U “Večernjem listu” u rubrici Kratka priča “Ranko Marinković” danas
(subota, 29. travnja 2017. / str.36) objavljena je kratka priča Božice Brkan “Cohenove longplejke”.
Kategorija: Nekategorizirano
Dan Hrvatske knjige u DHK 2017.
Prenosimo s fejsa Božice Brkan / 25. travnja 2017.:
Čestitam nam Dan hrvatske i uopće knjige!
Iskreno, radije bih, da imam, izvijestila s nekojega okruglog stola o tome kako stoji hrvatska knjiga 2017. Čini mi se da bih se i s tim, obično već godinama crnim podacima nosila lakše nego praznim stolcima u gotovo oba prva reda na svečanom obilježavanju Dana hrvatske knjige i 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića. Ispričao se predsjednik Vlade valjda, a svi ostali od predsjednika Sabora, inače i pokrovitelja, mjerodavnih ministarstava, HAZU, Matice hrvatske i što ti ga ja znam navodno ni toliko.
Ne mislim da je stvar samo do našega Društva hrvatskih književnika i da bi drugačije bilo da su stvar organizirali Društvo hrvatskih pisaca, PEN, da je umjesto Dana hrvatske knjige bio samo Dan knjige, Noć knjige… Mogli su poslati tek protokola radi za izaslanika barem nekoga od brojnih stranačkih animatora što dežuraju na Trgaču, pod prozorima DHK. Ako se već navodno bave izborima, imajmo mi, kojima je do knjige i uopće riječi još stalo, to na pameti na dan izbora.
To nije spriječilo dr. sc. Marijanu Borić da nadahnuto govori o svome Šibenčaninu Faustu Vrančića ni mlade glazbenice Kvarteta Sorkočević da jednako izvedu staroga majstora. (A i prismok je bio slavljenički!)
Vrata se sama otpiraju Božice Brkan i u monografiji Piljenica
U proširenom 2. izdanju monografije Piljenica, promoviranoj ove godine na pjesničkoj manifestaciji Rijeka, šuma, nebo u Piljenicama, objavljena je i pjesma Vrata se sama otpiraju Božice Brkan, pročitana na ovoj pjesničkoj manifestaciji u Piljenicama prošle godine.
Prenosimo fairpress.eu: Božica Brkan o najgledanijim TV emisijama u Hrvatskoj
…
Brkan se osvrnula i na utjecaj najgledanijih emisija na živote djece i odraslih.
Začudim se što i HRT ima usred dana, kad je moguće da su djeca sama doma, inače dobre filmove na kojima stoji informacija da se ne preporučuje mlađima od 12 g. Pretpostavljam da i Tvoje lice, i Farmu, i Sudbinu, pa i Dnevnik – ako ne i nešto gore – djeca gledaju ili s roditeljima ili sama s TV, u svojoj sobi. Čak i TV-emisije za djecu odnosno nešto što hini školski program, i kad su zanimljive i za odrasle, glumataju kao da se radi zabavni show. Mora li baš sve biti zabavno? U svim medijima nedostaje, a na TV se osobito vidi kako nema informacija nultog stupnja, objektivnih ili kvalitetne razmjene mišljenja, kad se već svaku večer na svim kanalima o nečemu trabunja. Formati se očito moraju puniti! Sve je postalo marketing, o čemu govori upravo najveća gledanost valjda i najskupljih emisija s reklamama sve duljim. Usred filma, prije dnevnika itd.
Najveća gledanost Nove TV proistječe iz poštovanja gledatelja, objašnjava Brkan. Npr. kako da odličan Downton Abbey bude gledan kad ga, iako na HTV 1, odsele iznenada u ponoćni termin?
Ne mogu se načuditi što također turska sapunica Ranjena ljubav na RTL-u krene i ničim izazvana, osim valjda mjerenjem gledanosti, ide odjednom samo poslijepodne i što je seljakaju u razmaku od dva sata bez ikakve najave gledateljima ili s pogrešnim najavama. Može biti kvalitetnija koliko hoće, kad joj ne daju daha. To je inače ozbiljan i stalan problem RTL-a. Zapravo, prisjećam se da su tako ubijali novine i magazine koje vlasnici nisu htjeli. Uspjeli su!
Kada govorimo o medijskoj pismenosti, Brkan smatra da je nekoliko naraštaja izgubljeno (kao i u pismenosti u užem smislu!), što se po njoj vidi iz glumatanja i istih ograničenih nekoliko fraza kada i u najobičnijim anketama gledatelji trebaju sami nešto izreći za kameru, mikrofon. Od malih nogu djeci valja približavati medije kao sredstvo i medije kao sadržaj. Dati im mogućnost da uspoređuju sami, najkvalitetnije i najbedastije, počevši sa selfijem. Mislim da će, ukaže li im se nenametljivo, bez zabrana, ali kontrolirano, ovisno o uzrastu, prepoznati ono što je važno. Najveći je problem što nedostaje kriterija i medijski opismenjenih eduktora, pogotovo za elektroničke medije, jer većina, htjela – ne htjela, potječe iz vremena tiska. Ali tko bi se bavio medijskom pismenošću, kad se ne opismenjujemo ni za život s vlastitim tijelom, a onda, da bismo bili valjda manje nesretni, i misli pustimo na TV-pašu.
Link na cijeli članak autorice Ivane Horvatek:
Televizija Zapad: B. Brkan o knjizi “Boži pasec” Nade Lozar-Tomašić
Preosimo Televizija Zapad – Našim krajem 28.12.2016.:
https://www.youtube.com/watch?v=tJTZaFK0HSI / od 7. minute prilozi o Božemu pasecu, Nadi Lozar – Tomašić, našoj udruzi, KUD – u Mihovila Krušlina i Božićnom koncertu u Šenkovcu…
Najnoviju zbirku pjesama “Boži pasec” Nade Lozar – Tomašić predstavila je i Božica Brkan.
Kratki dokumentarac “BOŽICA BRKAN, prilozi za portret” u povodu Mjeseca knjige premijerno predstavljen u Donjoj Stubici sada i na You Tube
BOŽICA BRKAN, zapisi za portret» prva je verzija dokumentarca, koji je Miljenko Brezak napravio prema ideji književnika, književnog kritičara i diplomata Đure Vidmarovića. Sa 34 minute trebao bi prerasti u opsežniji film o književnici i novinarki Božici Brkan, jer, kako u uvodnim kadrovima govori Palma Klun Posavec, «život je Božice Brkan od mlade pjesnikinje, novinarke i urednice Vrta do književnice toliko interesantan da zahtijava neku dokumentarnu obradu».
U filmu o Božici Brkan uz Moslavčane Đuru Vidmrovića, Palmu Klun Posavec, Tomu Benka i Dragu Pasarića, govore njezina nastavnica hrvatskoga u osnovnoj školi u Križu Vera Vuković, književnica Irena Lukšić, dugogodišnja suradnica na gastroprojektima Ivanka Biluš, književnica Božica Jelušić, antologičar prof. dr. sc. Joža Skok, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, dugogodišnja suradnica, jezikoslovka, redaktorica i autorica udžbenika Maja Matković, književnik Marko Gregur…
«BOŽICA BRKAN, zapisi za portret» prigodno je prvi put prikazan kao uvod u književnu večer s književnicom i novinarkom Božicom Brkan u organizaciji Knjižnice Donja Stubica u Majsecovu mlinu u Donjoj Stubici 21. listopada 2016. u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2016.
Đuro Vidmarović u Riječima objavljuje članak o kajkaviani Božice Brkan
Matica hrvatska Sisak od 1969. godine objavljuje ugledan časopis za književnost, kulturu i znanost “Riječi” (glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković). U broju 4. za 2016. godinu donosi niz zanimljivih i lijepo prelomljenih tekstova.
Tema broja je rad Želimira Janeša, rođenoga Siščanina o kojem piše Boris Varga, Cjelina jedan autor posvećena je Seadu Begoviću. Uz niz proznih, pjesničkih I esejistički naslova, uz druge, u cjelini Kritika / prikaz/ osvrt Đuro Vidmarović objavljuje članak “Povratak Božice Brkan moslavačkoj kajkaviani/ uz pevcov korak/kajkavski osebušek za eu” (str. 171.-175.).
Objavljeno 19. prosinca 2016.
‘Kak je lepi naš Kaj’ s književnicom Božicom Brkan
TV Zapad emitirala je emisiju “‘Kak je lepi naš Kaj’ s književnicom Božicom Brkan” (urednik Filip Borelli, snimatelj Zoran Cvetko). Zahvaljujemo nadahnutoj ekipi.
Možete je pogledati na https://youtu.be/Ka8dAxUs3Zg
U DHK predstavljena knjiga “Mojom Moslavinom”
Poslije četvrt stoljeća objavljeno, drugo prošireno izdanje knjige “Mojom Moslavinom” Katarine Brkić i Đure Vidmarovića, nakon Kutine predstavljeno je u ponedjeljak 28. studenoga 2016. u Društvu hrvatskih književnika brojnim prijateljima i poštovateljima autora.
O knjizi su govorili Josip Sanko Rabar, recenzent Zdravko Gavran i Božica Brkan (Tekst kao zavičajnica) te u ime izdavača Ogranka Matice hrvatske u Kutini Dragutin Pasarić. Pjesme je čitala dramska umjetnica Dunja Sepčić, a tribinu je vodila Lada Žigo Španić.
Fotografije / Miljenko Brezak
20161128
Link:
“Žabari jel žabe na kolec” praizvedeni na 24. Kajkavijadi
Dramska grupa – Mala škola kekavice Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ u nedjelju 27. studenoga 2016. na 24. Kajkavijadi u Varaždinskim Toplicama izvela je baštinsko-ekološki igrokaz “Žabari jel žabe na kolec” Božice Brkan. Nastupilo je trinaest skupina iz kajkavskih mjesta cijele Hrvatske.
Voditeljica Dramske grupe Marica Kukor uvježbala je četrnaestoro dječaka i djevojčica, koji su odlično igrali na zavičajnom ididomu kajkavskoga, osobito po zamisli autorice oživjevši igru iz prve polovice 20. stoljeća “Žabe na kolec”. Prabake, bake i mame potrudile su pripremiti im krasne moslavačke narodne nošnje.
Na pozornici su se predstavili: Jana Krivec, Zara Broz, Mik Pavlić, Katarina Šatović, Dora Diklić, Josipa Čukelj, Korana Salopek, Borna Živković, Matko Kepe, Melania Bosnić, Ana Telinec, Hana Hršak, Tamara Martinjak i Lana Okanović.
“Žabari žabe na kolec” bit će izvedeni i u Križu 5. prosinca 2016. u 18 sati u Domu kulture Josip Badalić.
20161127
Link na video zapis premijerne izvedbe igrokaza “Žabari jel žabe na kolec” na 24. Kajkavijadi: