“Blizu nebu” i “Ljubavna arka” Božice Brkan u zbornicima ljubavne poezije i ljubavnih priča

ZbornikSavremeneOba

 

U “Zborniku savremenih ljubavnih priča” objavljena je na str. 312.-313. “Ljubavna arka”, a u “Zborniku savremene ljubavne poezije” na str. 276. objavljena je pjesma Božice Brkan “Blizu nebu”. Urednici su oba zbornika Marina Đenadić i Stevan Krstec Starčinski, a izdavači su Kreativna radionica Balkan i IP Jovan, Beograd 2014.

Knjige, zasad predstavljene samo u Srbiji, izašle su u biblioteci Antologija, u prvoj je knjizi na 428. stranica 136 autora, a u drugoj na 404. stranica 229 pjesnika, uglavnom iz svih država nastalih na području nekadašnje Jugoslavije. Radovi su objavljeni na jezicima i pismima kojima se autori izvorno služe. Priče i pjesme prikupljene su na posebnom natječaju kreativne radionice Balkan.

blizu nebu 

nosi me na krkačima
podigni me na ramena
kako me je malenu nosio tata
zaboravimo oboje da sam
otežala
od godina i boli

nemoguće je znam znam
pali bismo oboje
i bez toga bismo bili smiješni

ali pusti me da
želim da kad tad
opet budem blizu
nebu
u svakom slučaju
držeći te oko vrata

20111007 – 20111215 – 20111219

Ljubavna arka

Da si me ostavio, od sinoć je izvjesno. Posve.

I ja sam te napokon vidjela s njom. Poslije svih. Još sam i jutros živa i valjda sam onda preživjela. Čudim se samoj sebi. Da si mi barem rekao. Ne bih dolazila. Mislila sam da se nešto ljutiš na mene. Da sam opet negdje nešto rekla to much. O, da, i ja imam vrlina, ali ona navodno svega toga ima više od mene. Uz manje riječi. Uz manje napora. Što sam onda mogla? Samo sam isključila sve telefone.

Da sam barem mogla plakati. Ni zaspati nisam mogla. Popila sam prvo što mi je došlo od ruku. Gotovo punu bocu. Bilo je likerski pastelno, travnato i slatko, s konačnim gorkim završetkom. Uspavalo me. U snu sam se ljuljala kao na moru. Kao na nekoj velikoj vodi. Plovila sam na jedrenjaku kao na našem prošloljetnom dvotjednom sretnom krstarenju. U pozi iz Titanika, ali na Noinoj lađi. Znam da je bila arka, jer sam vidjela Nou. Metuzalem s nikad striženom bradom kao u našem vjeronaučnom malom katekizmu. Pitao me je gdje si ti, a ja nisam znala što bih mu rekla. Nije te bilo. U snu sam plakala i on me je tješio.

Ne znam kako me je uopće primio na svoj snoviti brod uronjen u magličaste oblake i vodu, u kišni horizont, jer su posvuda svi bili u parovima: kobila i pastuh, krava i bik, mačak i mačka, pas i kuja, kokoš i pijevac, patka i patak, krmača i prasac. I par divljih svinja, pa jelen i košuta, srnjak i srna. Roda i kvakan. Fazani, lavovi, tigrovi, slonovi, medvjedi i mrki i bijeli… I nekoliko dvospolaca je bilo. Neke su životinje bile skotne. Bilo je i biljojeda i mesoždera, ali nitko se ni s kim nije pograbio. Nitko nikome nije skočio za vrat niti je tko koga htio proždrijeti. Iz straha jedni pred drugima, iz straha pred Božjom voljom ili iz straha od velike vode svi su strpljivo čekali u redu za ukrcaj i ekonomično se i skladno raspoređivali par do para počevši s pramcem i motreći na gaz pod upornim daždem.

Samo ja nisam imala svoga para. Samo se ja nisam mogla domisliti na koji način da iz ovoga povodnja prenesem svoje sjeme, svoj gen i svoju ljubav.

20140326 – 20140408 – 20140409

Izuzetno predstavljanje “Ledine” u Čazmi

10940474_10203277867858762_5051208361613895665_n

Božica Brkan napisala je na svojem fejsu:

Večeras, petak, 23. siječnja 2015. u Knjižnica Slavko Kolar u Čazmi izuzetno predstavljanje moje Ledine. Maja Matković govorila u kontekstu jezika (pogotovo jer je kajkavski književni jezik nedavno dobio internacionalni kod), a Đuro Vidmarović u kontekstu zavičaja (Moslavine) te nacionalne književnosti. Ravnateljica knjižnice Vinka Jelić-Balta uvijek nas sjajno ugosti, ali se ovoga puta jako potrudila da do posljednjega mjesta bude publike i to ponajviše – mlade. Gimnazijalci, mladi intelektualci, krasan radoznao svijet. Jako ponosna i na njih, a i na nas. Knjiga sa smislom, pogotovo jer su knjižnični primjerci Ledine već posuđeni.

10943763_10203277858858537_3784575724196950499_n

Slijeva nadesno: Maja Matković, Božica Brkan, Đuro Vidmarović, Vinka Jelić-Balta. Snimio Miljenko Brezak.

Božica Brkan i njezina “Ledina” 23. siječnja 2015. u Čazmi

Prenosimo najave na www: gradska-knjiznica-cazma.hr  i www.cazma.hr:

Gostovanje književnice Božice Brkan – predstavljanje knjige ”Ledina”

ledina

Gostovanje Božice Brkan u Knjižnici

U petak, 23. siječnja 2015. u 19:00 sati u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar gostovat će književnica, novinarka, publicistkinja Božica Brkan, sa svojim novim romanom “Ledina”.

“Ledína” je literarna rekonstrukcija života obitelji Brkan u više od tri stoljeća i desetak naraštaja. Povijesno, žena u obiteljskoj zadruzi u moslavačkome dijelu Vojne krajine, na granici tadašnjih svjetova uz rijeku Česmu, intimno je mnogo šire od panonske nizinske priče – neizmjerna univerzalna tuga, prešućena i gurnuta u zaborav, posvemašnji damnatio memoriae.

Iz krhotina pristranih sjećanja, varavih i zamagljujućih obiteljskih legendi te rijetkih dokumenata oživljavaju ženska svjedočenja o upornosti i nemogućnosti odustajanja, gorčinama i strasti, ljubavi i mržnji, ponosu, patnji i osveti. Uz nisku suputnica poput slavne operne pjevačice Milke Trnine, vile ili Ciganice Rože, šeherezadski se smjenjuju autoričine pretkinje: Matija, koja krnju obitelj iz jednoga carstva dovodi u drugo kao u obećanu zemlju; Mara, koja zbog ljubomore i osvete postaje palikuća i bjegunica u Ameriku; Julči, koja se nosi s mužem bez nosa i sinom s grbom; Janča, koju udaju već u djetinjstvu i koja sinovom smrću ostaje sama na svijetu…

Ravnopravne antičkima i šekspirijanskima, i stvarne i romansirane, te su junakinje davale život ledíni i proračunato joj ga uskraćivale, odvažno su podizale hižu i predano je razgrađivale, pokušavale i zemlju i sebe održati plodnima dok su njihovi muškarci ratovali za ove i one careve i kraljeve. Da žive danas, zacijelo bi predvodile feminističke akcije prisvajajući si povijest i osvajajući budućnost. Ali njih više nema.

Smatrajući da su zaslužile da im dade riječ, autorica “Ledíne” kao njihov stvarni posljednji izdanak, kao hommage oživljava tu žensku priču svojih pretkinja i nastavlja je zavodeći čitatelja oporim i bajkovitim sadržajem i osebujnim, pitkim stilom.

Božica Brkan (Okešinec, Moslavina, 1955.), književnica, novinarka i urednica. Profesorica komparativne književnosti i poljskoga jezika i književnosti te diplomantica novinarstva trideset je godina radila kao profesionalna novinarka, urednica komentatorica i kolumnistica. Poezija i proza višekratno su joj nagrađivane i objavljivane u časopisima i antologijama. Objavila je knjige: zbirku kajkavskih pjesama Vetrenica ili obiteljska arheologija (1990.), izbor novinskih feljtona Enciklopedija špeceraja (1990.), roman Lift ili politička melodrama (1993.), zavičajnu čitanku Oblizeki – Moslavina za stolom (2006.), knjige pjesama Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme (2011.) i To Toni – Molitva za tihu sućut (2011.), roman Rez / Leica – roman u 36 slika (2012.), Kajkavsku čitanku Božice Brkan (2012), zbirku kajkavskih pjesama pevcov korak / kajkavski osebušek za eu (2012.) nagrađenu Katarinom Patačić za najbolju knjigu objavljenu na kajkavskome u 2012. godini, zbirku pjesama obrubljivanje veronikina rupca ili muka 2013. (2014.) i roman Ledína (2014.). Pobjednica je natječaja za kratku priču – satiru Slavko Kolar, 2012. godine. sa pričom “Svojih tijela gospodar”.

Vinka Jelić-Balta, ravnateljica

Tribina Susreti u DHK

21. siječnja 2015.

Božica Brkan  poslije tribine napisala je na svojem fejsu:

Danas točno u podne: poezija u Društvo hrvatskih književnika. Predstavismo moju novu zbirku “Obrubljivanje veronikina rupca ili muka 2013.” i zbirku “Sitnice” Sanja Pilić. Što nam je zajedničko? Izdavač i biblioteka Mala knjižnica DHK i urednica Maja Gjerek Kušenić. koja je govorila o Sanjinoj knjizi, dok je izvatke krasnoga teksta o mojoj knjizi viroznoga Davora Šalata te pjesme odlično čitala dramska umjetnica Biserka Ipša. Sanjine pjesme čitala je Dunja Sepčić. Predstavljanje je u okviru Tribine Susreti u DHK nadahnuto vodila Lada Žigo. Iskreno, meni je to bio odličan provod.

Na fotki slijeva nadesno: Božica Brkan, Biserka Ipša, Maja Gjerek Kušenić, Snja Pilić, Dunja Sepčić i Lada Žigo / Snimio Miljenko Brezak

BB HND1 10947355_10203262391671867_1762977735958806702_n

BB HND2 1545950_10203262394831946_818010842339107624_nBB HND3 1509714_10203262401992125_5591808553134376438_n

Pozivnica: predstavljanje zbirke pjesama Božice Brkan “obrubljivanje veronikina rupca ili Muka 2013.” u DHK

Veronika, naslovnica1

Na tribini “Susreti u DHK” u srijedu 21. siječnja 2015. u 12 sati Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu iz svoje Male knjižnice DHK predstavlja dvije nove knjige: uz “Sitnice” Sanje Pilić i  zbirka pjesama Božice Brkan “obrubljivanje veronikina rupca ili vuka 2013.” (nagrađena na natječaju DHK i Pasionske baštine 2013. te objavljena 2014., ). Posvećena je, kao i “Ledina”, ženama, ali modernim šnajdericama, šveljama i drugim ljudskim sudbinama u pretvorbi i privatizaciji te recentnom kapitalizmu propalim našim tekstilnim (poput Kamenskog, Vesne itd.) i inim socijalističkim tvornicama. Da je piše danas, autorica bi vjerojatno pjevala o naftašima.

Tribina, pozivnica1 JPEG

Prenosimo

Dhk Zagreb objavio/la 1. prosinca 2014.:

Božica Brkan Marko Gregur i Željka Lovrenčić od 17. do 27. studenoga boravili su u Sydneyu. Domaćin im je bio mr. sc. Luka Budak, ravnatelj Centra hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie, profesor i urednik časopisa Croatian Studies Review te član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvate.
Naši su književnici posjetili fakultet na kojemu se već trideset i dvije godine njeguje i brižljivo čuva hrvatska riječ. Tamo su se upoznali sa studentima i profesorima dr. sc. Danielom Džinom i dr. sc. Ianom Plantom, pročelnikom Katedre za antičku povijest. Posjetili su Hrvatski klub kralj Tomislav, Hrvatski klub Dalmacija Sydney u predgrađu Terry Hills te Hrvatsko društvo Sydney u gradskoj četvrti Punchbowl. U prostorijama toga Društva 23. studenoga održano je predstavljanje naših autora koji su govorili o svojemu književnom radu. Uspostavljene su veze s Angelom Loukakisom, predsjednikom Društva australskih književnika, a planira se suradnja s književnicima Tonyjem Parkerom, Tomom Wintonom, Richardom Falaganom i donatoricom Sveučilišta Macquarie Coleen MacCollough. Također se razgovaralo o organiziranju hrvatsko-australskih književnih susreta te o uspostavi kontakata s novozelandskim književnicima među kojima se posebno ističe Carry Huges, autorica romana The Born People.
Ovaj su program financirali Grad Zagreb, Zaklada „Hrvatska kuća“ koja djeluje pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te Koprivničko-križevačka županija.