Ljerka Car Matutinović o Gastrolatriji u Vijencu

Vijenac u broju 639 od 24. rujna 2020. na stranici 27. objavljuje odličan, vrlo nadahnut tekst svoje kritičarke Ljerke Car Matutinović Zavičajne kulinarske uživancije o knjizi Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan. S veseljem ga prenosimo.

Naslovnica zbirke pjesama dviju pjesnikinja, Božica Jelušić i Božice Brkan, dizajn je Jenia Vukelića

Ljerka Car Matutinović

Božica Jelušić & Božica Brkan:”Gastolatrija”
(Izdavač: Acumen d.o.o., Zagreb, 2020.)
Zavičajne kulinarske uživancije ili nedokučiva sladost 
praveh besed

Umijeće priređivanja dobrih jela vrlo je blisko vještini pisanja. Naime, spisatelj obuzet odabranom temom pretvara se u “lakomog” sladokusca- izbirača koji se doslovno predaje zamišljenoj temi. Kad se pak poetski “gurmani” spoje s očiglednim gastronomskim namjerama koje služe želucu ( i ne samo  njemu!), nastane knjiga “Gastolatrija” koju ovdje potpisuju naše dvije vrsne pjesnikinje: Božica Jelušić i Božica Brkan. Kajkavka i kejkavka. Još 2007. Božica Jelušić objavljuje osebujnu stihozbirku “Štorga”, Activa kajkaviana” u kojoj živi onomatopejska sonornost, nesputana prirodnost ritma i kreativno predavanje stihovima.U spomenutoj knjizi “Gastolatrija” (ciklus “Hižne duhe”), Božica Jelušić će u uvodnom tekstu “Za hižnim duhama i uspomenama” širom otvoriti vratasvakovrsnim kulinarskim “poetskim delicijama”. Riječju, pred nas izranja   opsesivna arheologija stiha koja je i osjećaj beskrajnog, ali i najosobnijispokojšto nas hipnotizira dubinom uspomena, posebnošću zavičajnih mirisa i intimnim snoviđenjima kućnog praga:

         (…) “Meni je hiža cela natura:/ Jen ftič u glavi mi verse preklada./ Tak mi se žitek lepo kotura./ Ne berem brige kaj vuni pada!”(“Na biciklinu zanavek”).

          Kontinuitet poetskog promišljanja o hižii gastro delicijama, to nadahnuto supostojanje,  kuplet senzibiliziranog jezikoslovnog bogatstva nazočan u kajkavskom idiomu i na standardu, vraća nas užitku čitanja.

         Pjesmama “Zimljičava herđava”, Kaj nebu den”, “Pri jognju”, “O čupima dva-tri slova”, “Špeka belega”, “Božična zadremana”, “Našpulji”, “Trnine, kupine, maline”, “Juha od krumpira”, riječju, nadahnuta poezija življenja, jer nas uz radost čitanja, usprkos nametljivoj globalističkoj dominaciji,  oslobađa nevoljnog osjećaja da ipak nismo poput “sflekane flake”( cunje!).

         Drugi dio ove kreativno komponirane knjige “Gastolatrija” pripao je Božici Brkan koja nas uvodi u svoju poetiku gastronomskih, sladokušačkih vještina, simboličkim ciklusom “Snijeg od bjelanjaka” / “Sneg od belajnkov”. Pruža mi se prilika reći riječ- dvije o tekstu “Oblizek! Kej (što) je to? koji je uvod Božičinim kejkavskim pjesmama: njena “kejkavština”, starinski kajkavski izraz.” Da citiram autoricu: “Oblizek je i jezična poslastica, okusna onomatopeja. Oblizek je asocijacija na zavičaj, na materinsko.” I još malo autorice :” Meni je dobro jelo poput dobre rečenice…”Pišući o Božičinoj stihozbirci “Nemoj mi to govoriti”(2019.) istakla sam naslov “Poetsko svjedočenje jezika”. Doista, Božičin kejkavski idiom obložen je autohtonom jezikoslovnom paradigmom u kojoj je jednostavnost- jedinstvena a “poetski začini” čarolija i umijeće. Gurmanski sladokusci i simbolički “probanci”. Za one izbirače i lakomce- sladokusce, Božičine kejkavske sintagme nešto su najosobnije što služi umijeću priređivanja dobrih jela. I diskretan smješak koji se krije u kutu usana otkriva nam tajnovit užitak življenja “za saki den”.
         “sako jutro/ pred posel/ kisela kuruzna juva žganci i pečeni krumpir/a meni veliju/ sinek daj si stružeke postruži najslajše je/ z dena.”(“Fruštuk”).

         Već sama riječ oblizekasocira na nešto nesvakidašnje, prepuno magičnog “ćiribu-ćiriba” umijeća a iznimne mirise nose u sebi i ostanjki! Eto, veselim se ovoj “Gastrolatriji”. Oduhovile su je naše dvije Božice: božice s našeg kajkavskog, kejkavskog, hrvatskog Olimpa.

20200930

Pogled B. Brkan u kratkoj priči Večernjaka

Večernji list, subotnji politički magazin Obzor, 19. rujna 2020., str. 50., objavljena je u Natječaju Ranko Marinkovićkratka pričaPogledBožice Brkan. 

Priča B. Brkan u Obzoru

Kratka priča Ranko Marinkovićzaštitni je znak Večernjeg lista. Od 1964. godine svake subote izlaze prozni tekstovi poznatih i manje poznatih autora.

Zaglavlje Obzora

20200919

https://www.vecernji.hr/kultura/pogled-1432728

B. Brkan gostovala u emisiji Kak je lepi naš kaj TV Zapad

Iako je u gledanoj emisiji TV Zapad Kak je lepi naš kaj gostovala 24. studenoga 2016., Božica Brkan ponovno je u istoj emisiji bila gost voditelja i urednika Franje Vukinovca u rujnu i od 18. rujna 2020. može se pogledati i na Youtubu

Franjo Vukinovac i Božica Brkan na snimanju na TV Zapad u Zaprešinu 8. rujna 2020.

Govorila je o Nagradi Vesna Parunkoju je u Stubičkim Toplicama dobila u lipnju 2020. za pjesmu Haljina za snove , o rujanskome Kajkavskom tjednu kulture u Krapini te o 19. Znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem Kajkavski jezik i kultura, gdje je izlagala o Afirmaciji zavičajnoga idioma u kajkavskim igrokazima za djecu, i Recitalu kajkavske poezije, zatim o Oblizekima, kekavici i svojim djelima na kajkavskome. Pročitala je i više pjesama te prozu.

20200918 

Skrajec B. Brkan na Krapinskom recitalu

Za ovogodišnji natječaj Recitala kajkavske poezije u Tjednu kajkavske kulture pristigla su, kako kažu, 254 pjesnička osvaraja. Prosudbeno povjerenstvo – predsjednik Radovan Novina te Dragica Ferjanić i Zorica Klinžić za objavljivanje u zborniku odabrao je 76 pjesama, a na recitalu Koj nam to cuka živlenja predo,/ a srce bi štelo ftažiti si žedo u srijedu 9. rujna 2020. dramski umjetnici Martin Grđan, Marija Krpan, Kristijan Potočki, Dea Presečki, Sara Stanić, Silvio Vovk i Ronald Žlabur izveli su od toga 36 pjesama 36 autora iz cijele Hrvatske. Među njima je pjesma skrajec Božice Brkan.

Naslovnica zbornika

Božica Brkan
skrajek

najprvo bi mama navek povedala kak vruči kru ne zdravo jesti
i da bu ak ga vručega prereže 
sel al je sejeno mene navek 

mam
čem bi z role protvan z kruvom zvadila 
i odzdol leb potropala 
jel pečen
a odzgor ga vmila 
otrgla fajn skrajec
i tekar ga onda z belu krpu pokrila 
da nadojde 
k sebe

čovek bi čistom čekal začuti negvi kej deteči plač

(govor Okešinca u Moslavini)
20190819 – 20200303 – 20200308 – 20200312 – 20200313 – 2020517    

Pjesma u zborniku

20200908

19. Znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća

Pod maskama i nešto skromniji nego obično u ponedjeljak, 7. rujna 2020., u Krapini započeo je Tjedan kajkavske kulture 19. Znanstvenim skupom s međunarodnim sudjelovanjem Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Počašćena sam što sam imala priliku govoriti sa još sedam izuzetno zanimljivih i kompetentnih kolega: dr. sc. Mijom Lončarićem, prof. dr. sc. Đurom Blažekom, doc. dr. sc. Rajkom Furešom, doc. dr. sc. Ivanom Kresnik, dr. sc. Marinom Krpan, Martinom Horvat i Baricom Grebenski. 

Sudionici pod maskama za uspomenu / Fotografija Miljenko Brezak
Doc.dr.sc. Rajko Fureš otvara skup / Fotografija Miljenko Brezak

Odabrala sam temu Afirmacija zavičajnoga idioma u kajkavskim igrokazima za djecu. Dakako, na primjeru svoje zavičajne kekakvice i malenih Križana iz Društva Naša Djeca Vladimir Nazor i Amatersko kazalište Josip Badalić te njihovih voditelja. Baš vesela što nas ni korona nije pregazila. 

Božica Brkan govori o Afirmaciji zavičajnoga idioma u kajkavskim igrokazima za djecu / Fotografija Miljenko Brezak

20200907 

Vinkovački rock na Danima Luke Botića u zborniku 11. Dana Luke Botića

Zbornik 11. Dani Luke Botića. uz ovu zanimljivu tradicionalnu književnu, sadržajem vrlo bogatu manifestaciju održanu u Đakovu od 19. do 22. kolovoza 2020. (nakladnici Đakovački kulturni krug i Udruga Opor Botići, urednik Ivan Stipić , priredio Mirko Ćurić), uz drugo objavljuje i tekstVinkovački rock na Danima Luke Botića (str. 169.-172.) Božice Brkan. Jedan je to od tekstova s prošlogodišnjih 10. Dana Luke Botićaobjavljenih na www.bozicabrkan.com.

Početak prikaza knjige u zborniku
Naslovnica ovogodišnjega zbornika

20200826 

148 primjeraka Generalova sina, Srbina a Hrvata na 121 adresu knjižnica

Preneseno s Facebooka Božice Brkan, 12. kolovoza 2020.:

Sedam kutija punih kuverti s knjigama spremno za slanje / Fotografija Miljenko Brezak

Moj najnoviji roman Generalov sin, Srbin a Hrvat napokon je zapakiran u sedam velikih kutija prije odlaska: 148 primjeraka na adresu 121 knjižnice s popisa Ministarstva kulture i medija. Hvala na podršci mjerodavnima i za stipendiju za pisanje i za otkup za prepoznavanje društveno vrijedne knjige. Kad sam napišeš i sam objaviš kao mali kućni izdavač Acumen, onda sam i zapakiraš i nosiš na poštu. Treba to i spustiti sa četvrtoga kata bez lifta! Hvala mojem osloncu Miljenku Brezaku, a Generalovu sinu sretan put – u posljednje nam se vrijeme ne jedna knjiga izgubila putem – i sretno mu čitanje. 

Knjiga će se moći posuditi u knjižnicama po Hrvatskoj, a one koje zanima gdje knjigu mogu kupiiti upućujem (za pouzećem) u svoj inbox ili u zagrebačke knjižare: Dobra knjiga/Ljevak na Trgu bana Jelačića, Dominović u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Novu Stvarnost. 

Objavljeno 16. kolovoza 2020.

30. Croatia rediviva ča-kaj-što ili poezijom i protiv korone

I u ljudskome vijeku 30. rođendan donosi zrelost, a kamoli kad 30. rođendan slavi manifestacija poput Croatie redivive – ča-kaj-što u Selcima na Braču, koja se, baš kao (ponovno) oživjela Hrvatska, othrvala svim nedaćama, pa i koroni te se u posebnim epidemiološkim uvjetima, ali vrlo svečano, održala u petak, 7. kolovoza 2020. na selačkoj pjaci od bijeloga bračkog kamena. 

Iz gledališta raširenoga prema epidemiološkim mjerama: tri desetljeća upornosti / Fotografija Miljenko Brezak

Za tu su priliku predsjednik Vlade i ministrica kulture poslali i posebnoga izaslanika kako bi počastiti maleno mjesto velikih ideja i pokretača projekta Dragu Štambuka, koji je dolazeći ustrajno svih godina s veleposlaničkih službi po svijetu, ovaj je put stigao iz Teherana, Iran! S ponosom je mogao poslušati obrazloženje prošlogodišnjega uvrštenja Croatie redivive i na listu nacionalne kulturne nematerijalne baštine te priredbu tradicionalno započeli Nazorom Maslinom.

Idejni začetnik Croatie redivive i zaštite Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što Drago Štambuk na bijeloj pjaci svojih rodnih Selaca uoči čitanja pjesama / Fotografija Miljenko Brezak

O tri desetljeća Croatie redivive i oliveatima vrlo je nadahnuto govorila jedna od oliveata Božica Jelušić, a publici je detaljnije predstavila i prošlogodišnjega, Milu Stojića, posebice s dojmljivom Hatidžom. Na Zidu od poezije odsada i su njegovi razorni stihovi: Ruža, kad cvate/ da zna gdje cvate/ ne bi cvala.I stihovi oliveata uklesani po godinama na Zidu od poezije, a također i stihovi koje je izgovaralo stotine pjesnika u Selcima, nedvojbeno su živa povijest hrvatske književnosti: da su, osim u kamen, niska skupljenih petogodišta Maslina i sjećanja, otisnuti na papir, kao knjige, bili bi dojmljivi i kao antologija i kao rječnik oprimjeren izgovorenim stihovima-vrhuncima poezije svoga vremena na svim trima narječjima. Zlatna formula ča-kaj-što uživo!

Među petnaest pjesnika i četiri kajkavca: Davor Grgurić, Božica Jelušić, oliveat Mirna Weber i Božica Brkan, u društvu Vlaste Vrandečić Lebarić i Drage Štambuka / Fotografija Miljenko Brezak

Ove su godine Selca ugostila samo petnaest pjesnika, a maslinovim vijencem ovjenčana je kajkavka Varaždinka Mirna Weber. Kajkavskom su se poezijom predstavili i Podravka Božica Jelušić, Goranin Davor Grgurić iz Delnica, a Božica Brkan izgovorila je svoje kekavske pjesme reč kej je ne, na rubu gnezda i vrata se sama raspiraju.

Božica Brkan na 30. Croatii redivivi predstavila se deseti put / Fotografija Miljenko Brezak

20200809 

https://www.matica.hr/kolo/424/zlatna-formula-hrvatskoga-jezika-ca-kaj-sto1-23623/ http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

Denis Derk o “Generalovom sinu, Srbinu a Hrvatu” Božice Brkan”

U svojoj rubrici Knjiga na stolu Denis Derk u Obzoru Večernjeg lista u subotu 18. srpnja 2020. pod naslovom “Generalov sin, Srbin a Hrvat” ili ima li nade za ljude kojima se obiteljska povijest bolno poigrala? piše o novom romanu Božice Brkan, a tekst zaključuje: “Pročitavši taj uzbudljiv i intrigantan roman koji bi, kako nam sugerira njegova danas pokojna recenzetica Irena Lukšić, mogao biti i roman s ključem, nisam siguran da mu je poruka optimistična iako je njegova posljednja riječ Arkadija. Ali za mene ona nema arkadijski, nego krajnje ironičan prizvuk.”

Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan na Tribini Susret na mreži DHK

Lada Žigo Španić, voditeljica nove tribine Susret na mrežiDruštva hrvatskih književnika, u srijedu, 1. srpnja 2020. kao osmu temu predstavila je na web straniciFacebook profilu i na Youtube kanalu DHK zajednički zbirku Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan. Knjiga sadržava po 25 pjesama o hrani svake pjesnikinje.

Naslovnica knjige Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan
Božica Brkan i Božica Jelušić u DHK prije potresa / Fotografija Maja Kolman Maksimilijanović

Uz predstavljanje pjesnikinja te kritika o nekim njihovim knjigama Lada Žigo Španić ocjenjuje knjigu i biranih riječima predstavlja i prozne te poetske ulomke iz knjige.

Gastrolatrija na webu DHK

20200703