Uz treću reprizu njezinog romana Ledina od18. do 22. lipnja od 09:30 do 09:55 u emisiji Radio roman na HR 3 Božica Brkan na svojem fejsu je napisala:
Podsjetnik! Mojim čitateljima i slušateljima koji stjecajem prilika još nisu uspjeli čuti svih pet nastavaka, a – osim knjige – nisam mogla poslati i snimljeno, HR 3 od ponedjeljka 18. lipnja 2018. treći put reprizira moju LEDINU kao Radio roman. Premijera je bila u prosincu 2015. Zahvalna i ponosna. Maja Gregl , hvala cijeloj ekipi! Idemo slušati!
Božica Brkan: LEDINA 1/5 Dramatizacija: Dubravko Torjanac Glazbeni urednik: Franka Meštrović Ton majstor: Srđan Nogić Redatelj: Dejan Šorak Premijera: 07.12.-11.12.2015. Urednica: Maja Gregl Uloge: Asja Jovanović, Dora Lipovčan, Damir Šaban, Slavica Knežević, Tena Nemet Brankov
Ledina je literarna rekonstrukcija života obitelji Brkan u više od tri stoljeća i desetak naraštaja.. Iz krhotina sjećanja i obiteljskih legendi te rijetkih dokumenata oživljavaju ženska svjedočenja o ljubavi i mržnji, ponosu, patnji i osveti. Autoričine pretkinje su Matija, koja krnju obitelj iz jednoga carstva dovodi u drugo kao u obećanu zemlju; Mara, koja zbog ljubomore i osvete postaje palikuća i bjegunica u Ameriku; Julča, koja se nosi s mužem bez nosa i sinom s grbom;Janča,koju udaju već u djetinjstvu i koja sinovom smrću ostaje sama na svijetu…
Gaetano Longo, Željka Lovrenčić, Marko Gregur i Tomislav Marijan Bilosnić
Na jednom od najvećih i najprestižnijih svjetskih pjesničkih festivala koji se od 1996. održava u Havani na Kubi, od 26. svibnja do 4. lipnja 2018. gostovali su i hrvatski književnici Željka Lovrenčić, Tomislav Marijan Bilosnić i Marko Gregur. Najavila sam onaj zanimljiv literarni put, pa čemu ponovno bajam o njemu?
Iako su naši književnici gostovali na kubanskoj TV, da nije internetskih portala u nas jedva da bi tko o gostovanju i znao! Prenosim priču kolega s veseljem o uspjehu, i njihovu i našemu.
Željka Lovrenčić i Virgen Gutierres Mesa
Voditeljica i ovoga za suvremenu hrvatsku književnost važnoga projekta bila je ugledna hispanisticadr. sc. Željka Lovrenčić, koja je prije dvije godine i započela suradnju s kubanskim književnicima. Otad je Ž. Lovrenčić prevela četrdesetak kubanskih suvremenih pripovjedača te su njihova djela objavljena u časopisima Republika, Forum i NovaIstra, a kultni roman Ispovijest jednoga robaMiguelaBarneta objavila je zagrebačka Alfa.
Lovrenčićeva je za cjelokupni hispanski prostor prevela izbor pjesama pedeset hrvatskih suvremenih pjesnika, čime su upoznati i kubanski književnici, kao i književnici u više zemalja Latinske Amerike. U tom je kontekstu u Bogoti u Kolumbiji, prije odlaska na Kubu, predstavljena i Lovrenčićkina antologija Encuentros, također predstavljena i u Havani.
Pred mnogobrojnom kubanskom publikom i kolegama iz cijeloga svijeta na Međunarodnomepjesničkomfestivalu u Havani, ondje vrlo cijenjena Ž. Lovrenčić govorila je o književnim vezama između Hrvatske i Kube te je predstavila hrvatsku inačicu spomenutoga romana kultnoga kubanskog pisca i predsjednika UNEAC-a M. Barneta te svoje hrvatske prijevode kubanskih prozaika objavljene u hrvatskim časopisima, poglavito u časopisu DHK sa 35 pripovijesti.
Tomislav Marijan Bilosnić s pjesnikinjom Nancy Morejón
TomislavMarijanBilosnić u više navrata predstavio se pjesmama iz zbirki Tigar i Afrika, također u prijevodu Željke Lovrenčić. Tigar je, podsjećam, objavljen i prije tri godine u Španjolskoj. MarkoGregur kubanskoj i festivalskoj publici predstavio se pjesmama u prijevodu Ž. Lovrenčić objavljenih u posebnom broju časopisa DHK Most/TheBridge iz 2015., a predstavio je i časopis Artikulacije u izdanju istoimene umjetničke organizacije iz Koprivnice, koja je i organizirala put hrvatskih pjesnika što ga je financijski poduprlo više hrvatskih institucija.
Hrvatski dan u Havani – Bilosnić, Lovrenčić, Gregur na jednom od nastupa
Hrvatski književnici nastupali su u samostanu Svetoga Franje u starom dijelu Havane, u prostorijama UNEAC-a (Udruženje kubanskih umjetnika i književnika), u Kući poezije (u blizini havanske Katedrale) te u Kubanskome nacionalnom kazalištu. U Kući poezije i u Kubanskome nacionalnom kazalištu naši su se autori predstavili uz pjesnike iz Kube, Italije, SAD-a, Meksika i Kolumbije.
Željka Lovrenčić i T. M. Bilosnić daju izjave za kubansku televiziju
Hrvatska je i posebno predstavljena 31. svibnja u Udruženju kubanskih umjetnika i književnika. Poseban događaj toga dana bila je izvedba drame Mire GavranaLutka (također u prijevodu Ž. Lovrenčić, a u interpretaciji SimónaCarlosaMartína i MercedesMaríjeNoya, članova kazališta Buscón. Publika, u kojoj su uz Kubance bili i predstavnici mnogih zemalja sudionica Festivala, razvidno je uživala u duhovitoj predstavi najprevođenijega hrvatskoga suvremenog književnika.
Pjesnici uz bistu Gabriela Garcie Marqueza
Za posebno je istaknuti kako su Željku Lovrenčić, zbog njezinih vrlo uspješnih i zapaženih hispansko-hrvatskih književnih veza kubanske kolege predložili za članicu žirija za dodjelu najznačajnije latinsko-američke književne nagrade Premio Casa de lasAméricas. Biblioteci Casa de las Américas hrvatski su književnici darivali više svojih izdanja.
Hrvatski su se književnici sastali i s više kubanskih kolega, kao i s književnicima s raznih strana svijeta. Domaćin i pratitelj našim je kolegama bio je poznati talijanski pjesnik GaetanoLongo koji već dvije godine živi na Kubi.
Ana Horvat na svojoj je 3. tribini RAZGOVOR S PJESNIKINJOM u zagrebačkom KULTURNOM CENTRU MESNIČKA, Mesnička 12, 6. svibnja 2018. ugostila književnicu, novinarku, blogericu, urednicu i nakladnicu BOŽICU BRKAN. Književnice su razgovarale, a Božica čitala svoje pjesme, uz glazbu MAJE NEDIĆ. Među posjetiteljima bili su i predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović i veleposlanica RH u Bugarskoj Ljerka Alajbeg. Tribina će biti upamćena i po veseloj atmosferi s mnogo smijeha i aplauza publike i duhovitim odgovorima Božice Brkan.
POŽEGA – Predstavljanjem knjige kratkih priča “Umrežena” te kajkavske zbirke “Život večni” književnice Božice Brkan jučer su završeni Dani matice Hrvatske u Požegi, višednevna manifestacija u organizaciji požeškog Ogranka Matice hrvatske. Uz autoricu, o knjigama je na promociji u Gradskoj knjižnici i čitaonici govorio i Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
“Osobito mi je drago što ove Dane završavamo s gostovanjem prije svega, jedne sjajne osobe koju sam imala čast upoznati u Požegi prije 21 godinu kao tadašnju urednicu Večernjakovog priloga “Vrt”. Bilo mi je čast raditi s tako vrsnom novinarkom i urednicom od koje sam puno naučila.Večeras smo se okupili kako bi predstavili Božicu kao književnicu,” rekla je uvodno Ljilja Marić, predsjednica požeškog ogranka i nekadašnja autoričina suradnica u Večernjem listu Uz svoj bogati novinarski staž, Božica Brkan poznata je ponajviše kao autorica brojnih, visokonakladnih kuharica, kolumna i blogova koji su joj priskrbili naziv “čuvarica baštine”. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom ali i zavičajnim, kajkavskim, moslavačkom kekavicom. Njena proza i poezija nagrađivane su brojnim nagradama, objavljivane u časopisima i antologijama te prevođene na engleski, njemački, španjolski, bugarski i esperanto.Najnovija knjiga kratkih priča “Umrežena”predstavljena je s zbirkom kajkavskih priča “Život večni”.
Božica Brkan je osobena kreativna ličnost u našem književnom i javnom životu, naglasio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović koji je s jednakom predanošću govorio o obje zbirke “Mi smo jedno vrijeme imali tendenciju da se književno stvaralaštvo na narječjima stavlja u drugi plan kao slijepi kolosijek, kao nešto što je retrogradno, arhivirano i preživjeli te da se svim kapacitetima afirmira ono pisano na standardu. Nakon demokratskih promjena oslobodili smo se tih predrasuda i vraćamo se koliko je moguće u afirmaciji književnog stvaralaštva na sva tri hrvatska narječja – kajkavskom, čakavskom i štokavskom. Brkan je pokazala da se na jednom gotovo izumrlom narječju, idiomu, mogu stvarati književna djela vrlo visoke umjetničke vrijednosti ako zato postoji književni talent,” naglasio je Vidmarović govoreći o zbirci “Život večni”.
Naravno, dodao je, Brkan piše i na standardu i to vrlo dobro i vrlo vješto, u duhu postmodernizma.”U ovoj knjizi Umrežena, koja je rezultat suvremenog doticaja se elektronskim medijima možemo vidjeti novi rječnik koji se bazira na engleskim oblicima, ali ono što je važno to je da su ove dvije knjige, jedna na kajkavskom idiomu, jedna na supermodernom hrvatskom standardu vrlo bliske sadržajem i porukom. Osamljenost, nestajanje, otuđenost kao dio naše samobitnosti i realitet našeg života vidi se i u jednoj i u drugoj knjizi,” rekao je Vidmarović.
“Priče u zbirci “Umrežena”, svaka od njih ima svoju osobnost, svaka šalje duboko egzistencijalna pitanja, a pojedinačne sudbine ove knjige mogu biti svačije. Iz mnogih priča progovara usamljeni čovjek, čitatelj ga prati u svim njegovim svakodnevnim situacija od sjete na prošla vremena do zarobljenosti društvenim mrežama koje su nas uhvatile u mrežu fiktivnih prijateljstava i automatiziranih obrazaca površne komunikacije.Jezična virtuoznost i domišljatost je zadivljujuća, a iz priča se može prije svega iščitati ljubav za riječ uopće,” naglasila je moderatorica predstavljanja profesorica hrvatskog jezika u Katoličkoj gimnaziji Marijana Čorluka koja je ujedno i potpredsjednica požeškog ogranka Matice hrvatske.
“Ove dvije knjige su zapravo trebale biti jedna knjiga, no naprosto sam ih podijelila zbog jezika. Upisivala sam momente iz života, tužne, smiješne, a pisala ih i stoga što naprosto nema mnogo ljudi koji imaju vremena čitati dugačke teme, željela sam nešto zaokruženo ispričati da bi se to potom moglo tako zaokruženo i čitati. Kada govorimo o jeziku, on nije prepreka jer ako pišete iskreno, ako pišete o ljudskim osjećajima o događajima koji unatoč svojoj prirodi ljude uspiju natjerati da ih prežive, onda ćete vjerojatno naići na odjek kod drugih. Zato sam uvjerena da će i kajkavska i štokavska zbirka biti čitane,” rekla je o svojim zbirkama autorica Brkan. Prije promocije u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Božica Brkan održala je i predavanje s radionicom na temu “Zavičajna i nacionalna baština u modernoj gastroponudi” u Poljoprivredno-prehrambenoj školi.
Božica Brkan i Željka Lovrenčić iz Kolumbije su se vratile ponosne i vrlo zadovoljne novom panoramom dvanaestoro hrvatskih pjesnika na španjolskom i njezinim odjekom / Fotografija Miljenko Brezak
Kolumbija mi i nije bila na popisu priželjkivanih odredišta sve dok mi književnica i prevoditeljica Željka Lovrenčić nije spomenula kako bi u Bogoti trebala biti objavljena pjesnička panorama nas dvanaestoro hrvatskih pjesnika. I s manje motiva prije nekoliko godina otputile smo se u pjesničkoj trojci u posjet Sydneyu, vrlo nadahnjujućem pjesničkom i uopće mojem putovanju života. Tko se ne bi odazvao pozivu talentirane kolegice, organizatorice, a k tome u cijelome hispanskom svijetu ugledne prevoditeljice i na španjolski i sa španjolskoga, a specijalizirane upravo za Latinsku Ameriku?
Pozivnica za jedno od predstavljanja
K tome – uz to što smo u najnovijem mandatu obje članice Upravnoga odbora DHK – motiv je nedvojben, jer je uz pjesme stvarno dobroga umjetničkog društva – Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka – odabrala i sedam mojih pjesama.
Važnost prijevoda s maloga na velike jezike
Španjolski na žalost ne znam, ali morala ih je stvarno dobro prevesti, jer sam, neovisno o mnogim mjestima gdje sam čitala ili su čitali moju poeziju, prvi put osjetila takav odjek u slušatelja i čitatelja da sam se umalo rasplakala. Željka se šalila kako sam ih opila svojim Vermutom, jednom pjesmom posve nula tri. A uz prijevod čitati vlastite stihove na malenom jeziku, hrvatskome standardu i zavičajnome kajkavskom, naroda koji je deset puta malobrojniji od Kolumbijaca, a i dva-tri puta malobrojniji od same metropole, stvarno je dojmljivo.
Uz španjolski, hrvatska poezija i na hrvatskom, čak i kajkavskom: s predstavljanja
Iskusna kolegica i svjetska putnica i putnica osobito po Srednjoj i Južnoj Americi pripremila me, ali putovanje ocjenjujem iznad svih svojih očekivanja. Unatoč tome što u Kolumbiji nismo susrele niti jednoga Hrvata i što smo stjecajem prilika – jer veleposlanik je u Brasiliji, udaljen šest sati leta – a Kolumbijci uglavnom ništa ili vrlo malo znaju o Hrvatskoj, bile i svojevrsni ambasadori svoje domovine.
U posjetu Sveučilištu Los Andes Božica Brkan, Eduardo Bechara Navratilova, Enrique Winter i Željka Lovrenčić
O gostoljubivoj lijepoj zemlji i hrani dakako da ću pisati, odvojeno, ali ne mogu zaobići kako je to zemlja u kojoj se čita, u kojoj slušatelji slušaju književnike, pitaju ih začudna pitanja, u kojoj su me osobito oduševile knjižare i antikvarijati kafići, baš kakav godinama priželjkujem otvoriti u nekom drugom životu. Za put u Kolumbiju, zemlju do koje, ako ne zabrazdite, doletite u pola dana, a ondje će biti šest sati manje nego u nas, pripremala sam se ne čitanjem zemljopisnih i praktičnih bedekera o koki, zlatu, dragom kamenju i nakitu…, nego Gabriela Garcie Márqueza.
Na tragu nobelovca Gabriela Garcie Márqueza
Nisam stekla dojam na tome putovanju od 3. do 11. ožujka 2018. kako su društveno raslojeni Kolumbijci promišljeni turistički – zanimljivo, azijske kuhinje sam uočila, ali ne i azijske turiste – jer, recimo, baš i nisu osmislili trase putevima svoga slavnog nobelovca – drugi im je pjedsjednik Juan Manuel Santos koji je postigao mir s gerilom nakon više od šest deteljeća borbi – ali su ga stavili na novčanicu od 50.000 kolumbijskih pesosa, ne možete ne pofotkati se pred kafićem što podsjeća na slavan roman 100 godina samoće ili pred centrom s Márquezovim imenom što ga je financirao Meksiko, druga književnikova domovina, u internatu u Zipaqiuri u kojem je živio neko vrijeme ili pred neboderom kolumbijskoga Vjesnika El Tiempa, za koji je novinario.
Autorica i prevoditeljica izbora panorame modernoga hrvatskog pjesništva Željka Lovrenčić i kolumbijski izdavač Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan
Za El Tiempo piše i naš kolumbijski izdavač šarmantan, obrazovan i talentirani pjesnik Eduardo Bechara Navratilova, koji se s hrvatskom poezijom i Željkom Lovrenčić upoznao 2013. u Santiagu de Chileu, kada je onamo također dovela pjesnike Domagoja Biletića i Mladena Machieda da bi predstavili pjesme koje je objavila Iberoamerička Zaklada koju vodi čileanski pjesnik Theodoro Elsacca.
Još jedno čitanje i – razumijevanje pjesnikinje i publike
Bechara Navratilova kao voditelj humanitarnoga projekta U potrazi za pjesnicima našao se ondje krstareći zemljama Latinske Amerike, a susret je 2018. urodio knjigom Encuentros / Poesía croata conteporánea, Selección y traducción Željka Lovrenčić. Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo Eduarda Bechare Navratilove, koji je kao urednik napisao i predgovor Lanzarse al mar de la poesía croata / Baciti se u more hrvatske poezije.
Uz drugo, u njemu ističe izuzetno zadovoljstvo što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hvala, naše je zadovoljstvo još veće što su nam stihovi objavljeni na svjetskome jeziku koji je, prema govoricima, valjda odmah do engleskoga. Po mojemu, unatoč krizi u ekonomiji i kulturi i ovdje i ondje, itekako je imalo, uvjerena sam i dugoročnoga, smisla malo pjesničko-prevoditeljsko ulaganje Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba i nas samih pjesnika, autora i izdavača.
Dio usredotočene i radoznale publike s jednoga od predstavljanja / Fotografija Božica Brkan
Drugi je uvod u knjigu napisala izbornica i prevoditeljica Željka Lovrenčić, a zanimljivo je kako je knjiga ilustrirana fotografijama pjesničkih rodnih mjesta i svojevrsna razglednica Hrvatske. Kako da vas ne gane kada u dalekoj zemlji na stranome jeziku uočite dijakritičke znake u vlastitu imenu i rodnoga sela, mojega majušnoga Okešinca naime?
Reakcije publike – odlične
Željka je osluškivala reakcije publike na pojedine pjesnike i pjesme. Za nove projekte? Zacijelo, jer se već u travnju, ponovno s književnim razlozima, sprema na Kubu, a dotad mora prionuti prijevodu knjige Ja i moj brat čileanskoga književnika hrvatskih korijena Juana Mihovilovicha te hrvatskoj čitateljskoj javnosti predstaviti upravo otisnut roman Bunilo poznate kolumbijske književnice Laure Restrepo.
S prvoga predstavljanja u knjižari-kafeu Luvina: Božica Brkan, Željka Lovrenčić i Eduardo Bechara Navratilova
Baš kako je već objavljeno, poetska zbirka Encuentros / Poesía croata conteporánea izazvala je prilično zanimanje, a predstavljena je na tri mjesta. Dana 8. ožujka Eduardo Bechara, Željka Lovrenčić i Božica Brkan gostovali su u poznatoj knjižari Luvina u središtu Bogote, vlasnika Carlosa Torresa. Vrlo zainteresirana publika slušala je pjesme Božice Brkan na hrvatskome i španjolskome i postavljala pitanja o hrvatskoj poeziji, kulturi te ona općenita o našoj zemlji.
Zadovoljni poslije uspjelog predstavljanja domaćini i gošće: Eduardo Bechara Navratilova, Božica Brkan, Margarita Lozada Vargas, Federico Diaz-Granados i Željka Lovrenčić
Istoga je dana navečer na kultnome mjestu bogotanske kulture, u dvorani srednje škole Colegio Nacional koju su pohađali mnogi kolumbijski književnici i predsjednici Republike, održano drugo predstavljanje koje je vodila pjesnikinja i sveučilišna profesorica Margarita Lozada Vargas. Predstavljeno je svih dvanaestero pjesnika te pročitana po jedna pjesma svakoga od njih, uz popratne fotografije autora.
Željka Lovrenčić – povezuje hrvatsku i hispanske književnosti
Posebno se predstavila Božica Brkan čija je poezija čitana na španjolskome i hrvatskom jeziku. Željka Lovrenčić odgovarala je na pitanja voditeljice vezana uz suvremenu hrvatsku književnost i poeziju. Eduardo Bechara je govorio o svojim utiscima o objavljenoj knjizi i odabranim autorima. Među publikom isticali su se kolumbijski pjesnik i profesor Federico Díaz Granados te čileanski pjesnik i sveučilišni profesor Enrique Winter koji trenutačno radi na poznatome kolumbijskom privatnom sveučilištu Los Andes.
I u Balzacu brojnoj je publici predstavljeno svih dvanaest pjesnika iz knjige
Treće predstavljanje održano je u petak 9. ožujka 2018. pred mnogobrojnom publikom u vrlo posjećenoj knjižari i antikvarijatu Balzac čiji je vlasnik José Barros. O knjizi su govorili Eduardo Bechara i Željka Lovrenčić. Pjesme su na španjolskom čitali Margarita Lozada Vargas i Eduardo Bechara Navratilova, a na hrvatskom Božica Brkan. Eduardo Bechara Navratilova predstavio je također i svoju antologiju 90 patagonijskih pjesnika iz svojega dugogodišnjeg projekta.
Uz drugo, Željka Lovrenčić i ja posjetile smo Sveučilište Los Andes i srednju školu Colegio Nacional te dogovorile daljnju suradnju s kolumbijskim književnicima i mogućnost nastupa na najvećem pjesničkom festivalu u Bogoti, kojemu je glavni organizator pjesnik Federico Díaz Granados.
Video zapis Novinarski Razgovori BOŽICA BRKAN je isječak gotovo jednosatnog razgovora na Fra Ma Fu Festivalu koji je sa Božicom Brkan vodila Sandra Pocrnić Mlakar, na otvorenom, u parku Pustare Višnjica kraj Virovitice 10. rujna 2017.
Najavljujući događanja na Fra Ma Fu festivalu 2017. Sandra Pocrnić Mlakar je na portalu http://www.virovitica.net napisala uvodno:
“Dolazak Božice Brkan za Fra Ma Fu Festival veliko je priznanje i za festival i za Viroviticu. Božica Brkan je pjesnikinja, književnica i nagrađivana novinarka, osnivačica bloga Oblizeki, dugogodišnja urednica Večernjakova priloga Vrt, autorica Enciklopedije špeceraja i zavičajne čitanke Moslavina za stolom. Zbog svog znanja o gastonomiji i enologiji, poljoprivredi i gospodarstvu te zbog velikog iskustva u pisanim medijima, rado je viđena članica žirija za dodjelu i gastronomskih i agronomskih i novinarskih nagrada, svih disciplina koje se demonstriraju na Fra Ma Fu festivalu…
U “Vijencu” broj 626 od 1. ožujka 2018. / str. 12 u rubrici Književnost Ljerka Car Matutinović piše o knjizi kajkavskih priča “Život večni” Božice Brkan.
Na Međunarodni dan žena 8. ožujka 2018. na Prvom programu Hrvatskoga radija u emisiji Hrvatima izvan domovine novinarka Ivana Perkovac u svome Hrvatskome stilu od 22,30 do 23,00 sata ugošćuje književnicu Božicu Brkan, koja govori o svojim pogledima na život, umjetnost, pisanje, žensko pismo, žensko-muške odnose i drugome, a čita i svoju poeziju.
