Glas Koncila o zbirci kratkih priča Umrežena

Naslovljeno Globalizacija i život u rubrici Knjige, u Kulturi, str. 23., katolički tjednik Glas Koncila 9. rujna 2018. objavio je prikaz zbirke priča Umrežena Božice Brkan. Autor tš, Tomislav Šovagović piše:

Nagrađivana hrvatska književnica i novinarka Božica Brkan u zbirci kratkih priča „Umrežena“, objavljenoj paralelno sa zbirkom kajkavskih priča „Život večni“, donosi i na hrvatskom standardnom jeziku 23 kratke priče različitih tema, ukotvljenih u potragu za snalaženjem u gobalizacijskom vremenu. S preciznim osjećajem za detalj i karakter svojih likova, jasno strukturom kratke priče, već i jednostavni naslovi priča – „Umrežena“, „Timbilding“, „Vrata“, „Stabla“, „Letač“, „Bijela soba“… otkrivaju autoričin svijet. Priče Božice Brkan na svoj su način neprepričljive, u svaku je potrebno zaroniti i prepustiti se, uz blagu sentimentalnost i neizbježnost brzoga završetka, jer svaka priča ima i svoj romaneskni potencijal.

„Čežnja za drugim svijetom, koja je u podtekstu večine priča Božice Brkan, ima više pravaca: ona se odnosi na sve ono što je nepovratno prošlo, što je nepovratno nestalo da čitatelj, zajedno s pripovjedačem, lako pomisli da toga što je zauvijek nestalo, možda, nikad nije ni bilo“, zapisao je Miroslav Mićanović u pogovoru knjige, koju krase i ilustracije Jenija Vukelića.

Priče autorice Brkan obogaćuju čuvstva, zbunjuju nad sadašnjošću, postavljaju pitanja i tjeraju čitatelja na dubok uzdah. Ako se i traži mana toga djela, ona se krije u (pre)sitnim slovima uz koja je još teže pratiti zahtjevnu radnju i pokušaje glavnih junaka da osmisle svakodnevicu i usmjere na smisleniji put. Zanimljivo, kao i u „Životu večnom“, knjiga ima zajednički uvodni dio, autoričin prolog o tome kako i zašto piše, a sve je ionako svedeno na onu posvetnu rečenicu Tahira Mujičića: “Jer, jedini što možemo pisati, možemo pisati vlastite živote.“ U tom pisanju književnica Brkan odavno uspijeva. (tš)

20180921

B. Brkan u antologiji poezije hrvatskih pjesnika na njemačkom u Mostu

Davor Šalat i Boris Perić su odabrali, a Boris Perić na njemački preveo 70-tak suvremenih hrvatskih pjesnika za u kolovozu objavljenu Panoramu der zeitgenössischen kroatischen Lyrik (Most/The Bridge, DHK, 2018.).

U opsežnom časopisu-knjizi (na 454 stranice!) uz pjesme i biografiju predstavljeni su: Ivan Babić, Krešimir Bagić, Tomica Bajsić, Lidija Bajuk, Sead Begović, Gordana Benić, Boris Domagoj Biletić, Tito Bilopavlović, Tomislav Marijan Bilosnić, Neda Miranda Blažević, Božica Brkan, Ana Brnardić, Diana Burazer, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Branko Čegec, Drago Čondrić, Lana Derkač, Dunja Detoni Dujmić, Danijel Dragojević, Lidija Dujić, Nikola Đuretić, Jakša Fiamengo, Ernest Fišer, Mate Ganza, Drago Glamuzina, Ivan Golub, Petar Gudelj, Ivan Herceg, Dorta Jagić, Ervin Jahić, Božica Jelušić, Slavko Jendričko, Dražen Katunarić, Miroslav Kirin, Enes Kišević, Željko Knežević, Veselko Koroman, Zvonko Kovač, Vesna Krmpotić, Zoran Kršul, Marija Lamot, Mladen Machiedo, Alojz Majetić, Zvonko Maković, Branko Maleš, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Siniša Matasović, Irena Matijašević, Miroslav Mićanović, Zvonimir Mrkonjić, Kemal Mujičić Artnam, Daniel Načinović, Franjo Nagulov, Luko Paljetak, Božidar Petrač, Ivica Prtenjača, Goran Rem, Delimir Rešicki, Ivan Rogić Nehajev, Robert Roklicer, Evelina Rudan, Marijana Rukavina Jerkić, Sanjin Sorel, Milorad Stojević, Mario Suško, Stjepan Šešelj, Andriana Škunca, Ivana Šojat, Drago Štambuk, Milko Valent, Đuro Vidmarović, Borben Vladović, Igor Zidić, Anka Žagar, Darija Žilić

Naslovnica časopisa Mot s Panoramom recentnoga hrvatskog pjesništva
Naslovnica časopisa Mot s Panoramom recentnoga hrvatskog pjesništva

U tu najnoviju antologiju hrvatske poezije na njemačkom od stranice 69. do stranice 72. uvršteno i pet pjesama Božice Brkan: Kieselstein, Station XV: das Gebet der Mutter Christi, Alles Passend, Wermut, Mittagsstunde.

Jedna od duplerica s pjesmama B. Brkan na njemakom
Jedna od duplerica s pjesmama B. Brkan na njemakom

Čestitke uredništvu (glavni urednik Davor Šalat)i autorima Mosta te Društvu hrvatskih književnika na projektima koji su istovremeno i nedvojbeno autorski i izuzetno važni za nacionalnu književnost i kulturu kao što su posljednjih godina antologije hrvatske poezije na španjolski (Željka Lovrenčić) ili antologije moderne kajkavske poezije na njemački (Ernest Fišer).

20180912  

http://dhk.hr/casopis-most/detaljnije/most-the-bridge-1-2-2018

http://dhk.hr/casopis-most/detaljnije/most-the-bridge-3-4-2015

http://dhk.hr/casopis-most/detaljnije/most-the-bridge-1-2-2015

 

 

Knjiga kajkavskih priča “Život večni” Božice Brkan među finalistima Nagrade “Fran Galović” za 2018.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade „Fran Galović“ 2018. za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta od 61 knjige pristigle na natječaj odabralo je 10 finalista, među kojima je i knjiga kajkavskih priča “Život večni” Božice Brkan.

Finalisti nagrade “Fran Galović” za 2018. godinu ( preneseno sa portala www.galoviceva-jesen.eu)

Prenosimo link na vijest o tome na portalu www.galoviceva-jesen.eu i www.culturenet.hr:

Finalisti Nagrade “Fran Galović” 2018.

https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=86249

Volovsko srce crleno i rozo

Dramska umjetnica Biserka Ipša, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović i književnica Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Na Recitalu kajkavske poezije 2018. uz 53. Festival kajkavskih popevki u Tjednu kajkavske kulture u Krapini u srijedu 5. rujna 2018. dramski su umjetnici pročitali 37 odabranih pjesama od 209 pristiglih na natječaj.

Biserka Ipša čita “Volovsko srce crleno i rozo” Božice Brkan / Fotografija Božica Brkan

U zborniku Uno kej me je stvaralo (urednica Zorica Klinžić) – koji ove godine bilježi desetu obljetnicu – među 68 pjesama objavljena i pjesma Volovsko srce crleno i rozo Božice Brkan. Glas joj je dala dramska umjetnica Biserka Ipša.

Publika na Recitalu kajkavske poezije 2018./ Fotografija Miljenko Brezak

Božica Brkan

volovsko srce crleno i rozo

poštar se naš naprečuditi nemre
kakov mi je pak to list poslan
sekaj se je on mene nanosil i kolačov i gamadi na cele grana
i steklovine fragile
krhak loman mi kajkavci nemamo ni za povedati
i majice z lisami
kej su morale prejti i carinu i cenzuru
al to se kej da veli šele z cityexpressom kej dvaput na dan dohadža
a i to samo ak ne predalko
(i ak ga v intermecu v stečaj nesu vputili i ak ne prek prepal)
more se i prek interneta zebrati poprav kej v dučanu

šele mi one z dalkoga kej negde v selu de se narodil
egzote z celoga sveta seje nasadža i presadža
i cepi i flance i semejne i flance i mladice za saditi trži
paradajz za seme kakvo ti srce želi
šele po par semenčekov od sakojega kej si misli da bi ja trebala posejati
se lepo piše kak ga seješ kak ga zalevaš de ga držiš kej buš žnem
sorte jeno dve-tri morti i više
najdeblešega volovsko srce rozo i volovsko srce crleno
mesnato slatko kej cukor i cukorlin zajeno
i najsitnešega kej su ga negda zvali črešnevec
a denes nemreju neg povedati mu cherry rajčica
(bogzna kak črešnam veliju)
kej da ga ne još baba julča u svojemu vrčaku imela
sejal se sam više neg kej bi ga ona sejala i sadila i podsadžala
ne bome imela čas da bi okoli nega skakala
samo bi ga sprepukala i vteknula betvo de bilo
ak bi ga i nakolila ili bi se mam sam na kej prislonil
ne se štel ni sprejariti
ni zdojti
kak se je sam sejal tak je sam i ze svojem smrdučilom tiral proč gamadijnje kojekakve mušice i puže rastiraval
z celoga vrčaka
malo on malo fajglini de koji isto tak vpiknjen
i de koji neven raštrkan kej da se ne sam opsebe raštrkaval
da lepo cvete i v mast ostavlen gda postoji da leči upale isto kojekakve (i   pencilin i sumamed tekar su potle zišli)

poslal mi je te moj zdalkoga seme da bum to i ja sejala i sadila
če bum štela
nes se mam gda je štel da si zeberem mogla setiti kej bi a kej nebi
navek jeno te jeno
pleti kotec kak i jotec
kej imaš z tem klimaš

a čovek se i boji des nigda nemreš znati
da ne zavjemeš kakov hibrid jel kakov gmo lepi i prelepi paradajz mercedes
(najprvo po gazdine čere auto okrstiš a onda po autu paradajz)
poseješ a mesto paradajzekov po vrčaku ti zideju nekakva riba i vugorek zeleni obedva živiju na škrge
i malo farbe kej za vuzem pisance farbaju
samo imaju duhu po paradajzu
ko bi znal ko bi si to mogel misliti

a kej si gda sem z kataloga mogla kej mi god srce želi kej mi se pošte nes kej drugo zebrala
neg kej sem ga zvala od male malosti dajz paradajz
ne ananas evergreen litschi madagaskar romatillo marmande yellov giant
mogla sem zebrati i najraneši i prek kesni i višeletni
i one kej nigda ne docrlene do kraja neg je vinkast jel hrdžav
a si mislim pak
kej bi z tem
moja vrtlarka bi morti štela ona navek oče vu svojem vrčaku posaditi kej drugi nemaju i faliti se ze svojemi zelenemi rukami
ima i ono kej zoveju isusova kruna z vrčaka moje brkanov
ne se zatrglo (a i vrtec i cvetnik niov i oni se jesu pred kulko let zatrgli)
nadživela je prijne v kutu i breberika z šume i purica kej ju ni zakon ne spasil od brajna do zajne
i jezičec za pureke šopati drač kej segne raste
donesla sem je i jabuku slavonsku srčiku kej je ne mejne neg dvanajst let treba do prve jabučice
a ne krupneša i fineša od pink lady i granny smith
(jenu je jabučicu rodila gingavu trpku kej divjak i zdošla se)
a drenek nekak nes je donesla kej i forziciju isto žutu su poštuca da je komej de koji cvetek ostane
se si mislim da celi vrt sadi samo da bi ga mogla poštrucati

Naslovnica zbornika “Uno kej me je stvaralo”

nekak se ove put nes ni vpuščala v zebirajnje po katalogu
kej bi još opče mogla iskati
kej bi još opče mogla najti
moja vrtlarka veli kak je je rajše v semenarnice videti sliku jel popipati
(i imeti svoje flance v lonca za cvetje na jobluku)
nes nigdar kej bi onda sad
tek tulko da ne veliju da nes za biološku raznolikost
da ne lažem gda pripovedam o svecke negde pri vragu v večnomu ledu
i o nacionalne banke gena
tek tulko da se naše seme i semejne ne zatere
kej je mene briga
kej da bum još sejala i rasejavala optrgavala vrhe
kej da moje ne prešlo za nastavjajne i svoje vrste
kej je mene briga kej potle mene bu
kakov buju paradajz sejali i rasejavali
i jel buju lycopersicon lycopersicum opče imeli
pak ga nemaju odnavek neg jeno petsto let
kak je z Amerike došel skup z kuruzum krumperom grahom i duvanom

još bum ja sekej vidla v tomu vrčaku
zemalskomu
zemlenomu
morti vuz rajsku jabuku i raj dočekam
a paradajz pri nas nigda ne dospel dozreti megle su ga pojele če ne spucal če ga plesen ne zavjela če ga crno sega ne popikalo
onda bi ga još zelenoga v joct pospravili
(v zime je se dobro došlo ne to kej denes gda ni po paradajzu a kej bi po jabuka mogel znati koji je del leta)

če ga tiči neju pojeli
če ga sunce ne zasuši
če ga kiševje ne zabije pregliboko
če se ne sprejari
če v teglinu jel v kopajnice na balkonu
bu toga našeg semena i za ziti i još za seme morti ostalo
dobro se seme segde prime
dogda se ne zide

20150225 – 201502262015022720150304 – 20150309 – 20150312 – 20150414 20170304 – 20170310 – 20170424 – 20170426 – 20170427 – 20180424 – 20180425 – 20180426 – 20180810

I medijski interes za Recital u dvorani / Fotografija Miljenko Brezak

manje poznate riječi:
volovsko srce rozo, crleno – starinske sorte rajčice, mesnate i krupna ploda
steklovina – staklo
fragile – krhak, loman
lisa, lisast – mrlja, koji ima mrlje
šele, pošilati – pošilja
cityexpress – tvrtka za dostavu pošte
mladíce, flanci – presadnice
par semenčekov – nekoliko sjemenki
cukorlin – umjetno sladilo
črešnevec – popularna sorta šarena graha u bijeloj i trešnjevoj boji
cherry rajčica – moderna sorta rajčice ploda sitna poput trešanja
podsadžati – saditi presadnice na prazna mjesta u nasadu
sprepukavati – rijediti
betvo – biljka, stabljika
sprejariti se – promijeniti osobine (bilja, životinja)
zdojti se – nestati
proč – na drugo mjesto, drugamo
fajglini – kadifice, lat. Tagetes
pleti kotec kak i jotec, kej imaš z tem klimaš – fraze: održavaj zatečeno i što imaš
zavjeme, zavjeti – uhvatiti, dohvatiti

mercedes – genetski preinačena rajčica
ananas, evergreen, litschi, madagaskar, romatillo, marmande, yellov giant – različite moderne sorte i hibridi rajčice iz različitih krajeva svijeta, različite veličine, boje i okusa
docrlene – pocrveni, dozori
vinkast – boje vina
hrdžav – ovdje smeđi; rđav
zvrgne, zvrči – pobaciti; roditi se
isusova kruna – vrsta cvijeta iz tradicijskoga vrta sličnoh ljiljanu, koji cvate narančasto cvjetovima okrenutim nadolje i suzi; nije moderna pasiflora
zatrglo, zatči se – nestati
breberika – vrsta divlje vazdazelene biljke, koja se obično koristila za pletenju vijenaca
purica – kockavica, zaštićena proljetna cvjetnica
jezičec – jezičac, lat. Achillea L., korov sitnih lištića kojim su usitnjenim i pomiješanim s kukuruznim šrotom nekad hranili puriće
pureki – purići
šopati – toviti
slavonska srčika – stara sorta jabuke
pink lady, granny smith – moderne australske, svjetski omiljene sorte jabuka
gingav – slabašan
drenek – drijenak, lat. Cornus mas, autohtona voćka, često divlja, koja vrlo rano cvate žuto i obično se na Cvjetnicu nosi na crkveni blagoslov
nacionalna banka gena – arhiv sjemenja
zatere, zatreti – poništiti, uništiti
optrgavala vrhe – vršikala
lycopersicon lycopersicum – latinsko ime rajčice
ziti se –
potrošiti se, nestati; zdojti se

Poslije recitala / Fotografija Miljenko Brezak

20180905

Videozapis:

Linkovi
https://www.bozicabrkan.com/recital-kajkavske-poezije-krapina-2014/

https://www.youtube.com/watch?v=JVk0faOZlXc

https://www.youtube.com/watch?v=GV85vxKWz5w

 

Kako pišu recentni kajkavski pisci na kajkavskom znanstvenom skupu u Krapini

Prof. emeritus dr. sc. Alojz Jembrih, Nenad Piskač, akademik Marko Samardžija, Božica Brkan i mr.sc. Ivan Zvonar / Fotografija Miljenko Brezak

17. Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Kajkavski jezik, književnost i kulturakroz stoljeća u Krapini održan je u Tjednu kajkavske kulture, a na prvi dan škole, 3. rujna 2018., pa je jedan od njegovih pokretača doc. dr. sc. Rajko Fureš s još jačim razlogom podsjetio na korijene toga, jednoga od najdugovječnijih kroatističkih znanstvenih zbivanja – želju da se kajkavski može u školama upisivati kao izborni predmet.

Uvodna riječ: doc. dr. sc. Rajko Fureš / Fotografija Miljenko Brezak

Rijetko je to i danas, nakon 374 referata održanih tijekom godina, brojnih istraženih i objavljenih knjiga, dodjeli kajkavskome književnom jeziku 2015. međunarodnoga koda IS0 639 i drugoga. A kako da ga bude više u aktualnome kurikulumu? Kako da se osnuje Institut koji će kajkavski proučavati, kako da ga bude na sveučilištima, kad se njime bavi sve manje znanstvenika?

Prigodni glazbeni prilog na znanstvenom skupu: Srečko Blažičko – vokalni solist i Kumrovečki zvezdari / Fotografija Miljenko Brezak

Bude li novca, uz radove sa prošla dva skupa, već dogodine trebali bi organizatori Hrvatska udruga Muži zagorskog srca Zabok i Društvo za kajkavsko stvaralaštvo Krapina, uz podršku pokrovitelja ministarstva kulture te znanosti, obrazovanja i sporta, Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine objaviti novi zbornik radova, ove godine izuzetno zanimljivih, raznovrsnih i na visokoj razini. Ponosna sam što sam mogla pridonijeti skupu izlaganjem o tome kako danas pišu recentni kajkavski pisci.

Božica Brkan: izlaganje na temu Kako danas pišu recentni kajkavski pisci? / Fotografija Miljenko Brezak

Izlagali su: prof. emeritus dr. sc. Alojz Jembrih o hrvatskom epu Poboj sisečki (1593.) Tomaša Goričanca u hrvatskoj književnosti; prof. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski o retoričko-stilističkoj analizi pjesama Ane Katarine Zrinski; dr. sc. Željko Bajza o tradiciji i narodnoj mudrosti kod Belostenca; mr. sc. Ivan Zvonar o odjecima poeme Nebeski pastir pogubljenu ovcu išče Gregora Kapucina u kajkavskim rukopisnim pjesmaricama s kraja 19. stoljeća; dr. sc. Kristina Jug o postupnim averzijama prema kajkavštini od ilirizma do danas; Krunoslav Puškar o prezimenima potkalničkog Prigorja; dr. sc. Mijo Lončarić o kajkavcima na sjeverozapadu Mađarske – govorima Homoka i Vedešina; Branka Vrbanec o frazemima sela Veleškovca kod Zlatar Bistrice te Barica Pajić o bednjanskim odmiljicama, pogrdicama, kletvama i psovkama. Predstavljen je i časopis Hrvatsko zagorje s tematom posvećenom 70. obljetnici prof. dr. sc. Alojza Jembriha te nove knjige kajkavskih pjesama (Rajko Fureš i Srečko Blažičko).

Skupna slika sudionika / Fotografija Miljenko Brezak

20180903

Linkovi

https://www.bozicabrkan.com/kurikulum-i-kajkavski-umjesto-kave-6-rujna-2017/

https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-11-svibnja-2017-doktor-fures-i-doktor-lalangue/

Reč je moja vrčak u Selcima

Božica Brkan na 28. Croatia rediviva ča-kaj-što / Fotografija Miljenko Brezak

28.Croatia rediviva ča-kaj-što održana je u petak 10. kolovoza 2018. na otoku Braču na selačkoj Pjaci. Na tome, kako ga je opisala Vjekoslava Jurdana, svojevrsnome pjesničkom hodočašću, na čakavici, kajkavici i štokavici svoje su pjesme govorili pjesnici Luko Paljetak, Božica Brkan, Tomislav Domović, Vjekoslava Jurdana, Marko Gregur, Radovan Tadej, Tomislav Čadež, Drago Štambuk, Zvonimir Sutlović, Katarina Jakšić, Vera Grgac, Ninoslav Žagar, Sanja Mošić, Tomica Bajsić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Danijela de Micheli Vitturi, Stanko Krnjić, Anuška Kobal Paljetak i don Stanko Jerčić, Silvija Buvinić i Katarina Jakšić. Božica Brkan govorila je pjesmu Reč je moja vrčak, a ponovila i svoju programatsku Doveka.

Utemeljitelj jedinstvene pjesničko-jezične svehrvatske manifestacije pjesnik, diplomat i liječnik Drago Štambuk otvorio je večer u svojem rodnom mjestu podsjećanjem na 75. obljetnicu paljenja Selaca. Nacionalni dramski prvak Dragan Despot prema tradiciji čitao je pjesmu Maslina Vladimira Nazora. Dramska umjetnica Anja Šovagović Despot izvela je iz Krležinih Balada Petrice Kerempuha Baba cmizdri pod galgami. Publici su se obratili i načelnik Općine Selce Ivan Marijančević te drugi visoki gosti i predstavnici pokrovitelja predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

Za stolom 28. Croatia rediviva ča-kaj-što: don Andro Ursić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Gregur, Martina Gregur, Božica Brkan i Vera Grgac / Fotografija Miljenko Brezak

S odabranim je stihovima na Zidu od poezije otkrivena je ploče prošlogodišnjega oliveatusa Tomislava Domovića uz osvt Božice Brkan na njegovo djelo, te ovjenčanikovo govorenje vlastitih stihova.

Poeta oliveatus 28. Croatia rediviva ča-kaj-što Zvonimir Sutlović poslije svečanog proglašenja / Fotografija Miljenko Brezak

I domaćini su se predstavili kraćim umjetničkim programom. Poeta oliveatus 28. Croatie redivive je Čakavski pjesnik Zvonimir Sutlović s otoka Iža.

Svi sudionici na pozornici 28. Croatia rediviva ča-kaj-što / Fotografija Miljenko Brezak

20180813

Linkovi


http://www.bozicabrkan.com/tomislav-domovic-trubadur-za-21-stoljece-umjesto-kave-13-kolovoza-2018/

https://youtu.be/dR-DKhwp2Jk

https://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20180813/282505774430815

https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20160805/282166470562807

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=202322

https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=83822

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/28.-croatia-rediviva-ca-kaj-sto-selca-na-otoku-bracu 

https://www.zvonainari.hr/single-post/2018/08/10/28-Croatia-rediviva-%C4%8Da-kaj-%C5%A1to

https://www.bolinfo.hr/kultura-skolstvo/knjiznica/2018/28-croatia-rediviva-ca-kaj-sto/

Priče iz zbirke Umrežena na španjolskom


Na blogu Andrésa Moralesa Milohnica CroaciaChille: Letra y literatura u prijevodu Željke Lovrenčić objavljene su na španjolskom u Čileu  četiri priče Božice Brkan iz prošle godine objavljene i odličnim kritikama ocijenjene zbirke priča Umrežena. Prevoditeljica je odabrala priče La puerta (Vrata), El niño del domingo (Nedjeljno dijete), La colección (Kolekcija), i La presentación (Prezentacija).

Na blogu uglednoga čileanskog književnika hrvatskih korijena već su prije predstavljeni i hrvatski književnici: Antun Branko Šimić, Božidar Petrač, Boris Domagoj Biletić, Veselko Tenžera, Vesna Parun, Davor Šalat, Miro Gavran, Vinko Kalinić, Drago Štambuk, Ante Zemljar, Mladen Machiedo, Željka Lovrenčić, Ivan Gundulić, Miroslav Krleža, Marko Marulić, August Šenoa, Ivo Andrić i drugi.

20180607 – 20180611

Link

http://croacia-chile.blogspot.com/2018/06/cuatro-cuentos-de-bozica-brkan.html

Na 22. Kvirinovim poetskim susretima gostovala i B. Brkan

Branko Maleš, domaćin Siniša Matasović, Branko Čegec, Miroslav Mićanović i Božica Brkan u hotelu Panonija u očekivanju dolaska na Susrete ostalih kolega / Fotografija Miljenko Brezak

Prvi sam put gostovala na sisačkim Kvirinovim poetskim susretima prva tri dana lipnja 2018. i samo odličnim ocjenjujem druženje pjesnika vrlo različitih naraštaja i poetika, čitanje pjesama na više mjesta, predstavljanje knjiga, podsjećanje na odlične lokalne pjesnike koji više nisu s nama Josipa Severa i Tee Rimay Benčić.

Književna kava i na obali Kupe: Božica Brkan, Đurđica Vuković i Franjo Nagulov / Fotografija Miljenko Brezak

Ovogodišnja je priredba već 22., a uvjeravaju me kako je to nekad bilo i mnogo bolje, kako je grad kršćanskoga rimskog mučenika i zaštitnika Siska i aktualne esdepeovske vladavine o svojemu Danu doista, i na otvorenim prostorima uz Kupu, živio s Poezijom.

Laureat 22. Kvirinovih poetskih susreta Branko Maleš sa Plaketom Kvirin / Fotografija Miljenko Brezak

Organizator Matica hrvatska Ogranak Sisak počeo je s dodjelom priznanja pesnicima: Branka Maleša ovjenčao je Plaketom Kvirin, radom akademskoga kipara Zlatka Brkića, za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu, a Moniku Herceg za Početne koordinate, ocijenjene najboljom knjigom poezije autora do 35 godina objavljenu između dva Susreta. Dakako da nisu izostala obrazloženja, književni portreti lauretata i njihovi stihovi.

Poslije dodjele priznanja: pjesnici uz laureate / Fotografija Miljenko Brezak
Božica Brkan čita svoju svoju novu pjesmu na kekavici bonanza jel pemo pak k cvenaričom televizora glet / Fotografija Miljenko Brezak
Dobroj atmosferi na Susretima pridonio je i svestrani Ivan Novak, muzičar, akademski slikar… / Fotografija Miljenko Brezak

Potom su se u Siscia jazz clubu i Matičinu prostoru stihovima predstavili pjesnici Božica Brkan (čitala pjesme: bonanza jel pemo pak k cvenaričom televizora glet, sve pasent, frčki, krijesnica), Maja Gregl, Marija Dejanović, Darija Žilić, Stanka Gjurić, Đuro Vidmarović, Miroslav Mićanović, Borben Vladović, Franjo Nagulov, Branko Čegec i drugi, uključivši se u ukupno više od stotinu sudionika koji su, kako je rekla Đurđica Vuković, začetnica priredbe, pjesničkim ugledom promicali Sisak i stvorili od njega grad pjesništva i pjesnika.

Đurđica Vuković na promociji nove knjige Siniše Matasovića/ Fotografija Miljenko Brezak
Potpora na promociji nove knjige Siniši Matasoviću od kolega književnika Đure Vidmarovića, predsjednika DHK  i Božice Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Održana je i kultna sisačka Stihovnica, odnedavno i uknjižena s dijelom stihova svojih gostiju. Odličan završetak 22. Kvirinovih poetskih susreta predstavljanje je izuzetno zanimljive knjige Tvoj novi dečko Siniše Matasovića, lidera sisačke poetske scene, izdanje također MH Ogranak Sisak.

Potpis autora za Božicu Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

(( / BB / 20180604

linkovi

http://sisakportal.hr/22-kvirinovi-poetski-susreti/

http://www.bozicabrkan.com/sisacki-nst-o-gostovanju-bozice-brkan-u-stihovnici/

http://sisakportal.hr/bozica-brkan-stihovnici-siska/

https://www.metafora.hr/bozica-brkan-gosca-stihovnice/

http://fama.com.hr/stihovnica-siska-na-jutru-poezije/

http://www.bozicabrkan.com/stihovnica-sisacka-umjesto-kave-16-travnja-2018/

Stihovnica u knjizi – Umjesto kave 5. lipnja 2018.

 

Ljiljana Bogojević nezaboravno interpretirala pjesmu Bonanza

Božica Brkan na svojem fejsu 27. svibnja 2018. je napisala:

Dramska umjetnica Ljiljana Bogojević iz Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu na 37. Kaju, recitalu suvremenoga kajkavskoga pjesništva Dragutin Domjanić u Svetome Ivanu Zelini u subotu, 26. svibnja 2018. nezaboravno je interpretirala moju prvi put objavljenju pjesmu BONANZA ILI PEMO PAK K CVENARIČOM TELEVIZORA GLET među 30 izvedenih pjesama od 70 – s drugom pjesmom NEMREM SE PLAKATI – objavljenih u zborniku DOMOTOUŽJE prema odabiru ocjenjivačkgoa suda dr. Štefica Kamenarić-Filipović, dr. sc. Božica Pažur i dr. sc. Ivo Kalinski od ove godine 518 pristiglih pjesama 120 autora.

Ljiljana Bogojević interpretira Bonazu Božice Brkan / Fotografija Božica Brkan

 

 

BOŽICA BRKAN

bonanza jel pemo pak k cvenaričom televizora glet


sedem si da bum televizor gledela kej bum drugo nemam drugoga posla

morem gledeti kej god oču kej mi srce poželi
ni ne znam kulko je kanalov
štrocam
bonanza bonanza

se se praši kak jašiju
tararararararraaaraaaaa
tararararararraaaraaaaa
indijanski šari poniji kej naši posavci na gmajnu gda bi se puščali v galop
repriza
gleč kak se vidi da je snimano v studiju
gleč kak ovo gleč kak ono
gleč te farbe poslušaj špicu
tararararararraaaraaaaa
tararararararraaaraaaaa
stari cartwright mali joe crnomajnasti adam i one debeli hoss
na svojemu ranču ponderosa tam negde v amerike
de je naša prebaba zanavek odmrčala
sekud ti je denes kej te divji zapad
samo kej ja ne jašim žnimi na ridžanu
(gda sem štela susa bi mi i to dal)
a dečki bi si si kupili čižme kaubojske špičoke z visoke peta i z špicplehi i z mamuza
da su de imeli
(ni v na-me toga bogme ne bilo)

negde još imam sliku kej su mi poslali
(saki se je najnu potpisal)
gda sem jim pisala da bi štela sliku kej gledim bonanzu
pak su mi lepo otpisali
i potle su jim si pisali
čovek bi si mam mislil da su te film delali prijne doma
i pri nas je bilo još takve kojnov i takve krav
samo kej ne bilo takve rančov
a sad i prinas ranče delaju
ranch ove ranch one
kej si če nemaš ranč

kej sem bila dete a sem štela biti kej velike cure
još smo išli gore k cvenaričom televizora glet
još je svet vujnem bil crnobeli
(a ne kej denes kej i ponderosu v boje gledim)
a kej je televizorov bilo v selu jen v domu kej se je zaklučaval v jormarček
i de koji kej su kupuvali v na-me na zajem

dobro je dobro je si mislim
dobro je kak god bilo navek bolše prelazilo
kej v sakom vesternu kak spada
kej v katekizmu najprvo
i kej kak v tem našem socijalizmu de je navek trebalo biti bole
se dogda bole več ne bilo

se ti se mam presveti v seh farba kej se ti je pak jel crno jel belo
tararararararraaaraaaaa
tararararararraaaraaaaa

20150123 – 20140204 – 20150206 – 20150208 – 20160404 – 20160421 – 20160422 – 20160424 – 20170711 – 20180225

Božica Brkan Ljiljani Bogojević potpisuje svoje nove knjige – štokavsku knjigu priča Umrežena i kajkavsku Život večni/ Fotografija Miljenko Brezak

linkovi

https://youtu.be/_JAG_N7UKOM


https://www.bozicabrkan.com/pjesma-spavaca-na-36-domjanicu-u-zelini/

https://www.youtube.com/watch?v=jyrFSc2F7WA

http://www.pou-zelina.hr/recitali/36-recital/item/193-zbirka-pjesama.html

https://www.youtube.com/watch?v=LbKa8Rff5Tw

http://www.bozicabrkan.com/najsretnesa-postaja-u-zborniku-35-zeline/

http://www.pou-zelina.hr/38-najavedogadjanja/index.php

http://www.pou-zelina.hr/images/stories/Recitali/34/Podivjala_senokosa_34R.pdf

“Aritmetika” Božice Brkan u Hrvatskom glasniku

Prenosimo s fejsa Božice Brkan 17. svibnja 2018.:

Kolegica književnica i novinarka TimeAna Horvat iz gradišććanskoga Petrova Sela poslala mi je prikaz najnovijega broja Hrvatskog tjednika, tjednika hrvata u Mađarskoj od 10. svibnja 2018. s prikazom zagrebačkoga predstavljanja zbornika “Svi naši književni susreti I.” u kojem je na stranici 8. objavljena i moja pjesma Aritmetika. Baš sam vesela!

Link na Hrvatski tjednik:

BBPJAritmetika 2018_HG_19 2

Linkovi

Pjesme i proza na hrvatskom i mađarskom u prvom koljnofskom zborniku

http://www.bozicabrkan.com/9-koljnofski-knjizevni-susreti/

http://www.bozicabrkan.com/moslavacki-kamen-u-petrovu-selu-u-gradiscu-umjesto-kave-4-prosinca-201/

http://www.bozicabrkan.com/s-hrvatskog-na-madarski-na-umjesto-kave-5-prosinca-2017/