Večernji list u okviru svog Natječaja za kratku priču Ranko Marinković u Obzoru, u lagi Kultura, društvo, znanost u subotu, 31. kolovoca 2024. objavio je priču Periska naša tajna Božice Brkan s vrlo lijepim odjecima.
20240905
Sa 34. Vrazove ljubice u Samoboru objavila sam blog 34. Vrazova Ljubica, više od festivala ljubavne poezije – Umjesto kave 20. lipnja 2023. , koji sam uvrstila i u knjigu Umjesto kave / Izabrani blogovi o netemama 2016.-2023, Mala knjižnica DHK, 2024.
Propustila sam 35. Vrazovu ljubicu, ali je u zborniku 35. zbirka hrvatske ljubavne poezije 2023. Vrazova ljubica, Pučko otvoreno učilište Šamobor (urednica Vanda Bartulica) objavljena i moja pjesma kupujem vrijeme, koju sam tada čitala.
kupujem
vrijeme
kadgod mogu
gdjegod mogu
i ne pitam se
jel bi jel ne bi
i gda
ne znam kej bi
na first
time
i na last time
na akcijama i
na siječanjskim rasprodajama
i na kupone
i preko
prekupaca
ispod pulta
uglavnom
živim na zajam
srećom da
imam kartice
i ljubavne
kupujem
vrijeme
kuhajući što
voliš
obično
egzotična jela
pjesmom stih
po stih
a između toga
na njuškalu i aplikacijama
dvorišnim
rasprodajama
grobno mjesto
u sisku
električne
peći domaća jaja
grunt s
vikendicom u svetom ivanu zelini hrnjanec
ljetne
haljine
jastuke za
kućne ljubimce
vrtne kućice
i kućice na ptice balkonske
vreće za
borovnice
zidane
roštilje sjemenje močvarnog hibiskusa
jedva
korišten čamac
dječje drvene
personilizirane šamrlice
radost
bol
samoću
melankoliju
dokolicu
šalice s ljubavnim
porukama
uvjerena da
sam tvojoj ljubavi bliže
20190926 – 20190926 – 20190928 – 20209111 – 20209115 – 20230614 – 20230615 – 20230616
Poslije Društva hrvatskih književnika te na dva predstavljanja projekta uz časopis Alternator u Sisku i Zagrebu, knjiga Božice Brkan Umjesto kave / Izbor blogova o netemama 2019.-2023., Mala knjižnica DHK, 2024., predstavljena je i na zagrebačkome 3. Festivalu žanrova Dvotočka 25. svibnja 2024. i to u okviru prvoga dana kao Pozdrav kanonske književnosti žanrovima.
U priču je uvela Sandra Pocrnić Mlakar, urednica Beletre, koja je objavila i knjigu Godišnja doba dušeBožice Jelušić, postova s Facebooka, te povezala tekstove s Interneta i knjige. Govorila je i Božica Brkan, usporedivši dvije knjige.
Pročitan je i nadahnuti tekst urednika izabranih uknjiženih blogova Umjesto kaveIvice Matičevića, svojevrsno blogojavljanje, kako ga je nazvao:
Strašna riječ urednika!
Zašto sam pristao urediti knjigu blogova svoje drage kolegice iz Društva hrvatskih književnika? Zar samo zato što mi je Božica konačno predala svoj rukopis za objavljivanje, pa je bio red da se TO onda i objavi, ili zato što sam pomalo i sam odrastao u pameti – jer nisam, hvala Bogu, nemoćnik u pameti – da je ispisivanje blogova postala posve normalna, tek jedna žanrovska inačica negdašnjeg dnevničkog zapisa. Sada se ne škraba olovkom ili perom, nego se tuče i drnda po tastaturi… kako svi, tako i ja.
Dakle, JA, svojedobno zadrti protivnik blogarenja i pikarenja po bespućima povijesne zbiljnosti, napisao sam čak i uvodnik u „Vijencu“, kada sam mu u 2000.-ima bio urednikom, u kojem se gnušam svakog oblika blogovskog uzdisaja. (O tome tekst u mojoj knjizi „Gorenje naroda“.)
I sve se to promijenilo s vremenom. Božičini su me tekstovi, ti njezini istrišci dnevne pameti, ali ponajprije fragmenti pamćenja, nagonili na prihvaćanje činjenice da se sa svijetom oko nas mijenjamo i mi sami. Eto, promijenio sam i ja svoj zablejani stav o blogovima: blogovi su cool! I treba ih tiskati u knjigama, jer su tako produljeni u trajanju, barem stoje ko obavijesni stupići na policama, pored računala, tvarniji nego što jesu kad su u zakulisju informatičkog teatra. Otud onda i sklapanje niza tekstova o tzv. „netemama“, tj. o onome što se većini ne čini da je važno, a zapravo je baš važno da se zabilježi i možebitno zapamti. Eto, o tome Božica piše…i to što se svima za to kakti fućka o čemu ona piše, meni se baš svidjelo, i način kako je to oblikovano, da bude svima razumljivo, dohvatljivo. Hibrid književnog i novinarskog, ligatura tehnike i doživljaja. Dobro, pače uzorno sastavljen tekst. Lako je tako biti urednik! I za svaku knjigu 200 eura v žep, pa si vi mislite cijenjena publiko…
Nego, Božica i njezin pustopašni blogač. Prepoznao sam u cijelom tom njezinom žanrovskom naponu ono što je svojedobno jedan od najpametnijih hrvatskih pisaca, Milutin Cihlar Nehajev prije 120 godina, skicirao ovako: znate, taj vam je pisac i moderan i narodan. „Narodan“ zato što je iskren, moralan i što se zalaže za temeljne aspekte duhovnosti, a „moderan“ jer u svoj književni habitus uključuje aktualni ritam epohe. Božica, dakle, piše iskreno na način koji zrcali vrijeme u kojem nastaje. I to mi se čini najvažnije u cijelom ovom blogovskom trošenju vremena i živaca. Uostalom, i Nehajev bi vjerojatno pisao blogove. A tek Matoš, on bi imao one male laptopiće s ekranom od desetak inča i tuci po tipkama…
Posrijedi je, dakle, tekst koji nas ne troši nego obogaćuje spoznajom da smo živi upravo onoliko koliko uspijevamo otrpiti zbilju. Fraktalima zapisa protiv zapuštenih fraktala tzv. „netema“. Neka vas autoričino samoimenovanje upravo tih „netema“ ne zavara, uostalom, ironija je moćni mehanizam dolaska do istine. Ironija ili pila naopako. Dixit! I ostadoh pri pameti.
Ako je i od urednika, dovoljno je.
Ivica Matičević, urednik Male knjižnice DHK, vlastoispisno
Razgovor Božice Brkan i Sandre Pocrnić Mlakar izravno je prenosio Online LIVE TV Croatia:
https://www.facebook.com/onlinelivetvcroatia/videos/997309608593303
Glazbeni gosti su Zlatko Majsec i Ivan Vidović. Voditeljica programa i autorica projekta je Sonja Zubović.
Poezija to go je projekt poticanja čitanja poezije. Pokrenula ga je književnica i pjesnikinja Sonja Zubović iz ljubavi prema hrvatskom jeziku, pod motom poezija je laboratorij jezika, a jezik je nukleus nacionalnog identiteta. O tome više na blogu Božice Brkan Umjesto kave te u istoimenoj knjizi.
Projekt je zaživio digitalno na društvenim mrežama 2015. godine, otad
bilježi izuzetno lijepe rezultate kontinuirane vidljivosti i
popularnosti.
U okviru projekta organizirani su zapaženi programi Poezija u gradu 2019. i 2020. godine populariziranja poezije putem city light
plakata, snimljene su brojne interpretacije dramskih umjetnika
vrijednih poetskih tekstova suvremenih hrvatskih pjesnika te su
organizirane radioemisije Druženja s pjesnicima za internetski radio 808
itd.
Poezija to go kontinuirano od 2015. g. organizira i tribine – druženja s pjesnicima.
Tribine podržavaju prisutnost umjetnički vrijedne poezije u suvremenoj recepciji u živom susretu s publikom. Sve tribine se snimaju, trajno su na internetu dostupne su široj publici na Youtubu.
Božica Brkan čitala je pjesme: meč sa serenom williams, cveti kej se nikak ne zoveju, mater dolorosa jel suze majke bože, bukve i molitva.
20240519
Napokon poslije Žminja, predstavili smo i u Zagrebu kajkavsko-čakavsku zbirku Breberika & Eklektika Božice Brkan i Borisa Domagoja Biletića.
Prenosim s Facebooka Božice Brkan:
Dan knjige / Noć knjige 2024. – Dan: Društvo hrvatskih književnika, podne 23. travnja 2024. Predstavili smo napokon i u Zagrebu zbirku pjesama Breberika & Eklektika, kojoj smo autori Boris Domagoj Biletić i ja. Kajkavsko spravišče objavilo ju je 2022. u svojoj biblioteci Kaj & Ča: Susreti kao devetu knjigu. Uredila ju je Božica Pažur, koja je napisala pogovor za kajkavski, kao što je Milan Rakovac napisao za čakavski dio. Naslovnicom knjige počastio nas je Frane Paro. Zahvaljujem prijatelju i kolegi Borisu na ideji za zajedničku knjigu, posebice tako lijepu, te osobito srdačno na krasnim i poticajnom riječima našim maestralnim predstavljačima. Nas dvoje pjesnika čitali smo pjesme, a mudro su zborili književnici Milan Rakovac i dr. sc. Božica Pažur te moderator, predsjednik Kajkavskoga spraviščka i voditelj Tribine izv. prof. dr. sc. Boris Beck. Pofotkali su nas Zdenka Kozić i Miljenko Brezak.
Kada je 2022. objavljen roman Privremeno neuporabljivo zacrtali smo predstavljanje i Donjoj Stubici. Čim se obnovi u potresu koji taj roman opisuje i tamošnje Pučko otvoreno učilište odnosno knjižnica. Procjenjujući kako smo to dovoljno dugo čekali, jer još nisu sigurno kada će se vratiti kui, koju ulicu dalje, tim s Manuelom Frinčić na čemu ugostio nas je u Noći knjige 23. travnja 2024. u Društvenom domu odnosno Domu kulture. Višnja Škudar zaista se maestralno pripremila i vodila večer s čitanjem odlomaka iz romana u kojem je sudjelovao i Ženski vokalni sastav KUD-a Stubica, u kojem inače i pjeva. Nije onda čudo što bi prema njezinu sudu i moj zagrebački roman valjalo snimiti kao film i to Tko pjeva, zlo ne misli, možda i s mnogim pjesmama iz njega.
Nadam se da će i to Privremeno neuporabljivo priskrbiti čitatelja više i među zaista brojnim i raznovrsnom publikom i uopće i u stubičkom kraju uz koji me vezuju mnoge lijepe uspomene. Hrvatski tradicijski vrt i Vrt perunika, Stubički obliznjeki, Zagorski Chef, Babičini kolači, a posebice predstavljanje mog romana Ledina u nekadašnjem Majsecovu mlinu 2016. ili čitanje pjesama te kava.
Razveselila me je i kolegica Senka Susović s Radio Stubice danas rijetkom novinarskom pripremljenošću vodeći razgovor za emisiju iz kulture.
A za one koji su bii, snimili smo i film za Youtube.
20240503
Vijenac, Književni list Matice hrvatske za umjetnost, kulturu i znanost u broju 786. od 25. travnja 2024. na str. 22., u cjelini Književnost iz pera Ljerke Car Matutinović objavio je kritiku knjige Božice Brkan Umjesto kave – izabrani blogovi o netemama 2016-2023., Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika, 2024. Prenosimo u cjelini:
Za Božicu Brkan, neosporno nadarenu spisateljicu, mogli bismo reći da nema dlake na jeziku. Ona propituje svijet unoseći se bez zadrške u sudbine koje su mogle biti anonimne, ali ih autoričino sarkastično pero izvlači iz tjeskobe u težnji da bude svoja na svome. Otimajući se rezignaciji, autorica razotkriva svekolika bespuća. Otvorenost polemike i ironijski odmak je must koji se suprotstavlja dehumaniziranim koncepcijama. Obzori bivstvovanja podvrgnuti ovovremenskim apsurdima nisu samo simbolika, već su stvarnost osobnih tragika koje idu ususret katarzi. Upravo na taj način komuniciraju dvije autoričine knjige: Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013. (2014) i Život večni (2017). Kulminacija stihovanja i narativnog kazivanja spomenutih knjiga živi svoj nepatvoreni život u kajkavskom idiomu, zavičajnom kejkavskom. Žestoke riječi donose autentičnu atmosferu koju je osmislila autorica obuzeta svojom imaginativnom storijom: „Kreiram svoj kosmos samo za potrebe vlastite književne stvarnosti. Stvarnosti u vlastitim riječima! Zašto? Jer mi more biti.“
Tako je naša književnica, urednica, kolumnistica i novinarka Božica Brkan postala i blogerica, jer joj more biti. Objavila je osebujnu knjigu svojih razmišljanja, polemičkih crtica, književnih kronika pod jedinstvenim naslovom Umjesto kave – Izabrani blogovi o netemama 2016.‒2023. U Uvodu autorica naglašava Poziv na kavu, poziv na blog, nakon čega slijedi osamdesetak dnevničkih zapisa od objavljenih više od 400 blogova:
„A što je uopće prva jutarnja kava? Nekima brzo buđenje, a nekima polako uvođenje u stvarnost. Nekima doma, a nekima već u kafiću ili sad putem. Neki je vole popiti sami, šljuk za brzo buđenje, a nekima je, kao što je meni, i jutarnja i bilo koja kava metafora za razgovor. Ako mogu birati, ugodni, s odabranim ljudima, jer ni kavu ne pijem sa svakim! Meraklijsko kafenisanje koje zagrije, krijepi i tijelo i dušu.“
Dakle, poziv na kavu poziv je na čitanje, na kulturu čitanja: „Što bi sad čitala mala Božica?“ (Umjesto kave 24. ožujka 2016).
I tako se nižu datumi koje bismo mogli nazvati i književnim datumima, jer pronose, promiču u vidu legitimnih književnih vrsta poput osvrta, kritika, feljtona, prikaza i ogleda intelektualnu težnju za čitanjem, jer čitanja nikad dosta. Knjigama se treba vraćati, jer one su stvaralački čin. Čitanjem se stavlja u pokret svijet. Naša autorica to ovako razmatra:
„Ako postoje radionice pisanja, zašto ne bi postojale i radionice (ne samo brzog!) čitanja? Gledajmo svijet oko sebe, a poslije će, kao u Tadijanovićeve učiteljice, svatko pričati tko je što vidio. Učimo djecu gledati, različito!“
Blogerica Božica s iznimnim čitalačkim strpljenjem i ustrajnošću prati zbivanja u svijetu kulture, artikulira živu neposrednost jezika, vrednuje jezik, pa tako čitamo imaginativne cjeline (dnevničke), npr. u tekstu Petrica Kerempuh govori Hochdeutsch – Umjesto kave 18. listopada 2016, pratimo meditiranja u kojima sjećanje produžava život, a uspomene nude stvaralačku svjetlost koja je i mudrost i ravnovjesje: Skok Joža – Umjesto kave 24. svibnja 2017, Plemeniti Ivan Golub u životu večnom – Umjesto kave 27. listopada 2018, Dižem svoj najdraži šešir u čast Nadi Kobali – Umjesto kave 26. kolovoza 2019.
I mogla bih tako nizati i nizati, jer naša autorica ne posustaje. Njezina je riječ živa, združuje se i spaja, ironična je i, ako treba, odrješita i kao što sam napisala na početku ovog ogleda – nema dlake na jeziku: „Dok se književnici, pisci, autori svako malo međusobno hvataju za gušu, polemiziraju, svađaju zbog honorara, stipendija, poticaja, otkupa i nagrada i koje im financijski i ugledom donose mnogo manje, tko bi to još od faca danas ostavio autorska prava baš DHK-u? Ma i HDP-u?“
Živahna je ova neobična knjiga Umjesto kave (ni kronika ni dnevnik!), ali dinamično prevrće probleme, i tu i tamo se smješka (ali bez zločestoće!). Zapravo je i zabavna i duhovita u stilu take it easy. I ne zna za dosadu.
I za kraj ističem pogovor: Umjesto algoritma – Imaju li blogovi smisla u 2024? Autor je Ivan Brezak Brkan. Na mladima svijet ostaje. P. S. „A ako dosad niste čitali blog: umjesto bloga – pročitajte ovu knjigu.“ (I. B. B.)
Alternator, međunarodni časopis za književnost, kulturu i umjetnost, dvobroj 1-2/2023., Sisačke udruge za promicanje alternativne i urbane kulture, predstavili smo u četvrtak 11. travnja 2024. u Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije. Idejni začetnik i glavni i odgovorni urednik Siniša Matasović i Žarko Jovanovski, zamjenik glavnog urednika i grafički urednik časopisa, govorili su o upornosti kojom je od 2019. pod patronatom Sisačke udruge za promicanje alternativne i urbane kulture nastajalo 10 brojeva (od toga tri trobroja), od kojih je najdojmljiviji kao podrška početkom rata posvećen Ukrajini i ukrajinskoj književnosti, popola tiskan i na ukrajinskom.
Najnoviji dvobroj Alternatora, 1-2/2023., u temi broja u potrazi je za odgovorom Treba li država ugasiti male udruge i nakladnike? S potpisom Siniše Matasovića. Uz redovite rubrike Poezija (Tijana Radulović, Roni Rengel, Zrinka Mikolić, Filip Katavić), Proza (Zvonimir Grozdić, Ilija Aščić, Predrag Topić), Kritika (Marina Mađarević, Željka Lovrenčić, Diana Burazer, Ivan Ožegović), Sisak i (d)okolica (Ivana Švragulja, Željko Maljevac), Okom u šaku (Igor Pernar), U fokusu, rat u Ukrajini donosi tekst Darie Lisenko Čujem da si u Nizozemskoj. Razgovor s povodom donosi kreativno mudrovanje Žarka Jovanovskoga AL, (artificial intelligence). Neki od autora čitali su svoje tekstove.
Ističem i predstavljanje triju originalnih kulturnih projekata. O Jutru poezije piše Željko Buklijaš (a Diana Burazer napisala je zanimljivu kritiku knjige Gorka naranča Vjekoslave Jurić u izdanju Jutra poezije), o Dvotočki, festival žanrova, piše Sandra Pocrnić Mlakar te Božica Brkan piše o svome blogu Umjesto kave (str. 121.-129.), a prva ruka eseja iz Alternatora u međuvremenu je prerasla u uvod nedavno objavljene knjige Umjesto kave / Izabrani blogovi o netemema 2016.-2023., Mala knjižnica DHK, 2024.
20240412
Sa sedam pjesama Dječak i javor, Vermut, Oblutak, Aritmetika, sve passent, postaja XV. molitva majke bože i nikak se dočasitit i Božica Brkan predstavljena je s još 16 hrvatskih pjesnika: Krešimirom Bagićem, Borisom Domagojem Biletićem, Tomislavom Marijanom Bilosnićem, Ružicom Cindori, Lanom Derkač, Dunjom Detoni-Dujmić, Goranom Gatalicom, Ivanom Hercegom, Ervinom Jahićem, Danielom Načinovićem, Milom Pešordom, Ivanom Rogićem Nehajevom, Dianom Rosandić-Živković, Davorom Šalaomt, Stjepanom Šešeljem i Dragom Štambukom u jedinstvenom knjizi Sedamnaest hrvatskih pjesnika u Brazilu, 2023.
Zahvaljujući nakladničkoj kući Editora Zouk iz Porto Alegrea i zaslugom Milana Puhana čak 390 stranica sa (uglavnom) po sedam pjesama autori su, uz kratke životopise, predstavljeni osim na hrvatskom na portugalskom i na španjolskom. Izdanje je uredila Tatiana Tanaka, a prijevod potpisuju Milan Puh, Tomislav Correia-Deur i Željka Lovrenčić. Financijski je prijevod podruprlo Ministarstvo kulture i medija koje uvelike pridonosi hrvatskoj prisutnosti u svijetu.
O tome je izdanju prevoditeljica na španjolski i izbornica Željka Lovrenčić objavila tekst u Vijencu, broj 783., 14. ožujka, koji prenosim u cijelosti.
Književnost
Promicanje hrvatske književnosti i kulture u svijetu
Sedamnaest hrvatskih pjesnika u Brazilu
Piše Željka Lovrenčić
U Brazilu se o našoj književnosti zna malo ili ništa. Ipak, u zemlji s oko 80.000 stanovnika hrvatskih korijena u nakladničkoj kući Editora Zouk iz Porto Alegrea zaslugom Milana Puha nedavno je objavljen izbor pjesama sedamnaest suvremenih hrvatskih pjesnika na hrvatskom, portugalskom i španjolskom jeziku
Promicanje hrvatske književnosti i kulture u svijetu važan je i ne baš lak posao. Ali trudom pojedinaca i potporama Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske postižu se sve bolji rezultati i djela naših autora sve su više prevođena i sve prisutnija na raznim kontinentima.
U Brazilu se o našoj književnosti zna malo ili ništa. Ipak, u zemlji s oko 80.000 stanovnika hrvatskih korijena koji su se doseljavali u tri vala i gdje stasa već peti naraštaj naših zemljaka, Milan Puh, znanstvenik rodom iz Pule, na sveučilište u São Paulu uspio je uvesti kolegij Hrvatski jezik i kultura.
A da bi u toj velikoj zemlji bila prisutna i hrvatska poezija, njegovom je zaslugom u nakladničkoj kući Editora Zouk iz Porto Alegrea nedavno objavljena zanimljiva knjiga naslovljena Literatura Contemporânea Croata: contato em três linguas (Suvremena hrvatska književnost: dodir na tri jezika). Riječ je o izboru pjesama sedamnaest suvremenih hrvatskih pjesnika na hrvatskom, portugalskom i španjolskom jeziku. Prijevod potpisuju Milan Puh, Tomislav Correia-Deur i Željka Lovrenčić, dok je urednica izdanja Tatiana Tanaka.
U knjizi od 390 stranica sa (uglavnom) sedam pjesama zastupljeni autori su: Krešimir Bagić, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Božica Brkan, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni-Dujmić, Goran Gatalica, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Daniel Načinović, Mile Pešorda, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić- Živković, Davor Šalat, Stjepan Šešelj i Drago Štambuk. Njihovi se kratki životopisi nalaze na kraju knjige. Financijsku potporu za prijevod dalo je već spomenuto Ministarstvo kulture i medija koje uvelike pridonosi hrvatskoj prisutnosti u svijetu.
Ovo je prvi književni prijevod ovakve vrste dostupan širokoj brazilskoj publici, koja, nažalost, slabo poznaje hrvatsku književnost. Ili je uopće ne poznaje. Djela sedamnaest hrvatskih pjesnika osim na portugalskom jeziku dostupna su i na španjolskom kako bi se knjiga mogla čitati u gotovo čitavoj Latinskoj Americi te u drugim dijelovima svijeta u kojima su ti jezici službeni ili u svakodnevnoj uporabi.
Prevoditelji (koji su ujedno promotori) vrlo su zadovoljni jer su uspjeli objaviti knjigu iz „male književnosti“ koja obuhvaća istaknuta pjesnička imena suvremene hrvatske književnosti i pokazati hrvatsko pjesničko bogatstvo. Nastojali smo da budu zastupljene različite poetike i pripadnici raznih naraštaja od doajena Ivana Rogića Nehajeva preko nagrađivanog Krešimira Bagića do mlađih autora poput Davora Šalata, Lane Derkač ili Ivana Hercega. Također, trudili smo se obuhvatiti što više dijelova naše zemlje – od Pule preko Rijeke do Zagreba i Opuzena. Naravno, svaki je izbor subjektivan (ne radi se o antologiji nego o panorami) i podliježe osobnim afnitetima, ali nedvojbeno je iznimno vrijedan doprinos kulturnim vezama između dviju zemalja.
U Društvu hrvatskih književnika 21. prosinca predstavljena je knjiga Božice Brkan „Umjesto kave / Izabrani blogovi o netemama 2016-2023.“, Mala knjižnica DHK, 2024. Od dosad 400-500 objavljenih na internetu ukoričeno je i prilagođeno mediju knjige 80 blogova. Na predstavljanju je urednik knjige i cijele biblioteke Ivica Matičević provokativnim vlastitim antiblogerskim razmišljanjem iz 2004., kada je blogosfera tek stasala, objasnio zbog čega je knjigu uvrstio u dugovječni niz biranih DHK-ovih naslova. Citirajući tekst po njegovu jednoga od najboljih hrvatskih, a zapostavljenih književnika Milutina Cihlara Nehajeva otprije 107 godina o narodnim (iskrenim) i modernim piscima (žive sukladno duhu epohe), nazvao B. Brkan i narodnom i modernom spisateljicom, ocijenivši je i kritičnom i duhovitom.
Autor pogovora „Umjesto algoritma / Imaju li bogovi smisla u 2024.?“ stručnjak za IT Ivan Brezak Brkan iz Netokracije govorio je o „industrijskom“ kontekstu, a novinarka, publicistica, urednica i izdavačica Sandra Pocrnić Mlakar objavila je poseban tekst o važnosti i blogova i knjige i govorila o odnosu dobroga novinarstva i dobre književnosti te o vrlo važnome javnom interesu, posebice u kulturi nekad i danas. Knjiga „Umjesto kave“, prema njezinoj ocjeni, prosvjetiteljski je primjer kako treba, gospodska i diskretna opomena. Novinarka Hrvatskoga radija Mirjana Žugec Pavičić pročitala je analitički tekst lektorice knjige i jezikoslovke Maje Matković o jeziku Božice Brkan – „Sama svoj standard“.
Autorica knjige objasnila je, uz drugo, što su to njezine neteme, teme koje tzv. mainstrim mediji zaobilaze, jer, prema uvriježenom mišljenju u prevlasti novih medija i društvenih mreža ne donose novac, lajkove, čitanost, gledanost… Ali ih Božica Brkan zato u različitim medijima, za virtualni svijet i Gutenbergovu galaksiju, u različitim vrstama i oblicima predlaže ukratko, „umjesto kave“, još bolje, kao i knjigu, za razgovore uz kavu. No, da je uvršteno u knjigu, kazalo bi samo u njoj navelo oko 500(!) imena, koja su, iako nisu ni razvikanih kreatora javnoga mnijenja, posvuduša, celebrityja ni influenceri, za hrvatsku kulturu neprocjenjiva.
Predstavljanje su popratile „Vijesti iz kulture“ HTV-a, OTV, Hrvatski katolički radio, HND i drugi.
20240325