Kategorija: Nekategorizirano

Božica Brkan surađivala na novoj suvenirskoj tradicijskoj kuharici Ethno Croatie

Potkraj srpnja u prodaju je stigla nova, suvenirska tradicijska kuharica u projektu Ethno Croatia, za koju je deset tradicijskih recepata odabrala i o jelima ispričala priče Božica Brkan. Ovisilo je to o 10 prije odabranih motiva s narodnih nošnji. Odabrane su štrukle, dalmatinski arancini, ličke pole, lešana mlada paška janjetina, pečena posavska guska, slavonski čobanac, dalmatinski brodet, mišancija, bregovska pita i istarska jota. Neka od tih jela su zaštićena i kao nematerijalna kulturna baština, a neka su na tom putu.

Oba dizajnerska rješenja naslovnice nove suvenirske kuharice

Autorica je svoje zamisli povezala ne samo sa svojom knjigom Oblizeki – Moslavina za stolom i brojnim kuharicama poput Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, Slastice u Hrvata i drugima, nego i sa svojevrsnom hrvatskom top-listom i s izvornom zamisli izdavača, koji je nisku suvenira, uporabnih predmeta povezao s etnodizajnom Ethno Croatia.

Autorica Oblizeka Božica Brkan i voditeljica marketinga Eurocoma Vedrana Čorak s gotovom zajedničkom suvenirskom kuharicom u ljeto 2017. (Fotografija Miljenko Brezak / Oblizeki)

Tako su stilizirani motivi i priče ispričane na hrvatskome i engleskome pratile, prema njihovu katalogu, najprije gel olovke, zatim rokovnike, kutije za papiriće, podmetači za čaše, prirodni sapuni (npr. Mediteranska kraljica s Hvara, lavanda dakako, Gospina trava s Visa, Cvjetovi smilja iz Istre), mirisne svijeće, ukrasne vrećice, drveni magneti, kartonski i kožni označivači stranica.

Kuharica je otisnuta na retro papiru u veličini 240 mm x 170 mm načinjena je u dva grafička rješenja te također na hrvatskoj i engleskom, a recepture su pojašnjene maksimalno grafički sa sastojcima i pripremom te s pričom o mjestu odakle potječe vez te s pričom o jelu, s ostavljenim praznim prostorom za dopisivanje i drugih receptura.

linkovi

http://oblizeki.com/i-suvenirska-tradicijska-kuharica-u-projektu-ethno-croatia-20960

https://www.instagram.com/p/BXIP-jljOr_/?taken-by=ivanbrezakbrkan

Dan Hrvatske knjige u DHK 2017.

Prenosimo s fejsa Božice Brkan / 25. travnja 2017.:

Čestitam nam Dan hrvatske i uopće knjige!

Iskreno, radije bih, da imam, izvijestila s nekojega okruglog stola o tome kako stoji hrvatska knjiga 2017. Čini mi se da bih se i s tim, obično već godinama crnim podacima nosila lakše nego praznim stolcima u gotovo oba prva reda na svečanom obilježavanju Dana hrvatske knjige i 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića. Ispričao se predsjednik Vlade valjda, a svi ostali od predsjednika Sabora, inače i pokrovitelja, mjerodavnih ministarstava, HAZU, Matice hrvatske i što ti ga ja znam navodno ni toliko.

Predsjednik DHK Božidar Petrač sučeljen s praznim protokolarnim stolcima / Fotografija Božica Brkan

Ne mislim da je stvar samo do našega Društva hrvatskih književnika i da bi drugačije bilo da su stvar organizirali Društvo hrvatskih pisaca, PEN, da je umjesto Dana hrvatske knjige bio samo Dan knjige, Noć knjige… Mogli su poslati tek protokola radi za izaslanika barem nekoga od brojnih stranačkih animatora što dežuraju na Trgaču, pod prozorima DHK. Ako se već navodno bave izborima, imajmo mi, kojima je do knjige i uopće riječi još stalo, to na pameti na dan izbora.

To nije spriječilo dr. sc. Marijanu Borić da nadahnuto govori o svome Šibenčaninu Faustu Vrančića ni mlade glazbenice Kvarteta Sorkočević da jednako izvedu staroga majstora. (A i prismok je bio slavljenički!)

Dr. sc. Marijana Borić maestralno i nadahnuto prigodno je govorila o svome sugrađaninu Faustu Vrančići / Fotografija Božica Brkan
Njima nije bilo teško stići do Trgača iz Kanade i Australije: Suzan Mustapić i Luka Budak s Marijanom Borić / Fotografija Božica Brkan
Kvartet Sorkočević / Fotografija Božica Brkan

 

Prenosimo fairpress.eu: Božica Brkan o najgledanijim TV emisijama u Hrvatskoj

 …

Novinarka i književnica Božica Brkan koja je ujedno i članica stručnog savjeta udruge VANG koja kroz programski strukturirane edukativne sadržaje zainteresirane pojedince nastoji potaknuti na razvoj nove generacije neovisnog i kreativnog novinarstva, osvrnula se za Fairpress na najgledanije emisije u prosincu 2016. godine

Gledamo što gledamo, a što gledamo mnogo govori o nama. Tvoje lice… : Šarmantne zabave, umivene i ne agresivne i preglupe, podjednako zanimljive i opuštajuće za sve (uzrast, spol, obrazovanje itd.) na TV-u uopće nema. Javna TV misli da je iznad toga, pa se valjda odrekla vrlo gledanih martijevskih laganica, sve do plesanja i pjevanja sa zvijezdama (možda je uzmanjkalo zvijezda, jer se na svim kanalima vrte jedne te iste). Što da uopće gledate nedjeljom navečer kad nema dnevnih političkih tupilica? Dnevnik Nove TV…: Nova TV najmanje gnjavi, priča magazinski, human story i sl. Ljudi vole priču. Vole podijeliti stvarne muke s nekim. Informativno novinarstvo totalno se raspalo.Sudbina – Prestala gledati nakon dijela prve epizode. Uobičajena turska sapunica (predvidljivi likovi, radnja, lijepi glumci itd.) u uobičajeno vrijeme poslije dnevnika. Ljudi nemaju u to vrijeme ništa bolje za odabir. Profesionalno odrađeno, vrlo visoka produkcija, predvidivo i korektno, ali ništa više od toga, ništa zahtjevno. Farma: Snima se u mom kraju, rade na tome ljudi koje poznajem, ali ne mogu to više gledati. Pokušala sam, ali ne mogu. Očito primjereno najnižim porivima i masi. I navijanju tko će dobiti veliku lovu. Umivena bedastoća.

Brkan se osvrnula i na utjecaj najgledanijih emisija na živote djece i odraslih.

Začudim se što i HRT ima usred dana, kad je moguće da su djeca sama doma, inače dobre filmove na kojima stoji informacija da se ne preporučuje mlađima od 12 g. Pretpostavljam da i Tvoje lice, i Farmu, i Sudbinu, pa i Dnevnik – ako ne i nešto gore – djeca gledaju ili s roditeljima ili sama s TV, u svojoj sobi. Čak i TV-emisije za djecu odnosno nešto što hini školski program, i kad su zanimljive i za odrasle, glumataju kao da se radi zabavni show. Mora li baš sve biti zabavno? U svim medijima nedostaje, a na TV se osobito vidi kako nema informacija nultog stupnja, objektivnih ili kvalitetne razmjene mišljenja, kad se već svaku večer na svim kanalima o nečemu trabunja. Formati se očito moraju puniti! Sve je postalo marketing, o čemu govori upravo najveća gledanost valjda i najskupljih emisija s reklamama sve duljim. Usred filma, prije dnevnika itd.

Najveća gledanost Nove TV proistječe iz poštovanja gledatelja, objašnjava Brkan. Npr. kako da odličan Downton Abbey bude gledan kad ga, iako na HTV 1, odsele iznenada u ponoćni termin?

Ne mogu se načuditi što također turska sapunica Ranjena ljubav na RTL-u krene i ničim izazvana, osim valjda mjerenjem gledanosti, ide odjednom samo poslijepodne i što je seljakaju u razmaku od dva sata bez ikakve najave gledateljima ili s pogrešnim najavama. Može biti kvalitetnija koliko hoće, kad joj ne daju daha. To je inače ozbiljan i stalan problem RTL-a. Zapravo, prisjećam se da su tako ubijali novine i magazine koje vlasnici nisu htjeli. Uspjeli su!

Kada govorimo o medijskoj pismenosti, Brkan smatra da je nekoliko naraštaja izgubljeno (kao i u pismenosti u užem smislu!), što se po njoj vidi iz glumatanja i istih ograničenih nekoliko fraza kada i u najobičnijim anketama gledatelji trebaju sami nešto izreći za kameru, mikrofon. Od malih nogu djeci valja približavati medije kao sredstvo i medije kao sadržaj. Dati im mogućnost da uspoređuju sami, najkvalitetnije i najbedastije, počevši sa selfijem. Mislim da će, ukaže li im se nenametljivo, bez zabrana, ali kontrolirano, ovisno o uzrastu, prepoznati ono što je važno. Najveći je problem što nedostaje kriterija i medijski opismenjenih eduktora, pogotovo za elektroničke medije, jer većina, htjela – ne htjela, potječe iz vremena tiska. Ali tko bi se bavio medijskom pismenošću, kad se ne opismenjujemo ni za život s vlastitim tijelom, a onda, da bismo bili valjda manje nesretni, i misli pustimo na TV-pašu.

Link na cijeli članak autorice Ivane Horvatek:

http://www.fairpress.eu/hr/blog/2017/01/17/lana-ciboci-bozica-brkan-o-najgledanijim-tv-emisijama-u-hrvatskoj-na-televiziji-se-osobito-vidi-kako-nema-informacija-nultog-stupnja-objektivnih-ili-kvalitetne-razmjene-misljenja/

Televizija Zapad: B. Brkan o knjizi “Boži pasec” Nade Lozar-Tomašić

Preosimo Televizija Zapad – Našim krajem 28.12.2016.:

https://www.youtube.com/watch?v=tJTZaFK0HSI / od 7. minute prilozi o Božemu pasecu, Nadi Lozar – Tomašić, našoj udruzi, KUD – u Mihovila Krušlina i Božićnom koncertu u Šenkovcu…

Najnoviju zbirku pjesama  “Boži pasec” Nade Lozar – Tomašić predstavila je i Božica Brkan.

Kratki dokumentarac “BOŽICA BRKAN, prilozi za portret” u povodu Mjeseca knjige premijerno predstavljen u Donjoj Stubici sada i na You Tube

BOŽICA BRKAN, zapisi za portret» prva je verzija dokumentarca, koji je Miljenko Brezak napravio prema ideji književnika, književnog kritičara i diplomata Đure Vidmarovića. Sa 34 minute trebao bi prerasti u opsežniji film o književnici i novinarki Božici Brkan, jer, kako u uvodnim kadrovima govori Palma Klun Posavec, «život je Božice Brkan od mlade pjesnikinje, novinarke i urednice Vrta do književnice toliko interesantan da zahtijava neku dokumentarnu obradu».

U filmu o Božici Brkan uz Moslavčane Đuru Vidmrovića, Palmu Klun Posavec, Tomu Benka i Dragu Pasarića, govore njezina nastavnica hrvatskoga u osnovnoj školi u Križu Vera Vuković, književnica Irena Lukšić, dugogodišnja suradnica na gastroprojektima Ivanka Biluš, književnica Božica Jelušić, antologičar prof. dr. sc. Joža Skok, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, dugogodišnja suradnica, jezikoslovka, redaktorica i autorica udžbenika Maja Matković, književnik Marko Gregur…

«BOŽICA BRKAN, zapisi za portret» prigodno je prvi put prikazan kao uvod u književnu večer s književnicom i novinarkom Božicom Brkan u organizaciji Knjižnice Donja Stubica u Majsecovu mlinu u Donjoj Stubici 21. listopada 2016. u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2016.

Đuro Vidmarović u Riječima objavljuje članak o kajkaviani Božice Brkan

Matica hrvatska Sisak od 1969. godine objavljuje ugledan časopis za književnost, kulturu i znanost “Riječi” (glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković). U broju 4. za 2016. godinu donosi niz zanimljivih i lijepo prelomljenih tekstova.

rijeci01
Tema broja je rad Želimira Janeša, rođenoga Siščanina o kojem piše Boris Varga, Cjelina jedan autor posvećena je Seadu Begoviću. Uz niz proznih, pjesničkih I esejistički naslova, uz druge, u cjelini Kritika / prikaz/ osvrt Đuro Vidmarović objavljuje članak “Povratak Božice Brkan moslavačkoj kajkaviani/ uz pevcov korak/kajkavski osebušek za eu” (str. 171.-175.).

rijeci02Objavljeno 19. prosinca 2016.

U DHK predstavljena knjiga “Mojom Moslavinom”

Poslije četvrt stoljeća objavljeno, drugo prošireno izdanje knjige “Mojom Moslavinom” Katarine Brkić i Đure Vidmarovića, nakon Kutine predstavljeno je u ponedjeljak 28. studenoga 2016. u Društvu hrvatskih književnika brojnim prijateljima i poštovateljima autora.2463-publika

O knjizi su govorili Josip Sanko Rabar, recenzent Zdravko Gavran i Božica Brkan (Tekst kao zavičajnica)  te u ime izdavača Ogranka Matice hrvatske u Kutini Dragutin Pasarić. Pjesme je čitala dramska umjetnica Dunja Sepčić, a tribinu je vodila Lada Žigo Španić.2571-predstavljaci

mojommoslavinom03djpoptpmojommoslavinom04katpoptp                                                                      Fotografije / Miljenko Brezak

20161128

Link:

Umjesto kave 30. lipnja 2016.: Tekst kao zavičajnica