Gastro knjige Božice Brkan

Božica Brkan, utemeljiteljica i glavna urednica internetskog magazina www.oblizeki.com, autorica je brojnih tekstova i knjiga (i) o hrani (Oblizeki –  Moslavina za stolom, Enciklopedija špeceraja) te pedesetak kuharica najnakladnijih u nas, a neke su prevedene i na više jezika (Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, Hrvatska jela na suvremeni način, Slastice u Hrvata, serijal Mala škola kuhanja itd.) i brojnih posebnih novinskih izdanja.

Pisala je i priloge za enciklopedije, scenarije (Vegetin TV-serijal Male tajne velikih majstora kuhinje) te organizirala ocjenjivanja hrane i pića, sajmove i festivale i sl. (Večernjakova Kulenijada, Proizvodi za Europu 92 na Zagrebačkom Velesajmu, Akademija zdravog življenja Electroluxa i Večernjeg lista, Zagrebački festival slastica, Festival slastica u Križu itd).

knjiga_oblizeki, za web
IMG_8552 1 Enc.špec
Knjiga Hrvatska za stolom 1
IMG_8551
IMG_8553
Slatke fantazije
korice-mediteran-kuh
torte-korice.qxd:savijace.qxd
torte-kor
kuharica-sladoledi-kor
savijace-korice
palacinke-korice.qxd:savijace.qxd
korice-pite
kolacici-kor
dizana-korice
namazi-korice.qxd:savijace.qxd

IVO LAJTMAN Doajen agronovinarstva koji je kuhao po Krleži

Božica Brkan u Monografiji Večernji list – Šezdeset godina s vama2020., str. 104.-105.

Skromno da skromnije ne može, Hrvatski Leksikon, tom 2. L-Ž, Naklada leksikon, Zagreb, 1997., str 3. bilježi: „Lajtman, Ivo, novinar (Mala Subotica kraj Čakovca, 10. VII. 1937. – Zagreb, 20.X.1992.). Pisao o gospodarstvu, pretežito poljodjeljstvu, te o gastronomiji. Objavljivao u Večernjem listuVjesnikuVUS-u. Gl. i odg. ured. Večernjeg lista(1990-1992).“

Vjesnikov leksikon1940-1990, Novinska, izdavačka, štamparska i prodajna radna organizacija Vjesnik, Zagreb, 1990., str. 248. nešto je opširniji pa, uz drugo, otkriva i kako je „LAJTMAN, Feliksa, IVAN“ u novinarstvo ušao kao gimnazijalac honorirajući u Borbi, a pisao je za Radio Zagreb i list Međimurje. Za studija na pravnom Fakultetu u Zagrebu bio je glavni i odgovorni urednik Međimurske revije, glasila Kluba studenata Međimurja. 

Bio je gospodin, odmila „Lajtić“

Za novinarski je rad dobio novinarske nagrade DNH 1966., 1968. i Zlatno pero 1970. te Vjesnikovu nagrade Argus 1984. Enciklopedist je u nekoliko redaka suhoparno sažeo cijeli jedan izuzetno bogat i zanimljiv život koji sam portretirajući gospodina Lajtmana, kako smo ga zvali i kad smo bili drugovi, i Lajtića odmilja, tek djelomice osvijetlila za svoju gastrokolumnu u Nedjeljnom Vjesniku Enciklopediju špeceraja i to prije nego se premetnuo u glodura najnakladnijega hrvatskog dnevnika, k tome, što se rijetki i sjećaju, i prvoga glavnog i odgovornog urednik nekoga lista kojega je izabrala redakcija – novinari sami. Kako je i što radio u nekoliko mjeseci zahtijevalo bi širu analizu – nadam se da će se u to upustiti netko upućeniji i nepristraniji. Kao pisac je i među kolegama bio izuzetno cijenjen, pravi doajen agronovinarstva, ne kabinetskog, nego zaljubljenik u teren, makar do vlastita trsja, gdje je špartao svojom plavom dianom. 

Duplerica s tekstom Božice Brkan o Ivi Lajtmanu, osnivaču Vrta 1985. i glavnom uredniku 1990-1992.

Pokretač je i dugogodišnji urednik priloga Vrt 1985., koji je bitan odmak od praćenja poljoprivrede u tadašnjim državnim medijima. Izuzetno je vrijedno i njegovo pionirsko gastronovinarstvo kad je gastrobeletristika bila u nas nepoznat pojam. Tekstove nije, nažalost, kako je planirao, sabrao u knjizi. Bio je od onih što poput kakve načitane enciklopedije raspolažu brojnim rijetkim podacima i umiju ih izložiti osobenim stilom, pa bi i u običnom, ali vrlo čitanom Večernjaku svako malo odskakali eseji poput onoga o zagrebačkoj pisanoj pečenki s receptom iz 1878., koji je potom – toliko o utjecaju – oživio i u više zagrebačkih i samoborskih restorana. Prisjećam se i pečenoga dindeka (purana) s božićnoga stola Kamila Emeričkog po receptu kuharice Polonce, koji su mnogi preuzeli i ne znajući da zahvaljujući gosponu Lajtmanu kuhaju po Krleži. Ili nešto prema Držićevu Dugom Nosu. 

Šarmen i panonski hedonist

Otkrivao je i što se jelo i pilo na partizanskim ručkovima iz viških sjećanja Sir Fitzroya Macleana, a uz drugo podsjećao i na Belostenčeve kajkavske izraze sa stranica Gazophilaciuma  iz 17. stoljeća. O fenomenu janjetine na ražnju pisao je već šezdesetih godina u VUS-u, a objavljivao je i u Vjesniku, Borbi, te pod pseudonimima u Startu kao I-L te Studiju kao TV-Epikur. 

Nije se suprotno ondašnjem propisanom asketizmu taj šarmer i panonski, falstafski okrugao hedonist zalagao samo za autentičnu kulinarsku ponudu, oživljavanje zagrebačke građanske kuhinje i srednjevjekovnih kuhinja, nego je prije više desetljeća pokretao i vodio nacionalne Večernjakove posebne  priloge i akcije ocjenjivanja za podizanje kvalitete prehrambenih proizvoda sa Zagrebačkim velesajmom te Kaj su jeli naši stari, Kulenijade, Samoborske salamijade i sličnih o čijim vrijednostima – svjedočim iz prve ruke, jer sam stjecajem prilika naslijedila Lajtmanove sektore, zbog čega su me zivkali Lajtmanicom, što je jednima bio kompliment, a drugima podsmijeh – više i objektivnije mogu suditi danas nego u njegovo vrijeme, samo šteta što je završilo prerano. 

Objavljeno 1. lipnja 2020.

VRT Svaki četvrtak – Večernjakov klasik

Božica Brkan u Monografiji Večernji list – Šezdeset godina s vama, 2020., str. 102.-103.

Kad bi naklada rasla, Vrt je rastao sporije, a kad bi svi padali, Vrt je i padao sporije. 

Suputnica u avionu, zagrebačka profesorica književnosti, nedavno se silno obradovala što sjedi uz nekadašnju urednicu nekadašnjega Večernjakova Vrta, koji je tako rado čitala kad je bila -tinejdžerica. Mnogi mi, i gotovo desetak je godina otkako sam ga napustila i kako je ubrzo ugašen, čestitaju tako. Najprije ih moram razuvjeriti da ga 1985., kad su postojali samo Gospodarski list te državne poljoprivredne emisije na televiziji i radiju, nisam pokrenula ja, nego doajen agronovinarstva Ivo Lajtman. U vrijeme kad je bio glavni urednik, ali već u bolnici, i došla sam u redakciju Večernjega lista, da bi mi nekoliko mjeseci kasnije njegov nasljednik Branko Tuđen dao priliku i da budem prva urednica Vrta kojoj je to i stvarno posao. Uređivala sam ga najdulje, od 1992. do 2009., i u njega ugradila najbolje od sebe, spojivši novinarstvo i struku, primijenjenu znanost i tradiciju, trendove i različitu alternativu, novosti sa svjetskih sajmova i praćenje promjena doma itd.
   
Kad sam ga preuzela, Vrt je samo punio četvrtak, bez mnogo oglasa, pa su me pustili da radim otprilike što sam zamislila. Doskora smo se približili nakladi redakciji mnogo važnijega i redakcijski brojnijega Poslovnog svijeta, pa su se srijeda i četvrtak neprestano međusobno „puhali za vrat“. Kad bi naklada rasla, Vrt je rastao sporije, a kad bi svi padali, Vrt je i padao sporije. 

Da se isplatilo, pokazalo se kad sam za 2000. nagrađena Nagradom Hrvatskoga novinarskog društva Marija Jurić Zagorkaza najbolje uređen novinski prilog i to iz trećega pokušaja, jer je Branko Tuđen očito pronašao protuargument onima koji su, u to vrijeme uobičajeno, nagrađivali uglavnom izrijekom političko novinarstvo. S ponosom smo cijelu godinu na naslovnici isticali plaketu, a kvaliteta se potvrdila i na proslavi 20. godišnjice 2005. kada smo izbrojili više od 150 (do kraja bih rekla i 200!) stalnih suradnika, što novinara, a što stručnjaka za pojedina područja, među kojima ima i više akademika. 

Duplerica na kojoj je predstavljen prilog Vrt

Sa zahvalnošću se prisjećam suradnje s akademicima Milanom Maceljskim, Ferdom Bašićem, zatim sveučilišnim profesorima i doktorima znanosti Ljerkom Regulom Bevilacquom, Josipom Borošićem i Zdravkom Matotanom te Ninom Toth za povrćarstvo, Krstom Benčevićem za preradu mesa, Romanom Bošcem za gljivarstvo, Nedom Pagliarini za cvjećarstvo i zaštitu bilja, pa inženjerima multitalentiranom Vandom Starešinić, Stankom Štambukom za voćarstvo, Ivanom Medvidom za vinogradarstvo, Tatjanom Bobanović za samoniklo bilje, Dragutinom Kišem i Natašom Tiška Vrsalović za hortikulturu, ekopionirkom Zlatom Nanić, Anđelkom Šafran, uzgajivačem egzota Mićom Brkanovićem, slovenskim rasadničarom Antunom Baznikom i drugima. Moram spomenuti i Večernjakovce, vrsne reportere Jolandu Rak Šajn za kućne ljubimce u Zagrebu, dopisnike Ljilju Marić, Jelenka Topića i Dušana Mirkovića iz Požege, Slobodana Kadića iz Osijeka, Slavicu Vuković iz Splita, Stanka Ferića iz Šibenika, Jovu Rojčevića iz Koprivnice… 

Dio materijala o Vrtu

Brojni zaljubljeni sljedbenici

Najduže i najpredanije u redakciji surađivala sam s tajnicom Mirjanom Dilicom, lektoricom Majom Matković, grafičkim urednicima Ivicom Gladom i Juricom Ćurkovićem, ilustratorom Krešom Skozretom i fotoreproterima Mišom Lišaninom, Jozom Petrićem, Rajkom Polićem i drugima. Mnogih od mojih suradnika više, na žalost, nema, ali da se ne zaboravi njihov često pionirski posao, pogotovo jer o mnogima na internetu nema ni slovca,svakako planiram, još nisam dospjela, napraviti hommage, knjigu o Vrtu, jer taj ga Večernjakov prilog i sudionici u njegovu stvaranju svakako zaslužuju. Vrt nedvojbeno pripada najboljoj tradiciji dobroga Večernjakova novinarstva. Svjedok tome brojni su zaljubljenici, sljedbenici, pa i imitatori, koji su se nadahnjivali našim Vrtom iz ponajboljih vremena. Još se, povremeno nailazim, preprodaju uvezi pojedinih godišta. Zanimljivi su i meni samoj zapisi o posudbi/krađi logotipa, sadržaja (rubriciranja, načina obrade…) i grafičkoga izgleda (o čemu sam se uzaludno sporila i na Vijeću časti HND-a!), cijelih tekstova i ilustracija… Nema danas doslovce ni jedne vrtne rubrike i priloga u dnevnim novinama, časopisa u nas, zelene teme u elektroničkim medijima, a da i ne spominjem internetske stranice posvećene cvijeću, voćnjaku, vinogradu, kućnim ljubimcima i sl., a da nisu nikli ili i izrasli iz našega Vrta.  

Bio je Vrt i više od influencera

U čemu je tajna toga našega Vrta? U ljubavi, profesionalizmu, zajedništvu i toleranciji. Mi nismo kaskali za svjetskim trendovima i nekritički ih pratili, nego smo ih kreirali, prilagođavali. Čak i političke, što se vidi kako je Vrt izrastao na malim socijalističkim okućnicama, zatim kako je preživio burna vremena ulazeći u poduzetništvo, kako smo pomagali i promjenu zakonodavstva od pikovskoga u opegeovsko, o zaštiti proizvoda (prvi je bio domaći slavonski kulen/kulin!) i prirode na različite načine pišući o GMO-u zatim tradicionalnom i različitim načinima ekouzgoja. Imali smo ocjenjivanje hortikulture (Hrvatski tradicijski vrt), kreativnih poduzetnika i poduzetnica (Najuzornija hrvatska seoska žena, Najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik…), poljoprivrednih plodova i prerađevina, prvu Akademiju zdravog života, Vrtovu kuhinju… Izuzetno popularna bila je determinacija nepoznatog bilja, bolesti i štetnika, a vrlo čitane bile su i često i višemjesečne polemike o različitim stavovima, iskustvima, čak i jezično-vrtnim temama. Kombinirali smo autorske novinarske i stručne tekstove, najavljivali i pratili događaje, ulazili u nama a i čitateljima važne polemike. Često smo imali prave ekskluzive, k tome i odlično napisane. Zapravo često odlično uređene, jer smo mnogo radili na samim tekstovima te fotografijama i ilustracijama. Glavninu sadržaja radili smo prema pitanjima Vrtova dežurnog telefona, još analognoga, koji je bio uključen 24 sata. Kad se sjetim da sam uređujući svoj prvi broj Vrta imala zadana tri pisma čitatelja, a imala sam samo dva, veselim se dobro obavljenu poslu. A gdje bi nam bio kraj da je ondašnjem našem Vrtu bilo interneta i društvenih mreža!? Vrt ne bi bio samo influencer na youtubu nego i multimedijalan predvodnik!

Dio elipse Vrta na proslavi 20. obljetnice izlaženja 2005.

Objavljeno 1. lipnja 2020.



Božica Brkan je na svojoj FB stanici 25. studenoga 2016. napisala:


Mađarski oblizeki

15135753_10207515501476954_6897388148267188785_n
15220230_10207515503397002_5268971471982883340_n

Hvala Gradskoj knjižnici Samobor i ravnateljici Mirjani Dimnjaković na pozivu da u okviru Mađarskoga tjedna od 21. do 25. studenoga 2016. održim završno predavanje i to o mađarskoj gastronomiji “Mađarski oblizeki”. To mi je omogućilo da saberem i osvježim misli (i fotografije!) za prezentaciju o bojama, mirisima i okusima naših susjeda, pogotovo nakon nedavnoga studijskog boravka u Pečuhu, Mohaču, Harkanyju i Villanyju. Na toj prilici osobito zahvaljujem Karin Mimica i Mark Kincses.
Dakako da smo, uz mađarska vina, potom kušali i slavnu dobošicu i druge fine mađarske slastice koje je odlično ispekla slavna samoborska pekarnica Zemljič. Izostavili smo čuvene samoborske kremšnite za koje Mađari tvrde da su ih prvi put ispekli baš oni u budimskoj slastičarnici Ryszwurm za caricu Sisi. Hvala i odličnoj i vrlo zainteresiranoj samoborskoj publici za koju sam se potrudila reći na mađarskome: Egesegedre!

Prenosimo i zahvajujemo Gradskoj knjižnici Samobor na zapisu:

Prenosimo s FB stranice Oblizeki:

Miljenko Brezak: “ČETIRI DANA MAĐARSKE U 12 MINUTA”, video bilješka sa studijskog putovanja Kluba Gastronaut u Mađarsku.

Božica Brkan na portalu Oblizeki.com već je objavila više tematskih priloga, a u uvodnom među ostalim napisala:

S Klubom Gastronaut bila sam na mnogim uistinu lijepim i temeljitim studijskim putovanjima, ali rijetko na ovakvom poput četverodnevnoga po Mađarskoj – Vino, gastronomija, kultura i wellness; Pečuh i Zlatni baranjski trokut od 17. do 20. studenoga 2016. Domaćin nam je bio Mark Kincses, direktor u Turističkoj zajednici Mađarske za Južnu Europu, koji se sa suradnicima potrudio da nam njihova zemlja, ma koliko mislili da je poznajemo, postane nezaboravno iskustvo. Ne samo gastronomsko! Naučiše me reći i dobar tek – egesegedre!

I suvenirska tradicijska kuharica u projektu Ethno Croatia

Dobri stari recepti i tradicijski motivi spojeni su u novoj cjelini hrvatskoj kuharici, upravo prispjeloj u prodaju, a na kojoj sam imala čast surađivati. Kažem to iskreno, gotovo iznenađena krajnim rezultatom. Uz čestitke tvrtkiEurocom, a napose voditeljici odjela marketinga Vedrani Čorak s kojom sam surađivala.

Moj je dio posla bio odabir deset jela odnosno tradicionalnih receptura. Da sam trebala naizust izgovoriti10 najfinijih, vjerojatno bih izgovorila otprve i nešto drugo, moguće ne baš štrukle, dalmatinske arancine, ličke pole,lešanu mladu pašku janjetinu, pečenu posavsku gusku,slavonski čobanac, dalmatinski brodet, mišanciju,bregovsku pitu i istarsku jotu. Neka od tih jela su zaštićena i kao nematerijalna kulturna baština, a neka su na tom putu.

Oba dizajnerska rješenja naslovnice nove suvenirske kuharice

Oba dizajnerska rješenja naslovnice nove suvenirske kuharice

Ali morala sam svoje zamisli povezati ne samo sa svojim Oblizekima i stavovima o hrvatskoj top-listi već i s izvornom zamisli izdavača, koji je nisku suvenira, uporabnih predmeta povezao s etnodizajnom Ethno Croatia.

Dizajnerica Vedrana Čorak i autorica Oblizeka Božica brkan na početku suradnje u ljeto 2016....

Voditeljica marketinga Eurocoma Vedrana Čorak i autorica Oblizeka Božica Brkan na početku suradnje u ljeto 2016….

... i s gotovom zajedničkom suvenirskom kuharicom u ljeto 2017. (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

… i s gotovom zajedničkom suvenirskom kuharicom u ljeto 2017. (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Prirodne ljepote, hrvatska kulturna baština, narodni ukrasi poslužili su već prije toga kao temelj za vrlo ukusne, značenjima pune predmete. Sa stručnjacima iz cijele Hrvatske, etnolozima i muzealcima – podržavaju ih Etnografski muzej Zagreb, Etnografski muzej Istra, Ružica Raković-Smiljanić, Gordana Radiček iz Hrvatskoga seljačkog pjevačkog društva HSPD Sljeme Šestine Zagreb, Muzeji i galerije u Konavlima, Društvo izbornog folklora Koprivnički Ivanec – odabrali su deset najprepoznatljivijih motiva i u likovno-grafičkom oblikovanju svog asortimana rabili slavonski zlatovez iz Levanjske Varoši, posavski cvjetni vez, vez Koprivničkoga Ivanca iz Podravine, šestinski vez, motiv s ličke vunene pregače, konavoski vez, istarsku kanicu, šibensku kapu, pašku čipku i građu Ravnih kotara.

Jedna od duplerica iz kuharica s dobrim starim receptima: slavonski čobanac, zlatovec, receptura i priče koje stoje iza tog djelića hrvatske baštine

Jedna od duplerica iz kuharica s dobrim starim receptima: slavonski čobanac, zlatovec, receptura i priče koje stoje iza tog djelića hrvatske baštine

Tako su stilizirani motivi i priče ispričane na hrvatskome i engleskome pratile, prema njihovu katalogu, najprije gel olovke, zatim rokovnike, kutije za papiriće, podmetače za čaše, prirodne sapune (npr.Mediteranska kraljica s Hvara, lavanda dakako, Gospina trava s Visa, Cvjetovi smilja iz Istre), mirisne svijeće, ukrasne vrećice, drvene magnete, kartonske i kožne označivače stranica. 

Neka od izdanja Eurocoma (Fotografija Oblizeki)

Neka od izdanja Eurocoma (Fotografija Oblizeki)

Kuharica otinuta na retro papiru u veličini 240 mm x 170 mm načinjena je u dva grafička rješenja te također na hrvatskoj i engleskom, a recepture su pojašnjene maksimalno grafički sa sastojcima i pripremom te s pričom o mjestu odakle potječe vez te s pričom o jelu, s ostavljenim praznim prostorom za dopisivanje i drugih receptura.

Iz kataloga Eurocona: stranica s kuharicom

Iz kataloga Eurocoma: stranica s kuharicom

Moram reći da sam se trudila odabrati i jelo i namirnice koje se mogu naći i pripremati i drugdje, ako ih posjetitelji Hrvatske, turisti ponesu za sjećanje na našu zemlju, na naše okuse, mirise i druge prirodne i kulturne ljepote. Kuharica je, uz to, načinjena i kao osobni dar te čak ima mjesto rezervirano za napisati kome pripada. Oni koji obično imaju problem što darivati gostima iz inozemstva, imaju zaista lijep, a ne ni preskup oslonac. A ne zato što je moja, dar je koji najprije najradije darujte sami sebi! A zalogaj za svaki dan i dalje vas očekuje na mojim Oblizekima.

Objavljeno 31. srpnja 2017.

Prenosimo fairpress.eu: Božica Brkan o najgledanijim TV emisijama u Hrvatskoj

 …

Novinarka i književnica Božica Brkan koja je ujedno i članica stručnog savjeta udruge VANG koja kroz programski strukturirane edukativne sadržaje zainteresirane pojedince nastoji potaknuti na razvoj nove generacije neovisnog i kreativnog novinarstva, osvrnula se za Fairpress na najgledanije emisije u prosincu 2016. godine

Gledamo što gledamo, a što gledamo mnogo govori o nama…

Više na: http://www.bozicabrkan.com/prenosimo-fairpress-eu-bozica-brkan-o-najgledanijim-tv-emisijama-u-hrvatskoj/