Priča “Tor” u časopisu “Kaj”

Naslovnica KAJPriča “Tor” Božice Brkan (s biografijom autorice) objavljena je u časopisu za književnost, umjetnost i kulturu “Kaj”, broj 5.-6./2015., str. 23.-26., inače napisana 2015. godine, među tri prozna rada od šest izabranih (sa Denisom Peričićem, Željkom Bajzom, Marijom Drobnjak Posavec, Ivicom Jembrihom Cobovečkim i Ivanom Pahernikom) na 11. natječaju za kratku kajkavsku prozu. Ocjenjivački sud: prof. dr. Joža Skok, dr. sc. Ivo Kalinski i dr. sc. Božica Pažur.IMG_8651.JPGtx+dorada

 

Književni sat Božice Brkan u njezinoj nekadašnjoj gimnaziji u Križu

Prenosimo / 20. veljače 2016. Božica Brkan je na svojoj FB stranici napisala:

Kad sam krenula u prvi razred 1963. godine u područnoj školi u Novoselcu, u Križu je otvorena nova zgrada za osnovnu školu i gimnaziju. Više razrede osnovne škole i gimnaziju polazila sam u njoj. U moje je vrijeme gimnazija s ukupno sto učenika jedva sklepala naš upisni razred, a maturiralo nas je sedmnaestoro. Zahvaljujući i sjajnim profesorima poput Dinka Ivovića (povijest, filozofija, povijest umjetnosti, logika i sve što je trebalo), Ivice Ćenana (matematika i fizika), Ive Radoševića (povijest umjetnosti), Zvonimira Bekera (engleski i njemački), Biserke Vidović (hrvatski), Hrvoja Vidovića (njemački), Milade Kronje (ruski), Ivice Nižetića (tjelesni) i drugih uspjela sam upisati oba svoja fakulteta bez problema. Sad jedva još da se susrećemo nas nekoliko o obljetnicama mature, ali smo se prije nekoliko godina našli u novoj gimnazijskog zgradi o 50. obljetnici gimnazije, koja je danas dio Srednje škole Ivan Švear u Ivanić Gradu.

IMG_8631.obr. BB pozira pred svojom školom
Božica Brkan ispred dviju svojih kriških škola
IMG_8545.JPG Maja Mađer čita uvodno pjesme
Učenica trećega razreda Maja Mađer uvodno ćita pjesme Božice Brkan

U petak, 19. veljače 2016. bila sam gošća svoje škole. Književni (školski) sat kojem je povod moja “Kajkavska čitanka Božice Brkan” prihvaćene kao pomoćnoga sredstva u nastavi hrvatskoga za sve razrede i sve škole u Hrvatskoj. Vrlo različito od ivanićkoga susreta dva dana prije, ali i meni samoj jednako zanimljivo. Dakako da smo i čitali moje pjesme, nešto ja, a nešto učenica III. razreda Maja Mađer.

IMG_8571.JPG obr. BB čita iz Čitanke i prof.J.
Na svojoj FB stranici Božica Brkan uz ovu fotku je napisala: Bibliotekarica Visnja Jeren vodi kroz razgovor, a ja pripovijedan i čitam pjesme… Druga mladost. Dipovci ah diplovci – kozerija ili ljubavna pjesma?
IMG_8563.JPG obr. BB i svi učenici
Bpžica Brkan: Ima li koga među vama iz mojega rodnog Okešinca?

Zahvaljujem na gostoprimstvu, posebice ambicioznoj bibliotekarici Visnja Jeren, koja i u tome susretu, kako je izjavila novinarki Višnji Canjek-Macan, urednici Kajkavskog osebuška, emisije Obiteljskoga radija Ivanić i imenom nadahnute mojim tekstovima, vidi mogućnost da kajkavski više bude prisutan u nastavi, pogotovo ondje gdje je i zavičajni, kao što je u kriškome kraju nažalost izumiruća kekavica, idiom na kojem također pišem. Nadam se da će i to pridonijeti njegovanju našega kulturnog identita uopće, posebice osvješćivanja regionalnoga moslavačkoga, što je dio misije koju dijelim s ambicioznim i nezaustavljivim kolegom Đuro Vidmarović. Ako uza školu još raste školski voćnjak koji smo vodili kao mali školski zadrugari prije pola stoljeća, zagledani u školsko voćarenje u vojnokrajinskoj pučkoj školi još za Austrougarske, zašto ne bismo živim održavali i druge naše vrijednosti?
Fotografije Miljenko Brezak

Božica Brkan gostovala u Srednjoj školi Ivan Švear u Ivanić Gradu

Prenosimo / 18. veljače 2016. Božica Brkan je, dan poslije gostovanja u Srednjoj školi Ivan Švear u Ivanić Gradu,  na svojoj FB stranici napisala:

IMG_7735 obr. pred plakato Đuro, bb i Višnja Teren
Božica Brkan u predvorju škole uz kreativnu najavu književnoga susreta, sa Đurom Vidmarovićem i knjižničarkom Višnjom Jeren.

Srednja škola Ivan Švear u Ivanić Gradu rijetko srdačno ugostila je našu malu moćnu gomilicu jučer, 17. veljače 2016. Zahvaljujemo osobito na gostoprimstvu ravnateljici Kseniji Pavlović i knjižničarki Višnji Jeren te profesorima i učenicima, a osobito kolegi Đuro Vidmarović te Miljenko Brezak, bez čijih poticaja i podrške ne bih ustrajala na zavičajnoj, moslavačkoj kulturnoj misiji. Sutra nastavljamo u Križu, mojoj gimnaziji. IMG_8500 obr. Dio publike BB govoriIMG_8501 obr. Višnja Jeren i dio publike

Božica Brkan 17. odnosno 19. veljače 2016. u Srednjoj školi Ivan Švear u Ivanić Gradu i Križu

Prenosimo: http://www.volimivanic.info/bozica-brkan-u-srednjoj-skoli-ivan-svear-u-ivanic-gradu-i-krizu

Agencija za odgoj i obrazovanje odobrila je za ovu školsku godinu uporabu knjige Kajkavska čitanka Božice Brkan, autorski zbornik književnih tekstova (s rječnikom s više od 6000 riječi) za pomoćno sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika za sve srednje škole i sve razrede ocijenivši je primjerenom zbog tematsko-motivske raznolikosti te jezično-stilske razine tekstova, posebice leksika. Povod je to da autorica, književnica i novinarka Božica Brkan, rođena u Okešincu kraj Križa, poslije Srednje škole “Tin Ujević” u Kutini, ovoga tjedna, gostuje u Srednjoj školi “Ivan Švear”, u srijedu u Ivanić Gradu, a u petak u Križu, inače svojoj gimnaziji gdje je maturirala.

Osim čitanja poetskih tekstova ponajprije na kekavici iz svoje Kajkavske čitanke (Acumen, Zagreb, 2012.), ovisno o zanimanju publike, Božica Brkan govorit će o iskustvima o medijskoj pismenosti, uključujući blogove (internetski magazin www.oblizeki.com ) i društvene mreže (Facebook), novinarstvu danas, stilistici, gastroknjiževnosti od kolumne i gastroshowova do zavičajne čitanke Oblizeki – Moslavina za stolom, zavičajnim govorima, međunarodnom certifikatu kajkavskome kao književnom jeziku, globalizmu, smislu književnosti danas i drugome.

Naime, poslije više od 30 godina izuzetne novinarske i uredničke karijere, i – kako predstavljajući njezin književni rad obično ističe književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović, koji će također biti gost u Ivanić Gradu – Božica Brkan se poslije zapaženih i nagrađivanih pjesničkih radova u mladosti, napisavši i objavivši u posljednji pet godina više izuzetno zapaženih i nagrađivanih književnih ostvarenja na velika vrata vratila u hrvatsku književnost. Uz drugo, predavala je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu studentima komunikologije stilistiku u medijskoj komunikaciji te objavila i brojna visokonakladna izdanja, što kuharica, a što, pod pseudonimom, ljubića.

U POU Ivanić Grad predstavljena “Ledina” Božice Brkan

Prenosimo http://www.volimivanic.info/u-pou-ivanic-grad-predstavljena-knjiga-ledina-bozice-brkan:

12615230_1049060745155297_1798139687668391512_o-1140x641Srijeda navečer bila je prilika za ponovno druženje sa dragom nam Božicom Brkan, književnicom, novinarkom, publicistkinjom.

Njen posljednji književni uradak koji je nakon mnoštva promocija diljem Hrvatske (ali i šire) predstavljen i ivanićgradskoj publici roman je Ledina. Ova literarna rekonstrukcija života obitelji Brkan kroz svoje živopisne ženske likove oživjela je prošla vremena i progovorila o sjećanjima, legendama, običajima te općenito životu nekad u poznatoj nam moslavačkoj ravnici. Uz autoricu o knjizi su govorili jezikoslovka Maja Matković te književni kritičar, povjesničar i diplomat Đuro Vidmarović, koji su otvoreno priznali kako je predstavljanje ove knjige zapravo njihova misija, jer time ukazuju na bogatstvo narječja i našeg jezika općenito, koje je svakim danom sve više zamijenjeno raznim stranim izrazima.

U svom dugogodišnjem stvaralaštvu Božica Brkan vrlo se uspješno potvrdila u prozi, pjesmama, djelima zavičajne tematike te pisala kako na standardnom hrvatskom jeziku, tako i na kajkavštini, tzv. moslavačkoj kekavici i upravo to je jedna od osnovnih karakteristika njenog opusa. Tome u prilog ide i roman Ledina koji čitatelja zavodi svojim osebujnim i pitkim stilom, jednako kao i bajkovitim sadržajem.

Senka Kušar Bisić

Foto: Zdenko Vanjek

Predstavljanje romana “Ledina” Božice Brkan i u Ivanić Gradu

Poslije Zagreba, Sydneya, Križa, Čazme, Koprivnice, Dugog Sela i u Ivanić-Gradu u srijedu, 27. siječnja  2016. u 19 sati  Božica Brkan će predstaviti svoj roman “Ledina”. Uz autoricu o djelu, koje je u međuvremenu bilo u najužem izboru za književnu nagradu “Fran Galović” za 2015. godinu, govoriti će i Maja Matković i Đuro Vidmarović.

Božica Brkan na predstavljanju svoje “Ledine” na zagrebačkom “Interliberu” odmah po izlasku knjige krajem 2014. godine

Most/The Bridge objavljuje 50 recentnih hrvatskih pjesnika na španjolskom

IMG_7786 naslovnica MostaEncuentros, Poesía Croata Contemporánea u odabiru i prijevodu Željke Lovrenčić objavljuje Most/The Bridge, časopis za međunarodne književne veze Društva hrvatskih književnika (urednici Davor Šalat i Željka Lovrenčić), broj 3-4/2015. Izbor je posvećen sjećanju na potkraj prošle godine preminuloga Paju Kanižaja, jednoga od 50 odabranih pjesnika

U svojevrsnoj antologiji modernoga hrvatskog pjesništva od str. 63. do str. 66. je i Božica Brkan sa šest (štokavskih i kajkavskih) pjesama: Dječak i javor (El niño y el arce), Vermut, Oblutak (Canto rodado), Aritmetka (Aritmética), sve pasent (todo acceptable), Postaja XV: molitva matere kristušove (Estación XV: oración de la Madre de Cristo).

IMG_7792 Most popis pjesama BB

IMG_7793 Most, BB Dječak i javor

 

U izboru su pjesnici različitih poetika i naraštaja od najstarijih do najmlađih (abecedno): Ivan Babić, Krešimir Bagić, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Neda Miranda Blažević-Kreitzman, Branimir Bošnjak, Božidar Brezinščak Bagola, Božica Brkan, Diana Burazer, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Milan Frčko, Mate Ganza, Goran Gatalica, Maja Gjerek-Kušenić, Ivan Golub, Marko Gregur, Ivan Herceg, Ana Horvat, Ervina Jahić, Božica Jelušić, Slavko Jendričko, Pajo Kanižaj, Željko Knežević, Veselko Koroman, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Luko Paljetak, Mila Pavićević, Pero Pavlović, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Delimir Rešicki, Joso (Joja) Ricov, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić, Zdravko Seleš, Ante Stamać, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Borben Vladović, Irena Vrkljan, Anđelko Vuletić i Anka Žagar.

http://dhk.hr/casopis-most/detaljnije/most-the-bridge-

Božica Brkan o zagrebačkim adventskim slasticama u Klovićevim dvorima

Prenosimo / 23. prosinca Božica Brkan je na svojoj FB stranici napisala:

IMG_7069 za FB Klovićevi dvori
Božica Brkan u Klovićevim dvorima / tema predavanja: zagrebačke adventske slastice

Zahvaljujem Klovićevim dvorima što sam imala priliku uz izložbu Božić starog Zagreba jučer navečer održati predavanje o zagrebačkim adventskim slasticama. U istoj dvorani u kojoj sam prije više od 20 godina imala promociju romana “Lift ili politička melodrama” uz izložbu fotografija o Zagrebu maestra Pavla Cajzeka. Lijepa se sjećanja nastavljaju…

Božićnice Božice Brkan na krapinskoj Božićnoj priči

IMG_6636.JPG1
U isčekivanju 5. Božične priče

Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i krapinski župnik velečasni Tomica Šestak u petak 18. prosinca 2015. organizirali su u krasnome podrumu Župnoga dvora Krapina – Božićnu priču. Da, kako su naveli, “iščekivanje Božića postane još radosnije, pridonijeli su stihovi Branke Jagić i Vladimira Poljanca te Božice Brkan, Rajka Fureša i vlč. Maksimilijana Milana Hercega, koje su interpretirali Biserka Ipša i Kristijan Potočki, a prigodne kajkavske popijevke izvodili su Jelena Balent, Đuka Čaić i Zoran Čavužić”. Program je vodio Željko Slunjski.

IMG_6680.JPG2
Dramska umjetnica Biserka Ipša interpretira Božičnice Božice Brkan

Izuzetno sugestivna večer – dramska umjetnica Biserka Ipša najbolje ju je ocijenila rekavši da bi na tako nešto ona rado došla i kao publika – s mnoštvom vrlo zainteresirane publike oduševila je autore. Stihovi Božice Brkan i prije su čitani u tome krasnom ambijentu, a na 5. Božićnoj priči prema odabiru Radovana Novine Biserka Ipša čitala je božićnice Šibe i Zajnu.

Božičnica 07: Šibe
I gda nesmo imeli tak kej denes, da imaš ki bi ti daval i Deda Mraza i Deda Božičnaka i Isuseka, nam su tak dece senak davali. Malo Ded Mraz z Našičke, malo Ded Mraz z sela, z mesne zajenice. Malo sused ove, malo one. Malo kuma krsna, malo šišana, malo fermana. Če bombon. Svilni. 505 sa crtom. Šećerni, cukorni. Z bora. Jadriju. Če narandžu, rogača, ma če jabuku. Šibu za Nikolijne od Krampusa i pod rit za Roduševo, kej bi se setili nevine dečice betleemske. Kej bi znali da nesu se sami bomboni. Če i na Wikipedije o tomu prečitali. (20101205 20110315)

Božičnica zajna: Si na vrpe
Kak su pri Brkanom na Badnjak v hižu nosili slamu, Moj donese veliku našu božičnu škatulu z podruma. Vujne su naše moderne velike svetleče kuglice. Nebrojene. Skorom sako leto prikupimo de koju. Jene i trepčeju, a druge se paliju gasneju, paliju gasneju, paliju… I puno je male licitarov z Bistrice. Sako leto isto dokupimo. Srčeka crlena. I drvene i crlene i zlatne kojnekov kej sem Iveku svojemu, gda je mali još bil, nosila z Nemačke, Austrije, Francuske i kojekakve druge državi. Imam i z Polske nekej kej ne znam ni kej je, od slame. Halina mi je to negda poslala. V čestitke dla Božego narodzenia. Bogzna je l još i živa. Z Jokešinca imam zelene i roze i crlene sitneše kuglic. Gde gde su stučene a gda gda, niko jih ni ne pipne, se samo v prašek rasipaju. I z Potoka od Babe Potočke je de koja, mi se vidi. I z Širinca od negve celo čudo: nemreju se obesiti, al nam ji je šteta hititi. Neg još postojiju. Tak smo za Božič pak si na vrpe. Ne znamo ni čija je špica za na vrh. Morti i ovo leto dokupimo koju, če bu se snehe štelo kititi. Če se zmislimo nekakvu felu kakvu još v škatule naše nemamo. (20101213 – 20100314)

manje poznate riječi:
jadrija – oblatna, posebno omotana, istoimenog naziva
Roduš – Herodot
Roduševo – Pokolj nevine dječice
tekar – tek, samo
dla Božego narodzenia, polj. – za Božić

Klik na video zapis:  https://www.youtube.com/watch?v=SZfvQDsNtXo

U svojevrsnom postskiptumu Božićnica u «Kajkavskoj čitanci Božice Brkan», objavljenoj 2012. Božica Brkan je zapisala:

«Ciklus Božičnice nastao je od 5. do 15. prosinca 2010. godine za prigodno blagdansko čitanje u Kloštru Ivaniću. Fra Tomislav Božiček, tadašnji mladi gvardijan kloštranskoga samostana Red male braće i predsjednik ogranka Matica hrvatske, i Đuro Vidmarović zamolili su me da za priredbu Kluba prijatelja Kloštra, uz izložbu jaslica, na kojoj su govorili Đuro o povijesti jaslica (nisam pojma imala da se zna točno da su prve napravljene 1223. godine!) a Dragutin Pasarić o izložbi jaslica u Kutini te KUD Obreška, odaberem i božićne moslavačke kajkavske pjesme. Ne da nisam mogla odabrati najljepšu, nego ih uopće nije bilo. Božić moslavački kajkavski pjesnici spominju tek uzgred. Preko Facebooka, preko Ujedinjnih kajkavskih emirata, zamolila sam najljepše kajkavske uopće te sam na kraju od više pročitala dvije – Božična molitva Jezušu Božice Jelušić i Kalnovečki razgovori Ivana Goloba, te svoje dvije. Kao Božičnicu prvu: Jezušeki v slame jel Božič pri mojem Brkanom i kao Božičnicu zajnu: Si na vrpe. Zamislila sam ih kao svojevrsne prviče i zajniče, vezane uz drugo veselje, svadbu. Prisjećanja su me odvela u djetinjstvo, u lijepe i tužne misli i bilo mi je žao što nisam imala priliku pročitati ih više. To prije što su u Klošter, moslavačku Atenu kako je opisuje D. Pasarić, na moju veliku radost i ganuće kak se to negdar božičuvalo v Okešinuc došli čuti čak i neki moji Okešinčani. Ljudi su me jako lijepo primili. Puna dvorana, čak i koruš, balkon. To bi oni tak rekli kad i znali, reče mi M. posle Kloštra. Mnogi su tražili da im pjesme pošaljem e-mailom da bi njima nekome svome mogli – čestitati. Jesam.»

Odjeci: Sedam hrvatskih pjesnika u Čileu

Prenosimo: Fenix magazin

“U posljednjih mjesec dana u Čileu je objelodanjeno po sedam pjesama Ivana Babića, Krešimira Bagića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević Kreitzmen, Božice Brkan, Lane Derkač i Nikole Đuretića kako bi čitatelji sa španjolskoga govornog područja upoznali suvremenu hrvatsku poeziju…”          

Više na: http://fenix-magazin.de/sedam-hrvatskih-pjesnika-u-cileu/

Miguel-Elias-Zeljka-Lovrencic-Tomislav-Marijan-Bilosnic-A.-P.-Alencart-660x330