo ime po riječi brïna,
u značenju uzvišice, povišena terena. (Zabilježila: M.K.G.)
Ličani, eto, zapališe vatru usmene predaje i održavaju to svoje ognjište živim pričama. Hvala Manja Kostelac-Gomerčić!
Zahvaljujem na pitanjima o knjizi Umjesto kave / izabrani blogovi o netemama 2016–2023., Mala knjižnica DHK, 2024. te gdje se može kupiti, upućujemo vas na izdavača: http://dhk.hr/mala-knjiznica/detaljnije/bozica-brkan-umjesto-kave-izabrani-blogovi-o-netemama-2016.-2023. Dodajemo i kazalo imena spomenutih u knjizi. Autorica
Andersen 22
Andrić Ivo 205
Andrlić Vlasta 187
Anočić Saša 159
Antić Goran 60
Aralica Ivan 159, 232
Babeli Marko 210
Babić Ivan 61, 62, 157
Babić Goran 222,230
Badalić Josip 198
Bagarić Krešimir
Acumen
Bakić Vojin
Bakija Glavaš Ivana 163
Baković Sanja
Balažin Eva 204
Balaban Dominik 210
Balog Vid 86
Barić Ernest 113
Bartolčić Nenad 69
Baštovanović Neven 209
Bauer Ludwig 69, 89
Begović Milan 89
Belavić Marijan 239
Beljo Poppy Helena 204
Bešker Inoslav 138, 141, 152, 229
Bešvir Krunoslav187
Bila Uroš 210
Biletić Boris Domagoj 40, 164, 181, 224
Bilosnić Tomislav Marijan
Bistrović Josip 145, 234, 236
Blažeka Đuro 85, 86, 194
Blazsetin Stjepan 113
Blažeković Nikola 220
Blažević Ćiro 217
Blažević ?? Neda Miranda 183
Blažuna Anđelka
Bobovec Borka 66
B-net
Booksa
Bošnjak Elvis 159
Bošnjak Botica Tomislav 157
Božanić Joško 37, 138, 140, 141
Brandon Bianca
Bratulić Josip 58
Brašić Ivka 58
Brečić Katarina 150
Brešan Vinko
Brešić Vinko 52,88, 89
Brezak Brkan Adrian13, 168, 198, 240
Brezak Brkan Ivan 9, 21, 98, 101, 249
Brezak Miljenko 6, 13, 30, 80, 126, 145, 154, 161, 245 (M 93, 105, 106, 114
Brezovački Tituš 196
Brkan Božica 40, 42, 43, 61, 71, 89, 91, 97, 101, 114, 187,
205, 214, 216, 217, 224, 245, 246
Brkan Pepek 19
Brkić Katarina 22, 27
Brlek Tomislav 238
Brlić-Mažuranić Ivana 20, 22, 89, 201, 205
Brnardić Petra 243
Brod knjižara – Brod kulture
Brozičević Vlasta 161
Broz Tito Josip129, 135
Bukovac Vlaho 56
Buljan Ivica 192
Buntak Toislav 56
Burazer Diana 61, 62
Cajzek Pavao 234
Car Matutinović Ljerka 37, 38, 61
Cervantes 35
Cesarić Dobriša 74, 221
Cindori Ružica 61
CIP 5, 10
Cirkveni Goran 54
Crnković Milan 196
Cukrov Toni 140
Culturnet.hr
Cybulski ???
Cvek Jordan Dragica 227
Cvitković Branka
Cvrtila Branimir 210
Cvjetković Vedran 158
Ćurić Mirko 108, 208
Ćutuk Igor
Čataj Lea 210, 212
Čegec Branko 50, 61, 222
Čeliković Katarina 208
Čolić Marko 218
Črnja Zvane 89
Dabac Tošo 80, 81, 235
Damjanović Stjepan 58
Dean James 34
Dedić Arsen 78, 217
Dedić Matija 78
Derk Denis 165, 229, 230
Derkač Lana 61
Detoni Dujmić Dunja 181, 183
Detoni Marijan
Dijanović Juraj (Franjo) 196
DHK
Domenuš Sanja
Domović Tomislav 72
Domjanić Dragutin 196
Doat Branimir 88
Dončec Akoš Anton 85
Drašković Janko
Draganić Stjepan 196
Društvo za kajkavsku kulturu i stvaralaštvo Krapina
Dudas Elod 86
Duić Ljubica 196
Dujić Lidija 69
Dumančić Drago 218
Džamonja 236
Džebić Branka 88
Đuretić Nikola 218
Erceg Mila 211
Express
Fabijanić Damir 66, 81
Facebook
Feltrin Anabela 174
Feltrin Sanja 174
Feral tribune
Ferić Zoran 50, 159
Festival žanrovske književnosti Dvotočka
Fijačko Krešo 5
Fijok Dragica 86
Fišer Ernest 32, 52
Fodor Mirko 146
Fotokemika 145
Fotoklub Zagreb 161
Franck
Franić 46
Gaj Ljudevit 205
Gajdobranski Nives 51, 218
Galant Nada
Galeb
Galović Fran 196
Gašparac Jura 146
Gavella 192
Gavran Miro 192
Gavranović Ante 187
Gerenčer Igor
Gisges Jan Maria 65, 66, 91
Glavašević Siniša
Glowatzky Tihomir 192
Glowatzky Novosel Marta 192
Gloria
Golub Ivan 52, 75, 77, 89, 220
Google
Greenberg Marc L. 86
Gregorić Franjo 137
Gregur Marko
Grgac Vera
Grgičević Marija 234
Grizelj Petra 211
Gujaš-Đuretin Josip
Gutenberg 225
Hadžimanov Vasil 78
Haluga Vesna 204
Hančić Siniša 234
Havranek Drago 234
HAZU
HDP
HND
Heller Steven 63
Hendal
Herceg Ivan 61
Hergešić?? 136
Hitrec Hrvoje 196, 230
Honore de Balzac 10
Horvat Jasna 240, 242, 243
Horvat Josip 89
Horvat Joža 196
Horvat Siniša 86
HR3
Hranjec Stjepan 89, 194
Hrovat Boris B. 114
Hrvatska književna Panonija
Hrvatska udruga Muži zagorskih brega Zabok
Hrvatski turistički magazin 6
Hudeček Lana 157, 158
Hudelist Darko 137
Ibrišević Romeo 103, 145
Ilić Mirko 63
Ilić Jure 229
Inna Moore
Innamorata
Instagram
Iris Illyrica 162, 163
Ivanišević Drago 221
Jagić Dorta 222
Javor Rajka 19
Jekić Zorka 181
Jakševac Stjepan 196
Jelčić Dubravko 192
Jelić-Balta Vinka 110
Jelušić Božica 37, 39, 42, 196
Jembrih Alojz 36
Jembrih Ivica 196
Jembrih Marek 86
Jergović Miljenko 65, 222
Ježić Mislav 46
Jordan Vasilije Josip
Jovanovski
Jukić Oliver 110
Juranić Stjepan 52
Jureković Perković Andreja 158
Jurić Zagorka Marija 21, 134
Jurić Slaven 238
Jurišić Mirjana 88
Jutarnji list
Jutro poezije
Kafka 35
Kaj 8
Kajkavsko spravišče
Kalinić Nikola 217
Kalinski Ivo 37
Kanižaj Pajo 196
Karakaš Damir
Katedra Čakavskog Sabora??
Kerstner Mladen 196
Kirin Miroslav 61
Kirin Vladimir 20, 27
Kiš Dragutin 240, 242
Kišević Ener 61, 222
Klarić Dražen 234
Knežević Ljerka
Kljenak Nina 150
Knežević Mirko 108
Kraljić Robert 54
Kobali Nada 103
Kolar Slavko 110, 196
Kolbas Silvestar 145
Kondres Stjepan 239
Kopač Dražen
Kočer Sekovanić Jelena 86
Kosor Josip 190, 191
Korsczak ??
Kotler Philip 187
Kovač Zvonko 37
Kovačević Hrvoje 19, 199
Kovačević Jasna 138, 183
Kovačić Ante 196
Kovačić Ivan Goran 196, 221
Kozarac Josip 89
Kozina polonist?? 35
Kožarić ??
Kralj Nenad 86
Kranjčević 94
Kraljić Robert
Kravar Zoran
Krčmar Milan 130
Krčmar Štefica 130, 154
Krešić Hrvoje 150
Krilić Zlatko
Krklec 236
Kristijanović Ignac 196
Krleža Miroslav 32, 33, 159, 196
Krnic Saša 200
Kršnjavi Izidor 63
Krulčić Veljko 236
Kulier Ignac
Kuljiš Denis137
Kumpes Stjepan 211
Kulušić Ana 128
Kutnjak Ivan 196
Kurečić Vladimir 52
Ladišić Tihomir 150
Lamot Marija
Lamza Vesna 170
Lec 93
Lendvaj Ana
Lasić 93
Lemac Tin 181
Lisca
Lisenko Daria 177
Lisenko Jurij 177
Lišanin Mišo 145
Littl Mike
Lonza 159
Lovrak Mato 22
Lovrić Branko 175
Lovrenčić Jakov 196
Lovrenčić Željka 162, 167, 181
Lucić Beti 32
Lukšić Irena 65, 66, 69, 92, 154
Machiedo Mladen 164
Magaš Boris 66
Mahović Hrvoje 216
?? Maggelli 192
Malić Dragica 94
Malić Zdravko 65,
Mandić Davor
Mandić Igor 236
Manojlović Sonja 213
Maras Mate
Marinković Ranko 110
Marotti Miljenko 217
Maroević Tonko 138, 217, 226
Martić Anđelka 22
Martić Mladen
Martić Nenad 217
Martinović Stjepo 169
Masnec Ivan 185
Masnjak Ljiljana 202
Matasović Siniša 72,175, 178
Mate Matišić
Matica hrvatska
Matičević Ivica 88, 190, 191, 192, 193
Matijašević Irena 61
Matković Maja 98, 202, 203, 156, 158, 202
Matoš Antun Gustav 196, 208, 209
Mesarić Kolman 196
Megglle
Mešanović Elvir 150
Micek Mirela 146
Michel Kate 169
Mickiewicz 94
Mićanović Miroslav 50, 61
Mihalić 159
Mihaljević Vlado 86
Mihanović Salopek Hrvojka 52, 221
Mihoković Kumrić Nada 196
Mijatović Selma
Mila 6
Milčec Zvonimir 196
Milohanić Andres Morales
Mimica Andrea
Mirović Anja 210
Ministarstvo kulture i medija 9
Mirković Nada 171
Mirošević Franko 8
Machiedo Mladen
Mlinarić Ana 164
Moderna vremena
Moslavac Lana 83
Moslavac Slavica 8, 83, 125, 126, 127, 202
Mujičić Tahir 140
Mullenweg Matt 245, 249
Murtić Edo 56, 221
Musk 177, 179
Musk Ana 177, 179
N1 150
Nacional
Načinović Daniel 37
Narod.hr
Nazor Vladimir 198
Neruda Pablo 163, 164, 165, 167
Nedjeljni Vjesnik 5
Nesbo 110
Nicholson Jack 50
Nježić Bulić Nataša 71
Novak Gabi 79
Novak Marija 196
Novi list
Novokmet Domagoj
Novosel Stjepan 196
Oblizeki 5, 6, 9
Olujić Kristina 129
Orešković Darko 209
Orlić Aleksandra 61
Oses Dario
Ostihon Alenka 171
Otero Silva Miguel
Packard David 187
Pahić-Grobenski Barica 86
Palada Josip
Paro Frane 37, 85, 224
Parun Vesna 89
Pasarić Dragutin 154
Patačić Katarina 24
Pavlek Miškina Mihovil 189, 196
Pavelić Marin
Pavić Milan 161
Pavić Nikola 196
Pavić Slavka 161, 220, 234
Pavlek Paola 189
Pavlek Većeslav 189
Pavlek Vedran 189
Pavlek Zvonimir 187, 188
Pavletić Mirjana 225
Pavličić Pavao 48, 89, 111
Pažur Božica 37, 42, 86
Peić Vedran 209
Pelko Danica 116
Pendelić Ivan 210
Perić Boris 32, 42
Perić Davorka 221
Perić Vladimir
Peričić Denis 8, 41, 42, 43
Pernić Vladimir 37, 225
Peterlić ?
Petrek Nikica 81
Petrović Stanislav 37, 196
Picasso Pablo 221
Pilić Sanja 199
Pintarić Jadranka 50
Pismestrović Petar 109
Plenković Andrej
Pletenac Tomislav 32
Pliva 10
Pocrnić Mlakar Sandra 169, 187
Polak Sanja 199
Polić kamov Janko 96
Posavec Ivan 234
Popović Sara 210
Posoli Iva 235
Pranjković ??
Prigov Dmitrij 65
Prica Zlatko 159, 221
Prime Time
Primorac Branka 199, 200, 218
Privredni vjesnik 6
Prosenjak Božidar
Prudeus Joža 213
Puljić Šego Iva 150
Puntijar Zlatko 47
Pupačić Josip 89
Pupovac Milorad 221
Pussy Riot
Radaković Borivoj
Radek Ladislav 196
Radošević Ivo 114
Stojanac Ranko 150
Rašeta Boris 162
Reis Jasmina 58, 75, 153, 184, 220
Reškovac Livija 61
Ricov Joja 217
Riot Pussy 65
Rocco Fedor 187
Ristić Marko 222
Rogić Nehajev Ivan 159
Roklicer Robert 61, 72, 220
Rosandić Dragutin 52
Roščić Paro Marija
Rotter Ivan 86
Sabljić Tomislav 110
Schunk Davor 200
Sekelez Marija 236
Senker Boris
Sepčić Dunja 114
Severina 50
Shepp Amanda
Sidor Dubravko
Silić Josip 160
Sinčić Miroslav 37
Sindikat novinara Hrvatske
Sitar Igor 145
Kendžić Adem 160
Skendžić Maks 209
Skok Joža 8, 53
Slaviček Milivoj 48
Slunjski Željko 154
Solar Milivoj 22, 41
Somek Petra
Srečić Renata
Spaić Kosta 192
Sportske novosti
Stančić Miljenko 227, 236
Stanojević Zdravko 140
Stojanović Zoran 204
Stojanac Ranko
Sviličić Nikša 204
Šalat Davor 32, 61, 217
Šamija Ivan Branko 156
Šekoranja Saša st 46
Šenoa August 56
Šenoa Alojz 59
Šenoa Marija
Šenoa Zdenko 59
Šerbedžija Rade 222
Šeput Luka
Šerbedžija Rade
Šešelj Stjepan 217
Ševo Joško 238
Shakespeare 36
Šimić Antun Branko 74, 237, 238, 239
Šimić-Tonin Nikola 80
Šimunić Zrinko 209
Školska knjiga
Škunca Ariana
Škunca Josip 226
Šnajder Slobodan
Šojat Ivana 61
Somek Petra 204
Šovagović Tomislav 209
Šoškić Uroš
Šprajc?? 7
Štambuk Drago 143
Štalekar Vlasta 217
Šur Puhlovski Marina
Tadijanović Dragutin 217, 236
Tatalović Sanja 169
Tekstilpromet grupa
Težak Dubravka 197, 199
Topić Mladen 204
Tribuson Goran 111, 159
Rgovčević Matea 210
Tripalo Miko 137
Trnina Milka 212
Tomić Sablić Helena 88
Tuđen Branko 134, 135, 136, 137
Tuđman Franjo 129, 134, 137
Turkalj Nataša 169
Twitter
Ujević Tin72, 89
Uroda Kutlić Jasminan126
Urruria Matilde
Užarević Josip 109
Vadanjal Radenko
Valent Milko 230
Večernji list 5, 11
Veletanlić Bisera 78
Vida Viktor 89
Vidmarović Đuro 8, 27, 28, 37, 43, 112, 175, 217, 245
Vilović Ivana 146
Vincek Denis 154, 155
Vinković Ivanka
Vitez Grigor 89
Vjesnik 10, 102
Vladović Borben 159, 209
Vranić Antun 196
Vrazova Ljubica
Vrdoljak 159
Vrgoč Dubravka
Vrt 5
Vulić Sanja 112
Vukelić Jenio 174
Wajda Andrzej 34, 35, 36, 92
WhatsApp
Wordpress
Zangrl Lina Maria
Zdilar Slaven 157
Zlamalik Branimir 201
Zlatar Violić Andrea 88
Zubović Sonja 19, 60, 61, 62, 99
Zvonar Ivan 194, 197
Zwiazek Literatów Polskich
Zweig Stefan 190, 191
Žagar Anka 181
Žilić Darija 61
Žigo Španić Lada 19, 32, 33, 52, 61, 199
Žmegač Viktor 31, 33, 139
Žube Ana (Ana Župan Bender) 170
Zahvaljujem na pitanjima o knjizi Umjesto kave / izabrani blogovi o netemama 2016–2023., Mala knjižnica DHK, 2024. te gdje se može kupiti, upućujemo vas na izdavača: http://dhk.hr/mala-knjiznica/detaljnije/bozica-brkan-umjesto-kave-izabrani-blogovi-o-netemama-2016.-2023. Dodajemo i kazalo imena spomenutih u knjizi. Autorica
(Božica
Brkan) Uvod: Poziv na kavu, poziv na blog 5
talog (moto) 15
BLOGOVI
Umjesto kave
24. ožujka 2016.: Što bi sad čitala mala Božica? 19
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-24-ozujka-2013-sto-bi-sad-
citala-mala-bozica/
Umjesto kave
6. travnja 2016.: Napršnak kave 26
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-6-travnja-2016-naprsnak-kave/
Umjesto kave
8. srpnja 2016.: Rekvijem za Trebež i ostali rekvijemi 27
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-9-srpnja-2016-rekvijem-za-
trebez-i-ostali-rekvijem/
Umjesto kave
17. srpnja 2016.: Šumica, hrastić, pogled na more 29
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-17-srpnja-2016-sumica-
hrastic-pogled-na-more/
Umjesto kave
18. listopada 2016.: Petrica Kerempuh govori Hochdeutsch! 32
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-18-listopada-2016-petrica-
kerempuh-govori-hochdeutsch/
Umjesto kave
23. listopada 2016.: Wajda! 34
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-23-listopada-2016-wajda/
Umjesto kave
6. siječnja 2017. : Ljerkin Kanat & Božičin Kesnokrič 37
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-6-sijecnja-2017-ljerkin-kanat-
bozicin-kesnokric/
Umjesto kave
9. veljače 2017.: Peričićev citat u fusnoti, o kajkavskom i koječemu 41
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-8-veljace-2017-pericicev-citat-
u-fusnoti-o-kajkavskom-i-kojecemu/
Umjesto kave
25. veljače 2017.: Močvara. 44
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-25-veljace-2017-mocvara/
Umjesto kave
27. veljače 2017.: Knjige kao tapete 46
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-27-veljace-2017-knjige-kao-
tapete/
Umjesto kave
27. travnja 2017.: Nicholson, Severina i Nives 50
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-27-travnja-2017-nicholson-
severina-i-nives/
Skok, Joža –
Umjesto kave 24. svibnja 2017. 52
http://www.bozicabrkan.com/skok-joza-umjesto-kave-24-svibnja-2017/
Glavonošci
u parku u Malinskoj – Umjesto kave 20. srpnja 2017. 54
http://www.bozicabrkan.com/glavonosci-u-parku-u-malinskoj-umjesto-
kave-20-srpnja-2017/
Murtićev
atelje – uz 21. listopada 2017. 56
http://www.bozicabrkan.com/murticev-atelje-uz-21-listopada-2017/
Šenoa i
štap grofa Janka Draškovića – Umjesto kave 14. prosinca 2017. 58
http://www.bozicabrkan.com/senoa-i-stap-grofa-janka-draskovica-umjesto-
kave-14-prosinca-2017/
Poezija
to go ili
Sonja Zubović, go, go! – Umjesto kave 30. siječnja 2018. 60
http://www.bozicabrkan.com/poezija-to-go-ili-sonja-zubovic-go-go-umjesto-
kave-30-sijecnja-2018/
Poljski
plakat: Tijelo – Umjesto kave 13. veljače 2018. 63
http://www.bozicabrkan.com/poljski-plakat-tijelo-umjesto-kave-13-
veljace-2018/
Lukšić,
Malić, Gisges – Umjesto kave 25. srpnja 2018. 65
http://www.bozicabrkan.com/luksic-malic-gisges-umjesto-kave-25-srpnja-
2018/
Haludizam
Damira
Fabijanića – Umjesto kave 21. kolovoza 2018. 67
http://www.bozicabrkan.com/haludizam-damira-fabijanica-umjesto-kave-
21-kolovoza-2018/
Kad knjiga i
književnici spuste jedra – Umjesto kave 22. kolovoza 2018. 69
http://www.bozicabrkan.com/kad-knjiga-i-knjizevnici-spuste-jedra-
umjesto-kave-22-kolovoza-2018/
Roklicer,
Robert – Umjesto kave 16. rujna 2018. 71
http://www.bozicabrkan.com/roklicer-robert-umjesto-kave-16-rujna-2018/
Khevenhiller
i Svakidašnja
jadikovka u metraži – Umjesto kave 8. listopada 2018. 74
http://www.bozicabrkan.com/khevenhiller-i-svakidasnja-jadikovka-u-
metrazi-umjesto-kave-8-listopada-2018/
Plemeniti
Ivan Golub u životu večnomu – Umjesto kave 27. listopada 2018. 75
http://www.bozicabrkan.com/plemeniti-ivan-golub-u-zivotu-vecnomu-
umjesto-kave-27-listopada-2018/
I Arsen bi
bio zadovoljan – Umjesto kave 6. studenoga 2018. 78
http://www.bozicabrkan.com/i-arsen-bi-bio-zadovoljan-umjesto-kave-6-
studenoga-2018/
Tošo Dabac
ili umjetnik u industrijskoj revoluciji – Umjesto kave 13. studenoga 2018. 80
http://www.bozicabrkan.com/toso-dabac-ili-umjetnik-u-industrijskoj-
revoluciji-umjesto-kave-13-studenoga-2018/
Apostrof,
izostavnik – Umjesto kave 8. prosinca 2018. 83
http://www.bozicabrkan.com/apostrof-izostavnik-umjesto-kave-8-
prosinca-2018/
Mali Princ
je pregovoril kajkavski! – Umjesto kave 15. prosinca 2018. 85
http://www.bozicabrkan.com/mali-princ-je-pregovoril-kajkavski-umjesto-
kave-15-prosinca-2018/
Vinko
Brešić ili pišući o tuđim, ispisao i svoju autobiografiju – Umjesto kave 2.
siječnja 2019. 88
http://www.bozicabrkan.com/vinko-bresic-ili-pisuci-o-tudim-ispisao-i-
svoju-autobiografiju-umjesto-kave-2-sijecnja-2019/
Stazom
pored druma, Dnevnik osamdesetih Zdravka Malića – Umjesto kave 4. siječnja
2019. 91
http://www.bozicabrkan.com/stazom-pored-druma-dnevnik-osamdesetih-
zdravka-malica-umjesto-kave-4-sijecnja-2018/
Psujemo,
psujemo, užasno psujemo! – Umjesto kave 14. veljače 2019. 95
http://www.bozicabrkan.com/psujemo-psujemo-uzasno-psujemo-umjesto-
kave-14-veljace-2019/
Coffee to
go –
Umjesto kave 30. travnja 2019. 98
http://www.bozicabrkan.com/coffee-to-go-umjesto-kave-30-travnja-2019/
Dižem svoj
najdraži šešir u čast Nadi Kobali – Umjesto kave 26. kolovoza 2019. 103
http://www.bozicabrkan.com/dizem-svoj-najdrazi-sesir-u-cast-nade-kobali-
umjesto-kave-26-kolovoza-2019/
Noć
šišmiša – Umjesto kave 31. kolovoza 2019. 105
http://www.bozicabrkan.com/noc-sismisa-umjesto-kave-31-kolovoza-2019/
Bećarac kao
učitelj / učiteljica u školi za život – Umjesto kave 16. listopada 2019. 107
http://www.bozicabrkan.com/becarac-kao-ucitelj-uciteljica-u-skoli-za-zivot-
umjesto-kave-16-listopada-2019/
Ima li
satira u Hrvatskoj budućnost? – Umjesto kave 4. prosinca 2019. 110
http://www.bozicabrkan.com/ima-li-satira-u-hrvatskoj-buducnost-umjesto-
kave-4-prosinca-2019-%EF%BB%BF/
Uknjiženi
Josip Gujaš-Đuretin u mađarskom zavičaju – Umjesto kave 14. prosinca 2019. 112
https://www.bozicabrkan.com/uknjizeni-josip-gujas-duretin-u-madarskom-
zavicaju-umjesto-kave-14-prosinca-2019/
Retrospektiva,
akademski slikar Ivo Radošević – Umjesto kave 17. prosinca 2019. 114
http://www.bozicabrkan.com/retrospektiva-akademski-slikar-ivo-radosevic-
umjesto-kave-17-prosinca-2019/
Reč po
reč jel moj rečnik kajkavski – Umjesto kave 1. travnja 2020. 115
http://www.bozicabrkan.com/rec-po-rec-jel-moj-recnik-kajkavski-umjesto-
kave-1-travnja-2020/
New York,
New York… – Umjesto kave 2. travnja 2020. 118
http://www.bozicabrkan.com/new-york-new-york-umjesto-kave-2-
travnja-2020/
Idemo na
kavu! – Umjesto kave 9. svibnja 2020. 120
http://www.bozicabrkan.com/idemo-na-kavu-umjesto-kave-9-
svibnja-2020/
Letio nam,
Galebe! – Umjesto kave 1. kolovoza 2020. 123
http://www.bozicabrkan.com/letio-nam-galebe-umjesto-kave-1-
kolovoza-2020/
Životno
djelo Slavice Moslavac – Umjesto kave 26. kolovoza 2020. 126
http://www.bozicabrkan.com/zivotno-djelo-slavice-moslavac-umjesto-kave-
26-kolovoza-2020/
Pirgo je
žalostan – Umjesto kave 12. studenoga 2020. 128
http://www.bozicabrkan.com/pirgo-je-zalostan-umjesto-kave-12-
studenoga-2020/
Moj uzor
Štefica Krčmar – Umjesto kave 1. prosinca 2020. 130
http://www.bozicabrkan.com/moj-uzor-stefica-krcmar-umjesto-kave-1-
prosinca-2020/
Tito,
Tuđman, Tuđen – Umjesto kave 8. siječnja 2021. 134
http://www.bozicabrkan.com/tito-tudman-tuden-umjesto-kave-8-
sijecnja-2021/
Vernakularna
stilistika –
Umjesto kave 25. siječnja 2021. 138
http://www.bozicabrkan.com/vernakularna-stilistika-umjesto-kave-25-
sijecnja-2021/
Kaj bi
štela? – Umjesto kave 28. siječnja 2021. 142
http://www.bozicabrkan.com/kaj-bi-stela-umjesto-kave-28-sijecnja-2021/
Fotokemika,
naša baština – Umjesto kave 8. veljače 2021. 145
http://www.bozicabrkan.com/fotokemika-nasa-bastina-umjesto-kave-8-
veljace-2021/
Kad Jura
Gašparac lovi antikvitete – Umjesto kave 12. veljače 2021. 146
http://www.bozicabrkan.com/kad-jura-gasparac-lovi-antikvitete-umjesto-
kave-12-veljace-2021/
Ja sam
dotepenka – Umjesto kave 20. veljače 2021. 148
http://www.bozicabrkan.com/ja-sam-dotepenka-umjesto-kave-20-
veljace-2021/
N1 kao breaking
news – Umjesto kave 27. ožujka 2021. 150
http://www.bozicabrkan.com/n1-kao-breaking-news-umjesto-kave-27-
ozujka-2021/
Usporedba
roditeljstva – Umjesto kave 22. svibnja 2021. 153
https://www.bozicabrkan.com/usporedba-roditeljstva-umjesto-kave-22-
svibnja-2021/
Denisu
Vinceku u spomen – Umjesto kave 31. svibnja 2021. 154
https://www.bozicabrkan.com/denisu-vinceku-u-spomen-umjesto-kave-31-
svibnja-2021/
Uknjiženi
Zmijavci Maje Matković – Umjesto kave 5. lipnja 2021. 156
https://www.bozicabrkan.com/uknjizeni-zmijavci-maje-matkovic-umjesto-
kave-5-lipnja-2021/
Zašto je
Krleža autorska prava ostavio DHK? – Umjesto kave 19. srpnja 2021. 159
https://www.bozicabrkan.com/zasto-je-krleza-autorska-prava-ostavio-dhk-
umjesto-kave-19-srpnja-2021/
Foto: Slavka
Pavić – Umjesto kave 29. listopada 2021. 161
https://www.bozicabrkan.com/foto-slavka-pavic-umjesto-kave-29-
listopada-2021/
Nerudina Sjećanja
u prijevodu Željke Lovrenčić maestralna – Umjesto kave 8. studenoga
2021. 162
https://www.bozicabrkan.com/nerudina-sjecanja-u-prijevodu-zeljke-
lovrencic-maestralna-umjesto-kave-8-studenoga-2021/
Baloni
Adrianove generacije – Umjesto kave 2. ožujka 2022. 168
https://www.bozicabrkan.com/baloni-adrianove-generacije-umjesto-kave-2-
ozujka-2022/
Ljubiće ne
objavljuju samo ženski časopisi niti ih čitaju samo žene! – Umjesto kave 6.
lipnja 2022. 169
https://www.bozicabrkan.com/ljubice-ne-objavljuju-samo-zenski-casopisi-
niti-citaju-samo-zene-umjesto-kave-6-lipnja-2022/
Srednji
prst, prost ili damski? – Umjesto kave 25. kolovoza 2022. 174
https://www.bozicabrkan.com/srednji-prst-prost-ili-damski-umjesto-kave-
25-kolovoza-2022/
Musk na
Marsu, Musk u Ukrajini – Umjesto kave 17. listopada 2022. 177
https://www.bozicabrkan.com/musk-na-marsu-musk-u-ukrajini-umjesto-
kave-17-listopada-2022/
Ako sam
ikada postojala:
Dunja i Maladunja – Umjesto kave 25. listopada 2022. 181
https://www.bozicabrkan.com/ako-sam-ikada-postojala-dunja-i-
maladunja-umjesto-kave-25-listopada-2022/
Aldomaš –
Umjesto kave 31. listopada 2022. 184
https://www.bozicabrkan.com/aldomas-umjesto-kave-31-listopada-2022/
Pavlekov
marketing iz Đelekovca – Umjesto kave 16. prosinca 2022. 187
https://www.bozicabrkan.com/pavlekov-marketing-iz-delekovca-umjesto-
kave-16-prosinca-2022/
Kosor,
Zweig, Matičević ili znamo li prepoznati svoje heroje? – Umjesto kave 3.
veljače 2023. 190
https://www.bozicabrkan.com/kosor-zweig-maticevic-ili-znamo-li-
prepoznati-svoje-heroje-umjesto-kave-3-veljace-2023/
Hranjecova Hrvatska
kajkavska dječja književnost – Umjesto kave 13. ožujka 2023. 194
https://www.bozicabrkan.com/hranjecova-hrvatska-kajkavska-djecja-
knjizevnost-umjesto-kave-13-ozujka-2023/
Djeca
čitaju Rokija na dijeti, a boje motive s narodne nošnje – Umjesto kave
23. svibnja 2023. 199
https://www.bozicabrkan.com/djeca-citaju-rokija-na-dijeti-a-boje-motive-s-
narodne-nosnje-umjesto-kave-23-svibnja-2023/
Dr. sc.
Vesna Haluga u Znamenu na koži citira Ledinu B. Brkan – Umjesto
kave 9. lipnja 2023. 204
https://www.bozicabrkan.com/dr-sc-vesna-haluga-u-znamenu-na-kozi-
citira-ledinu-b-brkan-umjesto-kave-9-lipnja-2023/
Stražar sa
šetališta i trojica, a na Antunovo – Umjesto kave 14. lipnja 2023. . 208
https://www.bozicabrkan.com/strazar-sa-setalista-i-trojica-a-na-antunovo-
umjesto-kave-14-lipnja-2023/
Sipčina
dvije tisuće godina poslije – Umjesto kave 17. lipnja 2023. 210
https://www.bozicabrkan.com/sipcina-dvije-tisuce-godina-poslije-umjesto-
kave-17-lipnja-2023/
34. Vrazova
Ljubica, više od festivala ljubavne poezije – Umjesto kave 20. lipnja 2023. 213
http://www.bozicabrkan.com/34-vrazova-ljubica-vise-od-festivala-
ljubavne-poezije-umjesto-kave-20-lipnja-2023/
Izložba
fotografija Hrvatski književnici zlatni rez Miljenka Brezaka – Umjesto
kave 7. srpnja 2023. 216
https://www.bozicabrkan.com/izlozba-fotografija-hrvatski-knjizevnici-
zlatni-rez-miljenka-brezaka-umjesto-kave-7-srpnja-2023/
Goran: nakon
80 godina – Umjesto kave 13. srpnja 2023. 221
https://www.bozicabrkan.com/goran-nakon-80-godina-umjesto-kave-13-
srpnja-2023/
Gutenberg i
profesor Frane Paro u ročkoj tiskari – Umjesto kave 7. kolovoza 2023. 224
https://www.bozicabrkan.com/gutenberg-i-profesor-frane-paro-u-rockoj-
tiskari-umjesto-kave-7-kolovoza-2023/
Tuguju
mladenke i lopoči Dragice Cvek Jordan – Umjesto kave 14. kolovoza 2023. 226
https://www.bozicabrkan.com/tuguju-mladenke-i-lopoci-dragice-cvek-
jordan-umjesto-kave-14-kolovoza-2023/
Denis Derk
posprema knjige s Večernjakova stola – Umjesto kave 3. rujna 2023. 229
https://www.bozicabrkan.com/denis-derk-posprema-knjige-s-vecernjakova-
stola-umjesto-kave-3-rujna-2023/
Graditelj
svratišta d. o. o. – Umjesto kave 15. studenoga 2023. 231
https://www.bozicabrkan.com/graditelj-svratista-d-o-o-umjesto-kave-15-
studenoga-2023/
Snimio:
Pavao Cajzek – Umjesto kave 22. studenoga 2023. 234
https://www.bozicabrkan.com/snimio-pavao-cajzek-umjesto-kave-22-
studenoga-2023/
ABŠ –
Umjesto kave 24. studenoga 2023. 237
https://www.bozicabrkan.com/abs-umjesto-kave-24-studenoga-2023/
Bajkovita Perunika, Strijelka, Sabljica, Bogiša… i Iris croatica –
Umjesto kave 28. prosinca 2023. 240
https://www.bozicabrkan.com/bajkovita-perunika-strijelka-sabljica-bogisa-
i-iris-croatica-umjesto-kave-28-prosina-2023/
Pogovor
(Ivan Brezak
Brkan) Umjesto algoritma Imaju
li blogovi smisla u 2024.? 245
