Moslavina u srcu u Kloštru Ivaniću

Mjesec hrvatske knjige u Otoku Ivaniću nije mogao biti obilježen ljepše nego što je to bilo 15. listopada 2017. : na Bučijadi u Pučkom otvorenom učilištu Ivanić Grad održani su 4. Susreti hrvatskih haiđina, hrvatskih haiku pjesnika iz cijele Hrvatske, pa i inozemstva, u  Pučkome domu Kloštar Ivanić Udruga Prijatelji Kloštra organizirala je Moslavačke književne susrete Moslavina u srcu.

Svi izvođači umjetničkoga programa, književnici i pjevačice te članovi Udruge Prijatelji Kloštra / Fotografija Miljenko Brezak
Svi izvođači umjetničkoga programa, književnici i pjevačice te članovi Udruge Prijatelji Kloštra / Fotografija Miljenko Brezak

Drevni se Klošter kao moslavačka kulturna i duhovna Atena iskazao sjajnim domaćinom! Čestitke udruzi te osobito Suzani Đuri i njezinim suradnicima na ustrajnosti koja je urodila i brojnim, nažalost samo kratkotrajnim, izložbama i projektima oslonjenima ponajprije na ljubav prema zavičaju.

Pripreme uoči nastupa / Fotografija Miljenko Brezak
Pripreme uoči nastupa / Fotografija Miljenko Brezak

Valjalo bi razmisliti je li moguće takva druženja proširiti i ustaliti bilo na jednome mjestu ili ih seliti po različitim moslavačkim mjestima kako se ne bi izgubio kontinuitet postignutoga unatrag desetljeća, od antologije Kajkavska lirika Moslavine dr. Dražena Kovačevića objavljene 2009., kulturnoga časopisa Moslavačko zrcalo koje nakon nekoliko godina redovita izlaženja zbog pomanjkanja novca nije tiskan već dvije godine, Badalićevih dana u Križu svedenih na obilježavanje katedre rusistike zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, čazmanskih Dana Slavka Kolara s natječajem za kratku priču-satiru, brojnih objavljenih knjiga o Moslavini ili u Moslavini te njihova predstavljanja itd.

Božica Brkan čita svoj okešinski putopis / Fotografija Miljenko Brezak
Božica Brkan čita svoj okešinski putopis / Fotografija Miljenko Brezak

Uvodno je o recentnoj moslavačkoj književnosti te o moslavačkoj književnosti u hrvatskome kontekstu govorio Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Svoje su radove potom predstavilo šestoro književnika podrijetlom ili životom vezani za Moslavinu, koja je već stoljeće podijeljena izgubila regionalni identitet te ga posljednjih godina, ne posve jednostavno i bez sustavne podrške uglavnom ravnodušnih mjerodavnih, nastoje makar kao kulturni posvijestiti i obnoviti.

Jedan dio vrlo posvećene publike / Fotografija Miljenko Brezak
Jedan dio vrlo posvećene publike / Fotografija Miljenko Brezak

Božica Brkan predstavila se novim rukopisom, putopisom Nova moslavačka razglednica: villa romana na Sipčini, nagrađenim na nedavnom 11. natječaju Franjo Horvat Kiš za hrvatski književni putopis u Loboru. Đurđa Vukelić-Rožić iz Ivanić Grada čitala je kratke priče. Štefica Vanjek iz Ivanić Grada i Katarina Brkić čitale su pjesme kao i Dragutin Pasarić, moslavački kulturni Spiritus movens iz Kutine.

Drugi dio publike / Fotografija Miljenko Brezak
Drugi dio publike / Fotografija Miljenko Brezak

Etnologinja i voditeljica mnogih etnosastava i KUD-ova Slavica Moslavac govorila je o održavanju živima narodnih pjesama i prije zapisivanja – glazbom. Nastupili su i ženski vokalni sastavi Rusalke iz Kutine i Angeline iz Kloštra Ivanića.

20171017

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-5-sijecnja-2017-dvije-klostranske-knjige/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-26-travnja-2017-etnografska-mapa-u-cast-zavicaju-i-tradiciji/

http://www.bozicabrkan.com/nagrada-za-putopis-u-loboru/

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/hrvatski-knjizevni-putopis-u-loboru

“Ledina” i treći put u Radio romanu HR3

Početkom rujna u terminu Radio-romana Hrvatski radio Treći program ponovno je reprizirao u pet nastavaka, tijekom cijeloga jednog tjedna, adaptaciju romana Ledina Božice Brkan.

Najava radio romana Božice Brkan  “Ledina” 2017.

Ledina je objavljena 2015. godine i premijerno dramatizirana potkraj iste godine te emitirana od 7. do 11. prosinca.

Reprizirana je i 2016., početkom studenoga, te 2017.

Najava premijernog izvođenja radio romana Božice Brkan  “Ledina” krajem 2015.

Izdvajam iz najave HR3:

Dramatizacija: Dubravko Torjanac
Glazbeni urednik: Franka Meštrović
Ton majstor: Srđan Nogić
Redatelj: Dejan Šorak
Urednica: Maja Gregl

Uloge: Asja Jovanović, Dora Lipovčan, Damir Šaban, Slavica Knežević, Tena Nemet Brankov.

Ledina je literarna rekonstrukcija života obitelji Brkan u više od tri stoljeća i desetak naraštaja. Iz krhotina sjećanja i obiteljskih legendi te rijetkih dokumenata oživljavaju ženska svjedočenja o ljubavi i mržnji, ponosu, patnji i osveti. Autoričine pretkinje su Matija, koja krnju obitelj iz jednoga carstva dovodi u drugo kao u obećanu zemlju; Mara, koja zbog ljubomore i osvete postaje palikuća i bjegunica u Ameriku; Julča, koja se nosi s mužem bez nosa i sinom s grbom; Janča, koju udaju već u djetinjstvu i koja sinovom smrću ostaje sama na svijetu…

Najava izvedbe radio romana Božice Brkan Ledina 2016.

Emisija Radio roman je suvremena prozna produkcija hrvatskih autora narativno-igrane dramaturgije, u formi petodijelnog serijala. U fokusu radio romana zanimljiva su i poznata imena novije i najnovije književne scene: Marina Vujčić, Dino Milinović, Milana Vuković Runjić, Ivana Sajko, Sibila Petlevski i dr.

20171008

linkovi

http://hrtprikazuje.hrt.hr/311484/radio-roman-bozica-brkan-ledina-premijerno-na-hr3

http://radio.hrt.hr/ep/bozica-brkan-ledina/182600/

http://radio.hrt.hr/ep/radio-roman-bozica-brkan-ledina/222349/

http://radio.hrt.hr/ep/radio-roman-bozica-brkan-ledina/222348/

Jutro poezije 16. rujna 2017.: Božica Brkan

Već devetu godinu njegov voditelj, Robert Roklicer rujan na Jutru poezije zamislio je kao Mjesec pjesnikinja iliti Dame prve biraju. Svake subote u podne pod Starim krovovima (iliti kod kultnog Šnidaršića, gdje se u filmu Tko pjeva zlo ne misli razglabalo o Abesiji) u Basaričekovoj na zagrebačkome Gornjem Gradu smjenjivale su se kao glavne gošće pjesnikinje dosad Diana Burazer, Sanja Baković, idućih subota slijede Nataša Nježić Bulić i Ružica Cindori, a 16. rujna 2017. pola sata poezije publici je darivala književnica Božica Brkan.

Božica Brkan i voditelj Jutra poezije Robert Roklicer / Fotografija Miljenko Brezak

Predstavila se što pjesama na standardu a što na kekavici te kronološki iz različitih kreativnih razdoblja te pet dosad objavljenih zbirki pjesama kao i još neobjavljenih: najljepše je pisati pjesme, dipovci ah dipovci, Dječak I javor, aritmetika, oblutak, vermut, musolini, rastovina, dva bori, sve pasent, postaja XI: promatračica i konzumentica medija, postaja XV: molitva matere kristušove, ta moja kej pesma, nadelena, doveka, moja haljina za snove, kurtasti pes, tenki led strah, stube u nebo, nehotice, Ikar / Ljubavni let, lakrimonij, pevcov korak.

Božica Brkan i dio publike / Fotografija Miljenko Brezak

Kako je izjavila za Vijesti iz kulture HTV-a novinarki Lini Kežić, na Jutru poezije nastupala je i kao mlada pjesnikinja, studentica, u Mesničkoj, a onda u Berislavićevoj i Basaričekovoj, počašćena što može stihove govoriti u neformalnoj instituciji koja postoji i preživljava od 1964. i na kojoj su svoje stihove čitali gotovo svi važni i najvažniji hrvatski poete, a mnogi od njih su na Jutru poezije i prvi put nastupili javno.

Dio publike na Jutru poezije / Fotografija Miljenko Brezak

Božici Brkan u subotu su svojom poezijom uzvratili Luka Kordić, Tatjana Lončarec, Žarko Jovanovski, Stela Hrvojčec, Zrinko Šimunić, Josipa Marić, Zdravko Odorčić, Milko Kiš, Maja Gregl, Boris Kvaternik, Ana Smrk Habazin, Darko Domić, Ivor Kruljac te, prvi put, Mavro Matasović.

20170916

linkovi

http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/09/bozica-brkan-urednica-pjesnikinja-na.html

Idemo k Šnidaršiću! – umjesto kave 21. rujna 2017.

Pjesma CURI ZLEVA SE se u Krapini u interperaciji dramske umjetnice Biserke Ipše

Uz pjesnikinje Slavicu Sarkotić i Đurđu Lovrenčić za desetogodišnje postojan visoko ocjenjivane nastupe na godišnjim recitalima i Božica Brkan nagrađena je u srijedu na Recitalu kajkavske poezije Krapina 2017. na 52. Festivalu kajkavskih popevki i Tjednu kajkavske kulture.

Pjesnikinje Božica Brkan, Slavica Sarkotić i Đurđa Lovrenčić na pozornici poslije primljenih priznanja / Fotografija Miljenko Brezak

Organizator krapinsko Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i ove je godine na posebnom natječaju okupilo pjesnike iz svih kajkavskih krajeva, a od 181 pristigle pjesme stručni ocjenjivački sud (Radovan Novina, Zorica Klinžić i Dragica Ferjanić) odabrao je 52 za objavu u zborniku Kie bo če neš ti i od toga 34 za javno čitanje (dramski umjetnici Marija Borić, Hana Hegedušić, Biserka Ipša, Kristijan Potočki, Matija Šakoranja i Ronald Žlabur). U zborniku su objavljenje dvije pjesme Božice Brkan curi zleva se i da mi je svece delati, a dramska umjetnica Biserka Ipša interpetirala je curi zleva se.

 

Božica Brkan

curi zleva se

 najmilneše mi je gda spim
a kiša curi i curi
se se zleva
kej da nigda ne bu stala
a kej ne bi
 

ruke me boliju                                                                                                              grdo me boliju
ne znam jel me ikej igda tak grdo bolelo
a ne ni čudo kulko sem se i žnemi nalamanterala
kej sem žnemi napisala

al senak mi je najmilneše gda spim
a kiša curi i curi
zleva se
kej da nigda ne bu stala
a kej ne bi

najmilneše mi je če i samo sejnala da kiša curi

 
Božica Brkan

da mi je svece delati

joj kak bi delati svece na snegu
bele
da mi je delati svece
samo mi se rušati i rušati
v sneg                                                                                                                        
joj kak bi delati svece
na snegu
da me ne sram

da mi je samo delati svece
i v sneg se na pleča rušati
samo rušati
i rušati
i niš drugo neg ležati
i gledeti prek na one svet
kak na me pada sneg

201602?? – 20160401 – 20160717 – 20170302 – 20170304

20170907

 linkovi

https://youtu.be/JVk0faOZlXc

Na WordCamp Zagreb Božica Brkan vodila radionicu Lijepo pisanje

Božica Brkan i Ivan Brezak Brkan u društvu braće koji su dio organizatorkog tima događaja, Emanuela i Lucijana Blagonića / Fotografija Miljenko Brezak

Na WordCamp Zagreb  od 1. do 3. rujna 2017. prvoga dana u petak, 1. rujna 2017.u Visokom učilištu Algebra održane su radioniceuglavnom na hrvatskom jeziku. U nizu zanimljivih tema skupljenih u skupine radionica za djecu, biznis, programiranje te osobni razvoj, među drugim temama posljednje skupine bila je radionica Lijepo pisanje. Vodila ju je Božica Brkan, zamijenivši kolegu Gorana Gerovca iz Večernjega lista – uz Bug i Netokraciju medijskoga partnera Wordcampa – koji je izostao iz osobnih razloga, a inicijalnim tekstom podsjetivši kako danas mnogi nažalost zapostavljaju vještinu lijepog pisanja, a uz kreativnost ona je jedna od ključnih vještina za uspjeh svih koji objavljuju tekstualni sadržaj na bilo kojoj postojećoj platformi. U Večernjem listu znaju koliko je lijepo pisanje važno te niti u najgorim kriznim vremenima nisu odustali od ničega što bi utjecalo na razinu pismenosti. U Večernjem članke pišu i pisci te se u svakom segmentu djelovanja njeguje hrvatski jezik. Na ovom workshopu naučite kako pridobiti čitatelje stilom i pismenim izražavanjem.

Priprema neposredno prije WordCampa o lijepom pisanju: Božica Brkan i Ivan Brezak Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Božica Brkan lijepo pisanje vidi nešto drugačije, a upravo u njegovu ustrajnom i trajnom zapostavljanju nalazi jedan od razloga povijesnoga pada ne samo tiskanih nego i elektroničkih i internetskih medija. Lijepo pisanje odavno je prestalo biti ono što je nekad bio krasopis a takoreći donedavno primjerno strukturiran i klasično lijepo napisan tekst. Sklad oblika odnosno forme, dizajna i sadržaja, opet neovisno tematski ili vrstom kakvoga, ali svakako kompetentnoga, pokazuje se važnijim nego ikad, neovisno o tome radi li se o kakvom običnom, književnom, novinarskom, promotivnom ili nekom drugom tekstu. O tome su se interaktivno bavili sudionici workshopa Lijepo pisanje. Sudjelovao je vlastitim iskustvom i osnivač Netokracije Ivan Brezak Brkan.

Glavnina sudionika WordCampa o lijepom pisanju / Fotografija Miljenko Brezak

20170903

link

https://2017.zagreb.wordcamp.org/schedule/workshops/

https://2017.zagreb.wordcamp.org/session/lijepo-pisanje/
https://2017.zagreb.wordcamp.org/speaker/bozica-brkan/

Gostovanje na 9. Neretvanskim pjesničkim susretima

 

Za knjigu Hram u stijeni pjesnik Drago Štambuk nagrađenik je 9. Neretvanskih pjesničkih susreta Maslini u lice, ali nije, kao što je običaj na manifestaciji Croatia rediviva Ča-Kaj-Što koju je utemeljio u rodnim Selcima na Braču i koja je 27. put održa subotu ranije, ovjenčan maslinovim vijencem nego sa po pet litara maslinova ulja i vina!

Pjesnici sudionici 9. Netervanskih pjesničkih susreta slijeva nadesno: Ivan Sivrić, Ružica Martinović-Vlahović, Đuro Vidmarović, Božica Brkan, Stjepan Šešelj, Enerika Bijač i Drago Štambuk / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesnici sudionici 9. Netervanskih pjesničkih susreta slijeva nadesno: Ivan Sivrić, Ružica Martinović-Vlahović, Đuro Vidmarović, Božica Brkan, Stjepan Šešelj, Enerika Bijač i Drago Štambuk / Fotografija Miljenko Brezak

No, pjesnici, uz Dragu Štambuka i Đuro Vidmarović, Enerika Bijač, Ljubo Krmek, Ivan Sivrić, Stješan Šešelj, prošlogodišnja laureatkinja Ružica Martinović-Vlahović, i Božica Brkan, od 12. do 15. kolovoza 2017. gostovali su i čitali pjesme u Metkoviću i Pločama ploveći na neretvanskoj Noinoj arci u sklopu Maratona Lađa, u Opuzenu na Poljanici Mate Pečića recitalom poezije Pod vedrim nebom te na završnici u Hotelu Merlot.

Božica Brkan čita poeziju u Opuzenu / Fotografija Miljenko Brezak
Božica Brkan čita poeziju u Opuzenu / Fotografija Miljenko Brezak

Također su se upoznali s poviješću i prirodom ovoga jedinstveno lijepoga kraja, uz drugo, obišavši Ornitološli muzej u Metkoviću i Arheološki muzej Narona u Vidu, više izložaba na otvorenom i zatvorenom te lađom plovili deltom Neretve, upoznali se s proslavljenim fotosafarijem te berbom mandarina, mnogim plodovima i gastronomijom s nenadmašnim jelima od jegulja žaba (brudet, rižot itd.) te povrćem i voćem, napose lubenicama.

Laureat susreta Maslini u lice Drago Štambuk / Fotografija Miljenko Brezak
Laureat susreta Maslini u lice Drago Štambuk / Fotografija Miljenko Brezak

20170816

linkovi

https://www.youtube.com/watch?v=iReOzZ6yRpM

https://youtu.be/Wf31YwfY9zk

http://www.bozicabrkan.com/kurtasti-pes-mase-mi-repom-a-coravi-opuzenski-carli-mi-trepce-umjesto-kave-17-kolovoza-2017/

http://www.bozicabrkan.com/27-croatia-rediviva-ca-kaj-sto-u-selcima-na-bracu/

 

Božica Brkan u Zagorje Internationalu

Digitalne novine Zagorje International 29. srpnja 3017. objavilo je intervju sa Božicom Brkan, koji prenosimo u cjelosti.

KNJIŽEVNICA I NOVINARKA BOŽICA BRKAN AUTORICA JE BROJNIH TEKSTOVA I KNJIGA O HRANI TE 50-AK KUHARICA, A OMILJENA JE GOŠĆA NA MNOGIM ZAGORSKIM MANIFESTACIJAMA

“Najbolje su kuhinje one najmaštovitije, a zagorska je upravo jedna od njih”

Božica Brkan, književnica, novinarka i urednica, autorica je brojnih tekstova i knjiga o hrani te pedesetak kuharica, od kojih su neke prevedene i na više jezika. Rado je viđena gošća na brojnim zagorskim manifestacijama, poput “Babičinih kolača” i “Zagorskog chefa”, gdje nerijetko sudjeluje kao članica stručnog ocjenjivačkog suda, a u intervjuu za Zagorje International otkriva zašto je zavoljela gastronomiju, kako se snašla u pisanju ljubavnih romana te zašto je zagorska kuhinja njezina inspiracija.

“Najbolje su kuhinje one najmaštovitije, a zagorska je upravo jedna od njih”

Diplomirali ste komparativnu književnost, poljski jezik i književnost te novinarstvo, ali vaš je životni put neraskidivo vezan uz kulinarstvo i gastronomiju. Odakle ta ljubav prema kuhinji? Kada se ona rodila?

Da mi je netko rekao, ne bih mu vjerovala, jer mene je zanimalo jelo, ali kuhanje nije. Što sam voljela jesti, to sam znala i pripremiti, osnove sam naučila iz knjiga. Obično kažem kako sam u kuhinju ušla preko knjižnice. Kao mlada novinarka u gradskoj rubrici “Vjesnika”, dobila sam navodno zahvalan sektor opskrbe. Kako su tada, početkom osamdesetih, bile velike nestašice, i naslovnica prvog političkog lista u Hrvatskoj otvarana je viješću o dolasku tankera ulja u Rijeku ili raspodjeli sindikalnih svinjskih polovica. To bih odradila, ali kako mi je uvijek ostajalo nešto i netko što nikamo nije pristajalo, a meni je bilo najzanimljivije, i kako sam već bila nagrađivana za reportaže, nudila sam neprestano nešto, sve dok mi tadašnji urednik “Nedjeljnoga vjesnika” Krešo Fijačko – koji bi mi obično savjetovao: “Ako želiš pročitati dobar tekst, napiši si ga sama!” – napokon nije prihvatio. 1990. redaktor Drago Kastratović okrstio je “Enciklopediju špeceraja”, o fenomenima hrane i prehrane, a ubrzo je iste godine CIP objavio prvih 60-ak tih kolumni, kao i moju prvu knjigu.

“Najbolje su kuhinje one najmaštovitije, a zagorska je upravo jedna od njih”

Iako ste Moslavka, prisutni ste na gotovo svim važnim manifestacijama u Zagorju. Kako je uopće došlo do suradnje sa Zagorcima? Kakvi su vaši dojmovi i kako vam izgledaju naše manifestacije? Mislite li da Zagorje u dovoljnoj mjeri njeguje svoju kulturnu baštinu i promovira svoju gastronomiju?
Možda ne baš 40, da ne pretjeram, ali više od 30 godina pratim što se događa “od njive do stola” ne samo u Hrvatskoj. Dakako da sam i kao novinarka nalazila teme u Zagorju i da godinama surađujem s mnogim zanimljivim ljudima – poput ugostitelja i gastronauta Siniše Križanca, vrtlarice Marije Krušelj, vinara Borisa Drenškog, kuhara Marka Živaljića, Tomislava Kožića, Marka Futivića i drugih, pjesnika i liječnika Rajka Fureša, čudesno svestrane gospođe Nade Tučkar… Ne računajući školske izlete, najprije sam dolazila u Poznanovec kao pjesnikinja, moje su prve nagrade odatle (obično velim da nema čuke gdje nisam pročitala bar pjesmu!), a zahvaljujući tome, sa Željkom Bajzom prijateljujem više do 40 godina. Često gostujem i po književnim manifestacijama, knjižnicama, školama. Zagorci su mi vrlo inspirativni, inspirativni uopće, a osobito u gastronomiji. Izuzetno cijenim osmišljenost i povezanost manifestacija Babičini kolači, Zagorski chef, Štruklijada i sl. Uostalom, dovela sam Krapinsko – zagorsku županiju i na “Kriške oblizeke”. Kako ja gledam na stvari, ne znam nikoga tko upravo ugostiteljski i proizvodno tako mudro povezuje i prezentira ono što ima, poput Zagoraca. Vide to i drugi, jer, koliko vidim, kradu zagorske, ne samo ideje, nego i nazive i slogane. Ali neka vam to bude kompliment. Šteta da se, osim u neke projekte, ne uključuju, priključuju i ostali dijelovi Zagorja iz Zagrebačke i Varaždinske županije.

“Najbolje su kuhinje one najmaštovitije, a zagorska je upravo jedna od njih”

Kakva je po vama zagorska kuhinja? Kako biste je opisali? Što vam se najviše sviđa?

Prema meni, najbolje su kuhinje one najmaštovitije, najsiromašnije, poput kineske, a zagorska je, uz međimursku, među našima upravo takva. Nacionalna reprezentativna hrvatska kuhinja ne może preskočiti nikako puricu z mlincima, a pogotovo zagorske štrukle i to one u interpretaciji Esplanadine škole, koja ih je i svjetski proslavila. Pa bučnicu, pa bistrički gvirc…

Uređujete i vrlo uspješan portal “Oblizeki”. O kakvom se projektu zapravo radi i zašto ste ga pokrenuli? Kakve su reakcije čitatelja? Tko sve sudjeluje u projektu?
“Oblizeki” su isprva bili samo internetski magazin s vijestima o promociji moje zavičajne čitanke “Oblizeki – Moslavina za stolom”, www.oblizeki.com , kako to već vidi žena iz tiskanog medija, da bi, pogotovo kad sam otišla u prijevremenu mirovinu 2010., prerastao u samostalan portal s potencijalima objektivno mnogo većim nego što sam ih dosad iskoristila. Veseli me što me čitaju opinion makeri i “obični” čitatelji, često s vrlo zanimljivim dodatnim pitanjima, idejama, primjedbama, iskustvima, sve do jezičnih. I, da, još nije nemoguće da “Oblizeki” prerastu u multimedijski projekt, kako smo to prije nekoliko godina zamislili.

“Najbolje su kuhinje one najmaštovitije, a zagorska je upravo jedna od njih”

Svojevremeno ste pod pseudonimom Bianca Brandon objavili niz visokonakladnih ljubića. Kako to da ste krenuli i u taj žanr? Koji su vaši najdraži autori ljubavnih romana? Što sada najviše volite čitati?
I u taj sam žanr ušla s viškom teksta. Naklade u jugoslavenskim vremenima bile su enormne, pa su moje tekstove prevodili i na srpski, pa sa srpskoga na hrvatski. Izlazili su u manjem broju, ali opetovano samostalno, i ljeti unutar “Večernjaka”. Za svoje novije prave književne romane, priče, pjesme držim to sjajnom vježbom, koncentracijom, gotovo drilom. Pisati ljubić na pisaćem stroju i na računalu ne może se usporediti! Nemam jednoga omiljenog autora, nego volim dobar tekst i – sretan kraj. Posljednjih godina mnogo više volim čitati krimiće, ali nisam odustala da napišem ne teoretsku, nego zabavnu knjigu o tome kako napisati stvarno dobar ljubić.

Kao novinarka, radili ste u “Večernjem listu” i u “Vjesniku”. Kakvo je po vama novinarstvo danas i razlikuje li se od vremena kada ste vi radili?
Ne samo to, imam i radijska i televizijska iskustva. I iskustvo društvenih mreža. Uz to sam tri godine na Hrvatskim studijima predavala na komunikologiji stilistiku u medijskoj komunikaciji. Grozim se, a to je valjda do moje dobi, što je novinarstvo sve manje novinarstvo u klasičnom smislu, odgovor na zanatskih 5W. Ne może svaki “selfić”, iliti “sebić”, samo zato što ima milijune lajkova i što je dobro plaćen, pogotovo zato, biti novinarstvo. A i istina? Koga to još zanima? Pa imate vrlo čitanih portala s neskriveno izmišljenim vijestima. Zabava iznad svega! Dok nam ne prisjedne. Navodno se zbog ekskluzive i u mainstream medijima jedva išta provjerava, ne traži drugo, a kamoli treće mišljenje, samo se gurne krušku pod njušku, najčešće snima pametnim mobitelom i pušta. No, nije li McLuhan rekao “Medij je poruka?” Veselim se što ima lijepih primjera kako mladi kolege dobro i predano rade, svjetski i bez da pobjegnu u bijeli svijet.

Čime se trenutno bavite?
Utrkujem se s vremenom i s inspiracijom – još vjerujem u nju, moram sve dok mi, kako kaže moja prijateljica Ivanka Biluš, muza sjedi u krilu! – i želim ponajprije napisati neke tekstove, knjige. Upravo dovršavamo dvije zbirke mojih pripovjedaka, štokavsku “Umrežena” i kajkavsku “Život večni”. Ne hrlim bezglavo, ali s ambicijom da. Ponajprije me ono što radim, baš mora veseliti. Formalno, ja sam umirovljenica!

“Najbolje su kuhinje one najmaštovitije, a zagorska je upravo jedna od njih”

Kada vas sljedeći puta možemo vidjeti u Zagorju?

Zadnje sam ocjenjivala kotlovinu na trećoj “Bistričkoj kotlovini” u Mariji Bistrici. Ako ne prije, u Zagorju se vidimo najkasnije u rujnu, u Krapini, najprije na Znanstvenom skupu o kajkavskom jeziku i kulturi, a onda i na Recitalu u Tjednu kajkavske kulture, kamo također tradicionalno i s radošću dolazim sa svojim kekavskim pjesmama. I zbog kaja i zbog sjajnih kajkavaca. Jezik mi je u svakom smislu jako važan, što se vidi u onome što i kako radim.

Osvojili ste brojne nagrade, ostvarili se na raznim područjima… Imate li još neke neostvarene želje? Koji su vaši planovi za budućnost?
Uvijek tkam na više paralelnih razboja. S vjerom, nadom, predanošću, ulažući i mnogo truda. Tako sam odgojena i takav sam tip. Nagradama se veselim, ali mi nisu cilj, nego poticaj da nešto stvorim, dovršim. Da mi je netko rekao da ću u pet godina napisati i objaviti sedam knjiga, ne bih mu vjerovala. Ali cijeli život radim novinarski, na rok, do deadlinea! Iako se moj moslavački, graničarski idiom razlikuje od zagorskoga, zacijelo je i jezik jedan od razloga moje bliskosti sa Zagorjem. Posluže li me pamet i zdravlje, ruke, recimo, voljela bih dovršiti tekstove koje imam djelomice u glavi, a djelomice u računalu – tekst o Zagorki, neke romane, neke male proze, neke putopise (i iz Zagorja!), neke zbirke pjesama i koješta još, a možda i proširiti svoj kajkavski rječnik. Prepuno? Pa, polako, one dies sine linea.

Foto: Miljenko Brezak

27. Croatia rediviva Ča-Kaj-Što u Selcima na Braču

Pjesnici sudionici ovogodišnje manifestacije Croatia rediviva / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesnici sudionici ovogodišnje manifestacije Croatia rediviva / Fotografija Miljenko Brezak

Među dvadeset i četvero pjesnika i Božica Brkan nastupila je u subotu 5. kolovoza 2017. na pjaci u Selcima na Braču na 27. manifestaciji Croatia rediviva Ča-Kaj-Što, pročitavši pjesmu Košula za na noč. Također je kao izaslanica predsjednika Društva hrvatskih književnika Đure Vdmarovića pozdravila pjesnike, domaćine i goste.

Pjesnici pred Zidom od poezije Božica Brkan, utemeljitelj manofestacije Drago Štambuk i Marko Gregur / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesnici pred Zidom od poezije Božica Brkan, utemeljitelj manofestacije Drago Štambuk i Marko Gregur / Fotografija Miljenko Brezak

Oliveatus je ovogodišnje manfestacije pjesnik Tomislav Domović. Njegovi stihovi, prema zamisli začetnika manifestacije Drage Štambuka, dogodine će biti uklesani u bijeli brački kamen na Zid od poezije.

Pjesnikinja B. Brkan čita pjesmu Košula za na noč / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesnikinja B. Brkan čita pjesmu Košula za na noč / Fotografija Miljenko Brezak

20170807

 

linkovi

https://www.youtube.com/watch?v=f0sOvK5Velc

https://www.youtube.com/watch?v=nrIxQ7wkRfg

https://www.youtube.com/watch?v=-BS1T2Nnm7g

https://www.youtube.com/watch?v=iyZYZ35VONQ

http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

 

Delegacija DHK kod gradonačelnika Zagreba Milana Bandića

Preneseno sa stranice www.zagreb.hr

http://www.zagreb.hr/novoizabrano-vodstvo-drustva-hrvatskih-knjizevnika/112553

Novoizabrano vodstvo Društva hrvatskih književnika kod gradonačelnika

25.07.2017.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnicima, jutros se u Gradskoj upravi sastao sa novoizabranim vodstvom Društva hrvatskih književnika, predsjednikom Đurom Vidmarovićem, članovima Upravnog odbora Božicom Brkan i Dubravkom Jelačić Bužimski i Marijom Peakić-Mikuljan.
Književnici u razgovoru s Milanom Bandićem sa suradnicima / Fotografija Jadranka Duilo www.zagreb.hr

U izjavi nakon sastanka, predsjednik Vidmarović rekao je kako su razgovarali o rješavanju imovinsko pravnih problema vezanih uz prostor u kojem se nalazi DHK. Gradonačelnik je prihvatio njihovu ideju da se po istaknutim književnicima imenuju ulice i trgovi, a Društvo će prijedloge dati Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova.  Dogovoreno je, također da će Grad, prema prijedlogu Društva, preuzeti brigu o uređenju grobova značajnih književnika koji nemaju svoje nasljednike. Gradonačelnik je pokazao veliku želju za suradnjom i ja sam jako zadovoljan današnjim susretom, zaključio je Vidmarović.


Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić istaknuo je da osim imenovanja ulica i trgova dogovoreno i davanje posebnog značaja književnicima koji su se bavili tematikom grada Zagreba. Misli se na razne kulturne programe u kojima će biti prezentirana njihova djela. Također, pročelnik je naglasio da je gradonačelnik dao potporu da zajedno sa Ministarstvom državne imovine pokušaju trajno riješiti prostor u kojemu će djelovati DHK.
Ivica Lovrić, pročelnik Gradskoga ureda za obrazovanhe, kulturu i sport, i Đuro Vidmarović, predsjednik Druđtva hrvatskih književnika, daju izjave novinarima / Fotografija Božica Brkan
Ivica Lovrić, pročelnik Gradskoga ureda za obrazovanhe, kulturu i sport, i Đuro Vidmarović, predsjednik Druđtva hrvatskih književnika, daju izjave novinarima / Fotografija Božica Brkan

Fotografije Jadranka Duilo, www.zagreb.hr i Božica Brkan

20170725

Priča Perut u časopisu Kaj

Kao izabrani rad tzv. prve skupine na 12. natječaju za kratku kajkavsku prozu koji su 2016. u sklopu programa Jezičnica kajkaviana raspisali Kajkavsko spravišče i časopis Kaj, u časopisu Kaj, 2017., broj 1-2, str. 23. – 25., objavljena je priča Perut Božice Brkan.

Perut je inače dio nove zbirke kajkavskih priča u nastajanju.

Naslovnicu je, kao i obično, dizajnirao Frane Paro
Naslovnicu je, kao i obično, dizajnirao Frane Paro

S prošlogodišnjega natječaja za kratku prozu Kaj (glavna urednica Božica Pažur) u najnovijemu broju objavljuje i prozu Božice Jelušić i Željka Bajze, već su objavljeni su radovi Boris Becka, Denisa Peričića, Ivice Jembriha Cobovečkoga i Darka Pere Pernjaka, a slijede i radovi tzv. druge skupine – Željke Cvetković, Vesne Ljubić Sammartino, Franca Cimermanova, Petrane Sbolek i Cvijete Grijak. Ovogodišnji, 13. natječaj otvoren je do kraja lipnja 2017.

Početak priče
Početak priče

20170621