“Aritmetika” Božice Brkan u Hrvatskom glasniku

Prenosimo s fejsa Božice Brkan 17. svibnja 2018.:

Kolegica književnica i novinarka TimeAna Horvat iz gradišććanskoga Petrova Sela poslala mi je prikaz najnovijega broja Hrvatskog tjednika, tjednika hrvata u Mađarskoj od 10. svibnja 2018. s prikazom zagrebačkoga predstavljanja zbornika “Svi naši književni susreti I.” u kojem je na stranici 8. objavljena i moja pjesma Aritmetika. Baš sam vesela!

Link na Hrvatski tjednik:

BBPJAritmetika 2018_HG_19 2

Linkovi

Pjesme i proza na hrvatskom i mađarskom u prvom koljnofskom zborniku

http://www.bozicabrkan.com/9-koljnofski-knjizevni-susreti/

http://www.bozicabrkan.com/moslavacki-kamen-u-petrovu-selu-u-gradiscu-umjesto-kave-4-prosinca-201/

http://www.bozicabrkan.com/s-hrvatskog-na-madarski-na-umjesto-kave-5-prosinca-2017/

29. Pjesnički susreti Drenovci 2018.

Božica Brkan i o svojem Oblutku učenicima u osnovnoj školi “Davorin Trstenjak” u Podgajcima Posavskim / Fotografija Miljenko Brezak

Svečanom dodjelom nagrada za 2018. na Središnjem književnom sijelu završili su u subotu navečer 29. Pjesnički susreti Drenovci 2018. a, nadahnuta slavnim Slavoncem Dragutinom Tadijanovićem i njegovom istoimenom pjesmom, povelja Visoka žuta žita za sveukupan književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti odijeljena je poetesi i fotografkinji Andriani Škunci.

Povelja “Visoka žuta žita” uručena književnici Andrijani Škunca / Fotografija Miljenko Brezak

Potpisnici priznanja su predsjednik DHK Zagreb Đuro Vidmarović i Andrija Matić, predsjednik Duhovnog hrašća. Priznanje Duhovnog hrašća književnici Maji Urban, pjesnikinji Osječanki uručeno je za najbolju slavonsku objavljenu zbirku između dvaju susreta. U kategoriji najbolji rukopisni prvijenac nagradu su ravnopravno podijelile autorice zbirke Forma teksta Ana Delimar i Viktorija Grgić te Denis Ćosić s rukopisnom zbirkom Burroughsova djeca. Općinska narodna knjižnica Drenovci, kao nakladnik, ugovorom se obvezala da će na 30. Pjesničkim susretima predstaviti obje zbirke. Ove su godine kao urednik Franjo Nagulov te, u ime izdavača Knjižnice Drenovci, ravnatelj Goran Pavlović, predstavili prošle godine nagrađen rukopis, a ove godine otisnutu zbirku pjesama Polaroid Anamarije Mutić.

Urednik knjige “Polaroid” Franjo Nagulov i autorica Anamarija Murić / Fotografija Miljenko Brezak
Prigodna razmjena knjiga: domaćin, ravnatelj Općinske narodne knjižnice Drenovci Goran Pavlović i književnica Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Od 3. do 7. svibnja, ne samo u tome lijepom selu, nego po cijeloj Cvelferiji te knjižnicama u Vinkovcima i Vukovaru, pjesnici su govorili svoje pjesme i družili se na izletima, primjerice na savskoj obali ili u spačvanskoj šumi odnosno skromnom i čudesnom, drevnom marijanskom prošteništu Skrovite gospe Šumanovačke.

Nastup pjesnika i na središnjem književnom sijelu u Domu kulture u Drenovcima / Fotografija Miljenko Brezak
Sudionici 29. Pjesničkih susreta  “Drenovci 2018.” uz laureatkinju Andrianu Škunca / Fotografija Miljenko Brezak

Prema tradiciji, prve večeri u Poeziji ravnice predstavili su se HKUPD Stanislav Preprek iz Novoga Sada, sudionici Festivala domovinske poezije Vukovar i Udruga Sv. Mihovil Drenovci. Izuzetno zanimljivi bili su i susreti pjesnika s učenicima u školama u Drenovcima, Posavskim Podgajcima i Račinovcima.

Neposredno prije uručenja predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović potpisuje Povelju “Visoka žuta žita” / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesnici u gostima u knjižnici u Vinkovcima / Fotografija Miljenko Brezak

Sudionici su abecednim redom: Božica Brkan, Diana Burazer Delalić, Denis Ćosić, Mirko Ćurić, Ana Delimar, Nikola Đuretić, Viktorija Grgić, Višna Lovrić Mencej, Ružica Martinović-Vlahović, Siniša Matasović, Anamarija Mutić, Franjo Nagulov, Marija Peakić Mikuljan, Andriana Škunca, Maja Urban i Đuro Vidmarović.

U ime Općine Drenovci sudionike je primio Andrija Matić / Fotografija Miljenko Brezak
Pjesnici na Savi na Kupalištu Račinovci / Fotografija Miljenko Brezak

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH, Vukovarsko-srijemske županije i Općine Drenovci, 29. Pjesničke susrete Drenovci 2018. organizirali su DHK Zagreb, Ogranak Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak DHK, Općina Drenovci i Duhovno hrašće Drenovci, a izvršni organizator je Općinska narodna knjižnica Drenovci. Rijetko dobro. Čestitke!

Božica Brkan i Siniša Matasović na putu vlakom iz Siska i Zagreba u Vinkovce i prema Drenovcima / Fotografija Miljenko Brezak

2080507

Link na video zapis:

Dvanaest hrvatskih pjesnika Encuentros Željke Lovrenčić predstavljen u Zagrebu

         

Željka Lovrenčić / Fotografija Miljenko Brezak

Poslije tri promocije u ožujku u Bogoti, gdje je i objavljena ove godine, u četvrtak, 26. travnja 2018. u zagrebačkoj Knjižnici I čitaonici Bogdan Ogrizović predstavljena je knjiga Encuentros / Susreti  u izdanju kolumbijske izdavačke kuće Editorial Escarabajo.

Neda Miranda Blažević-Krietzman, Željka Lovrenčić i Dunja Detoni-Dujmić / Fotografija Miljenko Brezak

I podnaslovom knjiga otkriva sadržaj: pjesme dvanaestoro suvremenih hrvatskih pjesnikinja i pjesnika u izboru antologičarke i prevoditeljice Željke Lovrenčić, koja je pročitala i uvod izdavača pjesnika Eduarda Bechare Navratilove.

Željka Lovrenčić i Drago Štambuk prije početka predstavljanja knjige  Fotografija Miljenko Brezak

Autorica je ovaj put predstavljanje zamislila kao pjesnički troglas na hrvatskome, španjolskome i engleskome, a uz nju su sudjelovale i pjesnikinje iz izbora – Neda Miranda Blažević-Krietzman I Dunja Detoni-Dujmić.

Božica Brkan čita svoj Vermut / Fotografija Miljenko Brezak

Po pjesmu su na izvornome hrvatskom na španjolski pročitali i Drago Štambuk (1918.) te Božica Brkan (Vermut), a na španjolskom izbornica I prevoditeljica. Slična predstavljanja, prema riječima Željke Lovrenčić, slijede od Varaždina do Sesveta odnosno po mjestima dvanaestoro pjesnika iz knjige: Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.

20180427

linkovi

https://www.bozicabrkan.com/encuentros-ili-12-hrvatskih-pjesnika-na-spanjolskom-u-kolumbiji-umjesto-kave-3-ozujka-2018/
http://oblizeki.com/cokolada-i-kava-kao-kolumbijski-suvenir-i-umjetnost-21970
https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/bogota-encuentros-zeljka-lovrencic-knjiga-pjesnik-1232713
http://www.matis.hr/hr/naslovna/89-dogadanja/10989-u-bogoti-predstavljena-knjiga-encuentros
http://dhk.hr/medunarodni-projekti/hrvatska/predstavljanje-suvremene-hrvatske-poezije-u-kolumbiji
https://www.facebook.com/eduardobecharan/

Stihotron na 11. sesvetskom pjesničkom maratonu za Božicu Brkan

Božica Brkan 19. travnja gostovala je na 11. sesvetskom pjesničkom maratonu u Knjižnici Sesvete, na kojem su  joj kao “dvadeset sedmoj predsjedateljici Republike stiha od 17. travnja do 30. travnja 2018. godine” na Stihotronu bile izložene knjige, pjesme i fotografije.

Stihotron, Knjižnica Sesvete, 19. travnja 2018.: autor pjesnik i voditelj Ivan Babić i pjesnikinja koju je odabrao za tron Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
Na 11. Sesvetskom pjesničkom maratonu u Knjižnici Sesvete 19. travnja 2018. pjesme je čitala i Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

 

Nije tema samo poezija: Božica Brkan, Davorin Žitnik, Davor Šajat, Lana Derkač, Lidija Bajuk i Sonja Žubović / Fotografija Miljenko Brezak

Zbirke pripovjedaka “Umrežena” i “Život večni” u Novinaru

Naslovnica Novinara br. 1-2 / siječanj – ožujak 2018. od 19. travnja 2018.

Novinar, glasilo Hrvatskoga novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske, broj 1-2 siječanj – ožujak 2018., – moguće i uopće posljednji tiskani broj! – na stranici 44. u rubrici NOVE KNJIGE – SVIJET MEDIJA objavljuje kritiku VLADIMIRA MATEKA zbirki pripovjedaka Umrežena i Život večni Božica Brkan, Acumen d.o.o. , Zagreb 2017.:

Gotovo da i nema godine da nas Božica Brkan otkako se je iz dnevnih redakcija otišla u mirovinu i hrabro prešla u nakladnike Božica Brkan ne obraduje nekom novom knjigom u izdanju obiteljske tvrtke, ali koja je u njenom većinskom vlasništvu. Potkraj 2017. godine objavila ih je čak dvije. I jedna i druga su zbirke kratkih priča (ukupno ih je 55) objavljivanih tijekom posljednjih dvadesetak godina u raznim listovima i časopisima, a dobrim dijelom i nagrađivanih na raznim natječajima. No, iako se obično kaže da pisci cijeloga života na različite načine pišu jednu te istu knjigu, ovdje to nije slučaj.

Razlika nije samo u jeziku kojeg autorica koristi: „Umrežena“ je napisana na štokavštini za koju bismo mogli nazvati i službenom da se u nju, s obzirom na tematiku o kojoj govori, nije umiješala i masa izraza koji pripadaju jeziku novih tehnologija i digitalnih proizvoda i profesionalnom žargonu onih koji ih koriste. S druge je strane „Život večni“, kako već i sam podnaslov kaže, „knjiga kajkavskih priča“. No, nije to bilo kakva kajkavština, to je danas već gotovo ugasla „kekavština“ autoričinog djetinjstva u Moslavini, pa je i zbog toga to vrijedan doprinos našoj (ne samo) dijalektalnoj književnosti.

Jezik u velikoj mjeri govori i o tematici. U „Umreženoj“, kako u predgovoru ističe sama autorica – sakupljene su „urbane kratke priče, izvaci o modernim ljudima, ženama ponajprije, o usamljenosti, otuđenosti, isključivosti, izgubljenosti u svakom smislu, okrutnosti u ubrzanome i sve više virtualnome globalnme svijetu. U kojem su svi kao umreženi, a zapravo sami kao nikad“.

Tome nasuprot u „Životu večnom“ stoji svijet maloga sela izgubljenog u vremenu i prostoru, u kojem zbog mentaliteta, običaja i teških karaktera pate i ljudi i životinje, u kojem se nekoga može umlatiti zbog pijane svađe oko zastave. Svijet u kojem se može stradati ni zbog čega i koji je po tome na neki način i „paradigmatična hrvatska priča o sudbini mnogih mjesta i njihovih stanovnika potkraj II. svjetskog rata i nakon njega“, kako je žiri uz ostalo obrazložio Nagradu Dubravko Horvatić za prozu, dodijeljenu 2015. priči „Crna trava“, koja se – zasluženo – našla i u ovoj knjizi.

Moglo bi se, naravno, o objema knjigama govoriti i kroz prizmu tzv. „ženskog pisma“. Činjenica da se događaji u većini priča opisuju kroz ženske likove ili barem iz njihove perspektive mogla bi opravdati i takav pristup. No, s obzirom na sve što su te priče zahvatile – u „Umreženoj“ su u pozadini, čak i tamo gdje ih se u početku ne očekuje – problemi tranzicije i recesije, društveno raslojavanje, ljubavni trokuti i razni oblici pomodarstva, dok se u „Životu večnom“ osim odraza prošlih vremena neprekidno isprepliću Eros i Tanatos – bilo bi krajnje nepravdeno ove dvije knjige Božice Brkan zatvoriti u isključivo u taj pretinac.

Na samom kraju, poruka potencijalnim čitateljima „Života večnog“: ne treba se bojati priča pisanih dijalektom. Da bi ih se razumjelo i uživalo u njima, potrebno je samo malo truda, kojeg će k tome olakšati na kraju svake priče priloženi rječnik manje poznatih izraza.

Objavljeno 19. travnja 2018.

Božica Brkan na Stihotronu 17. travnja 2018.

Stihotron – Božica Brkan

PROJEKT 17.04.2018. – 30.04.2018. Knjižnica Sesvete Stihotron

Božica Brkan

Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u  Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu),
na kojemu  se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.

Dvadeset sedma predsjedateljica Republike stiha
od 17. travnja do 30. travnja 2018. godine
je suvremena hrvatska pjesnikinja Božica Brkan.

Božica Brkan rođena je 1955. u Okešincu u Moslavini. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i kajkavskim – moslavačkom kekavštinom. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Križu. Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu diplomirala je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost, a diplomantica je i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, kolumnistica i urednica („Vjesnik“, „Večernji list“) u različitim medijima. Osobito su je zanimale teme vezane uz komunikaciju, tržište i baštinu. Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na Hrvatskim studijima (2009.—2011.). Osnivačica je, urednica i autorica internetskih magazina Oblizeki  i Živi selo.
Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva te suosnivačica Hrvatske udruge potrošača i Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih ljubavnih romana. Autorica je, koautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalim i četrdesetak visokonakladnih i na svjetske jezike prevedenih kuharica („Hrvatska za stolom“, „Slastice u Hrvata“, „Mediteran za stolom“ itd.) i drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa te internetskih portala, koji promiču svakidašnju kulturu stola. Među ostalim, puno je desetljeće bila scenaristicom Vegetina TV-serijala „Male tajne velikih majstora kuhinje“.

Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!

Objavila je:

  • zbirku kajkavskih pjesama „Vetrenica ili obiteljska arheologija“ (1990.)
  • izbor novinskih feljtona „Enciklopedija špeceraja“ (1990.)
  • roman „Lift ili politička melodrama“ (1993.)
  • zavičajnu čitanku „Oblizeki – Moslavina za stolom“ (2006.),
  • knjigu pjesama „Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme“ (2011.)
  • knjigu pjesama „To Toni – Molitva za tihu sućut“ (2011.)
  • knjigu pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“ (2012.)
  • roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ (2012.)
  • knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom „Kajkavska čitanka Božice Brkan“ (2012.)
  • pjesničku zbirku “Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013.” (2014.)
  • roman „Ledina“ (2014.)
  • zbirku kratkih priča „Umrežena“ (2017.)
  • zbirku kratkih priča „Život večni“ (2017.)

Nagrade i priznanja:

  • Dobitnica  nagrade novinske kuće Vjesnik za mlade novinare „Zvonimir Kristl” za reportažu (1980.),
  • godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva „Marija Jurić Zagorka” za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. – „Vrt “ „Večernjeg lista“
  •  dr. Joža Skok uvrstio joj je više pjesama u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća „Rieči sa zviranjka“ (1999).
  • u „Kajkavsku liriku Moslavine“ (2009.) dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama,
  • prva nagradu na natječaju „,Mate Raos“ Ogranka Matice hrvatske Vrgorac 2011.  za priču „Umrežena“.
  • roman „Rez / Leica-roman u 36 slika“ na natječajima VBZ-a 2010. i Ogranka Matice Hrvatske Osijek 2011. odabran je u uži izbor, a na T-portalovom natječaju uvršten među 11 kandidata za najbolji roman napisan na hrvatskom jeziku u 2012. godini,
  • monodrama „Strela boža vute pukla“ nagrađena je na Susretima hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ u Križevcima (2011.)
  • finalist za nagradu „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike u 2012. za zbirku pjesama „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“
  • prva nagrada na natječaju za kratku priču satiru „Slavko Kolar“ na Danima Slavka Kolara 2012.  u Čazmi za priču „Svojih tijela gospodari“
  • druga nagrada za djelo Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013. VI. na trienalnom književnom natječaju Pasionske baštine i DHK na temu Muke, dodijeljena na 22. svečanosti Pasionske baštine 2013.
  • nagrada “Katarina Patačić” za najbolju kajkavsku knjigu u 2012. godini pjesničkoj zbirci „Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu)“
  • druga nagrada Pasionske baštine 2013. za djelo Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013.
  • Agencija za odgoj i obrazovanje 20. veljače 2015. godine odobrila je uporabu “Kajkavske čitanke Božice Brkan” kao pomoćnog sredstva u nastavi hrvatskog jezika u svim razredima u svim srednjim školama
  • 3. nagrada “Dubravko Horvatić” za prozu za kajkavsku priču “Crna trava” objavljenu 2014. u tjedniku Hrvatsko slovo.
  • nagrada časopisa “Kaj” za pjesmu “spod joblaki i spod zvezdi” na 34. Recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva “Dragutin Domjanić” u Svetom Ivanu Zelini 30. svibnja 2015.
  • finalist za nagradu „Fran Galović“ za najbolje djelo zavičajne tematike u 2015. za roman „Ledina“

https://www.bozicabrkan.com/
http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/bozica-brkan
https://www.onenastupaju.hr/2017/10/18/zovu-je-cuvaricom-bastine-bozica-brkan-od-jezika-do-stola-moramo-voljeti-i-cuvati-svoje/
https://www.vecernji.hr/kultura/nove-knjige-bozice-brkan-njene-su-price-pravi-spomenik-malom-covjeku-1209542

  Projekt se održava uz financijsku potporu Grada Zagreba

 

Mala škola kekavice predstavljena na Skupštini DND-a u Zagrebu

U subotu, 14. travnja 2018. u Zagrebu je održana prva tematska i izvještajna Skupština Saveza DND u 2018. godini na kojoj je predstavljena tradicija i kulturna baština društava Naša djeca. Predsjednica Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ Ivana Posavec Krivec predstavila je njihov projekt Male škole kekavice.

O tome prenosimo s fejsa Ivane Posavec Krivec i stranice www.dnd.hr:

Ivana PK se osjeća ponosno s Božicom Brkan i Vladimir Nazor.

Sudionici zagrebačkoga skupa / Fotografija DND

“Mala škola kekavice” spontano je krenula iz Božičinog (i maminog) rodnog (J)Okešinca, a sada postaje projekt i program prepoznat među kajkavcima širom zemlje!
Recimo još – ni malo slučajno, u godini programa obilježavanja „Europske godine kulturne baštine“ spremni smo za nove izazove pri čemu nam se pridružuju i novi partneri!

https://www.savez-dnd.hr tradicija-i-kulturna-bastina-drustava-nasa-djeca-predstavljena-na-skupstini-saveza-dnd-hrvatske:

Jana Krivec i gđa Ivana Posavec Krivec / Fotografija DND

U Križu se kroz „Malu školu kekavice“ radi na očuvanju jezične baštine moslavačkog kraja što su nam kroz prezentaciju i recitaciju predstavile Ivana Posavec Krivec i njena kći Jana. Tako smo čuli za neke nove izraze poput špilhoze na tufne, prčim rasta, šprukaci, čikačoka, fučkalin, musolini, koprivnača, žufko, ogrizek, sladoledar i štrk, štrk, štrkovača, no više ćemo doznati u „Kajkavskoj čitanci“ Božice Brkan, gospođe koja je inspirirala ovaj projekt, a koja se bavi očuvanjem kajkavskog idioma Okešinca, rodnoga sela autorice u kriškoj općini, kao i u ostalim aktivnostima projekta koji će se nastaviti u 2018. godini…

linkovi

http://www.savez-dnd.hr/2018/04/tradicija-i-kulturna-bastina-drustava-nasa-djeca-predstavljena-na-skupstini-saveza-dnd-hrvatske/

Objavljeno 16. travnja 2018.

Eduardo Bechara Navratilova: Baciti se u more hrvatske poezije

Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela Željka Lovrenčić.

S velikim zadovoljstvom zamjećujemo da se na španjolskome jeziku pojavila knjiga Encuentros – poesía croata contemporánea (Susreti – suvremena hrvatska poezija), izbor pjesama nekolicine najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Izbor i prijevod potpisuje istaknuta hrvatska književnica, esejistica, prevoditeljica i istraživačica Željka Lovrenčić koju sam imao zadovoljstvo upoznati u Santiagu, u okviru svog projekta U potrazi za pjesnicima, zahvaljujući čileanskom pjesniku Teodoru Elssaki.

Taj mi je projekt otvorio čarobna vrata Iberoameričke zaklade u koju sam došao jedne večeri u društvu nekolicine čileanskih pjesnika. U njoj su hrvatski pjesnici Boris Domagoj Biletić i Mladen Machiedo čitali svoje pjesme na hrvatskome, a Željka u svome prijevodu na španjolski. Premda sam bio zadivljen poezijom koju sam čuo, nikada mi ne bi palo napamet da ćemo nakon pet godina u Kolumbiji, u Bogoti, u Nakladi Skarabej (Editorial Escarabajo) objaviti isto takvo blago kao što je bilo ono koje sam slušao one noći. (Sve to zahvaljujući neumornom Željkinom radu i njenome promicanju poezije svoje zemlje na drugim područjima).

Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan

Čitati stranice ove knjige isto je kao nalaziti se u brodu koji se ljulja na valovima Jadranskoga mora jedne večeri dok je obzorje narančaste boje, staviti na leđa bocu, pričvrstiti utege za balast oko pojasa, metnuti u usta regulator zraka i baciti se na leđa u vodu, u potragu za tim blagom. Ne radi se o kovčežiću punom dragulja, ukrašenom dragim kamenjem koji je neki ronilac ukrao na nekom području u Novome svijetu; radi se o čistoj fauni.

Uroniti poput ronilaca u to more znači ući u svijet gdje ćemo pronaći blistave koralje, dom nekih morskih bića koja nam u dubinama pokazuju svoj svijet. O tome pjeva Drago Štambuk u svojoj pjesmi Spalatum dok spominje Split i njegovu Dioklecijanovu palaču, smještene nasuprot Jadranskog mora.

Ivan Babić nam pak govori o bojama…

Svaki pjesnik priča neku svoju priču, sabire neke životne događaje zbog kojih ljudi uranjaju u situacije iz kojih teško pronalaze izlaz. Čini se da Boris Domagoj Biletić razmišlja o samome sebi, o nekoj dragoj ženi i onome što ga okružuje.

Tomislav Marijan Bilosnić, spominjući Afriku u pjesmi Crnac u kapi rose, nastavlja pričati o istome moru, odnosno mjestu iz kojega potječu sva bića s ovoga svijeta.

Neda Miranda Blažević-Krietzman u pjesmi Tajno blago pjeva o blagu koje pronalazi u svome moru.

Dok upoznajemo more ovih pjesnika, također možemo baciti pogled na ono što ih okružuje i zaključiti da smo, kao što je rekao Borges, usprkos daljini koja nas dijeli, ipak svi jednaki. Smrt, ljubav, vrijeme, osnovne su teme kojima se bave ljudi na bilo kojoj strani svijeta, koliko god različiti bili. Božica Brkan nam to jasno daje do znanja u pjesmi Vermut. Isto je razvidno u pjesmi Dunje Detoni-Dujmić naslovljenoj Bez pretjerivanja, molim.

Kod Nikole Đuretića na vidljiv način pronalazimo vezanost uz prolaznost vremena. Na kraju nam ostaju lijepa iskustva dok se ona druga brišu premda se i ono dobro u konačnici pretvara u opalo lišće.

Ernest Fišer u svojoj pjesmi Vrijeme buduće ili vrijeme ničije spominje upravo uspomene, sada pretvorene u opalo lišće. O vremenu govori i u pjesmi Misterij šutnje.

Slavko Jedričko ide još dalje. Govori o ciklusima koji vladaju u prirodi i posljedicama koje njihovo ponavljanje ostavlja na nas.

Tomislav Milohanić nam u pjesmi Ogrebotina iznutra, izvana ukazuje na dvojnost vanjskoga i unutarnjeg, na rane koje se zacijele na koži, ali ipak ostaju u našoj duši.

Luko Paljetak kreće istim putem u pjesmi 3 kad govori o mladosti i o tome kako sve gubi svoj sjaj.

Božica Brkan i Željka Lovrenčić s knjigom po povratku u Hrvatsku iz Kolumbije / Fotografija Miljenko Brezak

Kao u svim slikama koje pokušavaju oponašati stvarnost, tako i kod svakog od zastupljenih pjesnika otkrivamo njegove težnje i boli. Težnje i boli, koje nam, čini se, pomažu u pronalaženju sebe samih.

Ovo je, dakle, mali prikaz jednoga mora koje se preko svih svjetskih voda povezuje s našim. Ostavljam vas da sami ronite i pronalazite odraze svojih vlastitih blaga.

Prijevod: Željka Lovrenčić

20180404

Tekst je 13. travnja 2018. objavljen u “Hrvatskom slovu” na 22. stranici u rubrici Hrvatska književnost

linkovi

http://akademija-art.hr/art/knjiga/hrvatski-pjesnici-u-kolumbiji/

https://www.bozicabrkan.com/encuentros-ili-12-hrvatskih-pjesnika-na-spanjolskom-u-kolumbiji-umjesto-kave-3-ozujka-2018/
http://oblizeki.com/cokolada-i-kava-kao-kolumbijski-suvenir-i-umjetnost-21970
https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/bogota-encuentros-zeljka-lovrencic-knjiga-pjesnik-1232713
http://www.matis.hr/hr/naslovna/89-dogadanja/10989-u-bogoti-predstavljena-knjiga-encuentros
http://dhk.hr/medunarodni-projekti/hrvatska/predstavljanje-suvremene-hrvatske-poezije-u-kolumbiji
https://www.facebook.com/eduardobecharan/

Odjeci o Kolumbiji

Prenosimo vijest na portalima:  

http://croexpress.eu/vijest.phpvijest=14549

http://www.matis.hr/hr/naslovna/89-dogadanja/10989-u-bogoti-predstavljena-knjiga-encuentros

https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/bogota-encuentros-zeljka-lovrencic-knjiga-pjesnik-1232713


Književnice Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka 2018. boravile su u Bogoti gdje je predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić

Za ovu panoramu Željka Lovrenčić odabrala je sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.

Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije. U njemu, između ostaloga, navodi da je izuzetno zadovoljan što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hrvatsku je poeziju u prijevodu na španjolski čuo 2013. godine u Santiagu de Chile kad su se Boris Domagoj Biletić, Željka Lovrenčić i Mladen Machiedo predstavili u Iberoameričkoj Zakladi kojoj je na čelu čileanski pjesnik Theodoro Elsacca.

Bechara Navratilova je pravnik i književnik te voditelj projekta U potrazi za pjesnicima. Putuje Latinskom Amerikom tražeći pjesnike, te prikuplja novčana sredstva za djecu oboljelu od raka. Osim pjesama, u knjizi su objavljene i fotografije rodnih mjesta zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.

Poetska zbirka koja je izazvala prilično zanimanje, predstavljena je na tri mjesta. Dana 8. ožujka Eduardo Bechara, Željka Lovrenčić i Božica Brkan bili su u poznatoj knjižari Luvina u središtu Bogote čiji je vlasnik Carlos Torres. Vrlo zainteresirana publika slušala je pjesme Božice Brkan na hrvatskome i španjolskome i postavljala pitanja o hrvatskoj poeziji, kulturi te ona općenita o našoj zemlji.

Istoga je dana navečer na kultnome mjestu bogotanske kulture, u dvorani srednje škole Colegio Nacional koju su pohađali mnogi kolumbijski književnici i predsjednici Republike, održano drugo predstavljanje koje je vodila pjesnikinja i sveučilišna profesorica Margarita Lozada Vargas. Predstavljeno je svih dvanaestero pjesnika te pročitana po jedna pjesma svakoga od njih, uz popratne fotografije autora. Posebno se predstavila Božica Brkan čija je poezija čitana na španjolskome i hrvatskom jeziku. Željka Lovrenčić odgovarala je na pitanja voditeljice vezana uz suvremenu hrvatsku književnost i poeziju. Eduardo Bechara je govorio o svojim utiscima o objavljenoj knjizi i odabranim autorima. Među publikom isticali su se kolumbijski pjesnik i profesor Federico Díaz Granados te čileanski pjesnik i sveučilišni profesor Enrique Winter koji trenutačno radi na poznatome kolumbijskom privatnom sveučilištu Los Andes.

Treće predstavljanje održano je u petak 9. ožujka pred mnogobrojnom publikom u vrlo posjećenoj knjižari i antikvarijatu Balzac. O knjizi su govorili Eduardo Bechara i Željka Lovrenčić. Pjesme je na španjolskom čitala Margarita Lozada Vargas a na hrvatskom Božica Brkan.
Osim predstavljanja knjige, hrvatske su književnice posjetile Sveučilište Los Andes i srednju školu Colegio Nacional. Dogovorena je daljnja suradnja s kolumbijskim književnicima i mogućnost nastupa na najvećem pjesničkom festivalu u Bogoti kojemu je glavni organizator pjesnik Federico Díaz Granados.

Prenosimo s fejsa Božice Brkan 9. ožujka 2018.

Božica Brkan i Željka Lovrenčić: Veliki pjesnički pozdrav iz Kolumbije

Bogota 8. ožujka 2018: Eduardo Bechara, Božica Brkan i Željka Lovrenčić
Božica Brkan, Željka Lovrenčić, Eduardo Bechara

Božica Brkan, Margarita Lozada Vargas i Željka Lovrenčić
Eduardo Bechara, Božica Brkan, Margarita Lozada Vargas i Željka Lovrenčić