Most/The Bridge objavljuje 50 recentnih hrvatskih pjesnika na španjolskom

IMG_7786 naslovnica MostaEncuentros, Poesía Croata Contemporánea u odabiru i prijevodu Željke Lovrenčić objavljuje Most/The Bridge, časopis za međunarodne književne veze Društva hrvatskih književnika (urednici Davor Šalat i Željka Lovrenčić), broj 3-4/2015. Izbor je posvećen sjećanju na potkraj prošle godine preminuloga Paju Kanižaja, jednoga od 50 odabranih pjesnika

U svojevrsnoj antologiji modernoga hrvatskog pjesništva od str. 63. do str. 66. je i Božica Brkan sa šest (štokavskih i kajkavskih) pjesama: Dječak i javor (El niño y el arce), Vermut, Oblutak (Canto rodado), Aritmetka (Aritmética), sve pasent (todo acceptable), Postaja XV: molitva matere kristušove (Estación XV: oración de la Madre de Cristo).

IMG_7792 Most popis pjesama BB

IMG_7793 Most, BB Dječak i javor

 

U izboru su pjesnici različitih poetika i naraštaja od najstarijih do najmlađih (abecedno): Ivan Babić, Krešimir Bagić, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Neda Miranda Blažević-Kreitzman, Branimir Bošnjak, Božidar Brezinščak Bagola, Božica Brkan, Diana Burazer, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Milan Frčko, Mate Ganza, Goran Gatalica, Maja Gjerek-Kušenić, Ivan Golub, Marko Gregur, Ivan Herceg, Ana Horvat, Ervina Jahić, Božica Jelušić, Slavko Jendričko, Pajo Kanižaj, Željko Knežević, Veselko Koroman, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Luko Paljetak, Mila Pavićević, Pero Pavlović, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Delimir Rešicki, Joso (Joja) Ricov, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić, Zdravko Seleš, Ante Stamać, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Borben Vladović, Irena Vrkljan, Anđelko Vuletić i Anka Žagar.

http://dhk.hr/casopis-most/detaljnije/most-the-bridge-

Božica Brkan o zagrebačkim adventskim slasticama u Klovićevim dvorima

Prenosimo / 23. prosinca Božica Brkan je na svojoj FB stranici napisala:

IMG_7069 za FB Klovićevi dvori
Božica Brkan u Klovićevim dvorima / tema predavanja: zagrebačke adventske slastice

Zahvaljujem Klovićevim dvorima što sam imala priliku uz izložbu Božić starog Zagreba jučer navečer održati predavanje o zagrebačkim adventskim slasticama. U istoj dvorani u kojoj sam prije više od 20 godina imala promociju romana “Lift ili politička melodrama” uz izložbu fotografija o Zagrebu maestra Pavla Cajzeka. Lijepa se sjećanja nastavljaju…

Božićnice Božice Brkan na krapinskoj Božićnoj priči

IMG_6636.JPG1
U isčekivanju 5. Božične priče

Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo i krapinski župnik velečasni Tomica Šestak u petak 18. prosinca 2015. organizirali su u krasnome podrumu Župnoga dvora Krapina – Božićnu priču. Da, kako su naveli, “iščekivanje Božića postane još radosnije, pridonijeli su stihovi Branke Jagić i Vladimira Poljanca te Božice Brkan, Rajka Fureša i vlč. Maksimilijana Milana Hercega, koje su interpretirali Biserka Ipša i Kristijan Potočki, a prigodne kajkavske popijevke izvodili su Jelena Balent, Đuka Čaić i Zoran Čavužić”. Program je vodio Željko Slunjski.

IMG_6680.JPG2
Dramska umjetnica Biserka Ipša interpretira Božičnice Božice Brkan

Izuzetno sugestivna večer – dramska umjetnica Biserka Ipša najbolje ju je ocijenila rekavši da bi na tako nešto ona rado došla i kao publika – s mnoštvom vrlo zainteresirane publike oduševila je autore. Stihovi Božice Brkan i prije su čitani u tome krasnom ambijentu, a na 5. Božićnoj priči prema odabiru Radovana Novine Biserka Ipša čitala je božićnice Šibe i Zajnu.

Božičnica 07: Šibe
I gda nesmo imeli tak kej denes, da imaš ki bi ti daval i Deda Mraza i Deda Božičnaka i Isuseka, nam su tak dece senak davali. Malo Ded Mraz z Našičke, malo Ded Mraz z sela, z mesne zajenice. Malo sused ove, malo one. Malo kuma krsna, malo šišana, malo fermana. Če bombon. Svilni. 505 sa crtom. Šećerni, cukorni. Z bora. Jadriju. Če narandžu, rogača, ma če jabuku. Šibu za Nikolijne od Krampusa i pod rit za Roduševo, kej bi se setili nevine dečice betleemske. Kej bi znali da nesu se sami bomboni. Če i na Wikipedije o tomu prečitali. (20101205 20110315)

Božičnica zajna: Si na vrpe
Kak su pri Brkanom na Badnjak v hižu nosili slamu, Moj donese veliku našu božičnu škatulu z podruma. Vujne su naše moderne velike svetleče kuglice. Nebrojene. Skorom sako leto prikupimo de koju. Jene i trepčeju, a druge se paliju gasneju, paliju gasneju, paliju… I puno je male licitarov z Bistrice. Sako leto isto dokupimo. Srčeka crlena. I drvene i crlene i zlatne kojnekov kej sem Iveku svojemu, gda je mali još bil, nosila z Nemačke, Austrije, Francuske i kojekakve druge državi. Imam i z Polske nekej kej ne znam ni kej je, od slame. Halina mi je to negda poslala. V čestitke dla Božego narodzenia. Bogzna je l još i živa. Z Jokešinca imam zelene i roze i crlene sitneše kuglic. Gde gde su stučene a gda gda, niko jih ni ne pipne, se samo v prašek rasipaju. I z Potoka od Babe Potočke je de koja, mi se vidi. I z Širinca od negve celo čudo: nemreju se obesiti, al nam ji je šteta hititi. Neg još postojiju. Tak smo za Božič pak si na vrpe. Ne znamo ni čija je špica za na vrh. Morti i ovo leto dokupimo koju, če bu se snehe štelo kititi. Če se zmislimo nekakvu felu kakvu još v škatule naše nemamo. (20101213 – 20100314)

manje poznate riječi:
jadrija – oblatna, posebno omotana, istoimenog naziva
Roduš – Herodot
Roduševo – Pokolj nevine dječice
tekar – tek, samo
dla Božego narodzenia, polj. – za Božić

Klik na video zapis:  https://www.youtube.com/watch?v=SZfvQDsNtXo

U svojevrsnom postskiptumu Božićnica u «Kajkavskoj čitanci Božice Brkan», objavljenoj 2012. Božica Brkan je zapisala:

«Ciklus Božičnice nastao je od 5. do 15. prosinca 2010. godine za prigodno blagdansko čitanje u Kloštru Ivaniću. Fra Tomislav Božiček, tadašnji mladi gvardijan kloštranskoga samostana Red male braće i predsjednik ogranka Matica hrvatske, i Đuro Vidmarović zamolili su me da za priredbu Kluba prijatelja Kloštra, uz izložbu jaslica, na kojoj su govorili Đuro o povijesti jaslica (nisam pojma imala da se zna točno da su prve napravljene 1223. godine!) a Dragutin Pasarić o izložbi jaslica u Kutini te KUD Obreška, odaberem i božićne moslavačke kajkavske pjesme. Ne da nisam mogla odabrati najljepšu, nego ih uopće nije bilo. Božić moslavački kajkavski pjesnici spominju tek uzgred. Preko Facebooka, preko Ujedinjnih kajkavskih emirata, zamolila sam najljepše kajkavske uopće te sam na kraju od više pročitala dvije – Božična molitva Jezušu Božice Jelušić i Kalnovečki razgovori Ivana Goloba, te svoje dvije. Kao Božičnicu prvu: Jezušeki v slame jel Božič pri mojem Brkanom i kao Božičnicu zajnu: Si na vrpe. Zamislila sam ih kao svojevrsne prviče i zajniče, vezane uz drugo veselje, svadbu. Prisjećanja su me odvela u djetinjstvo, u lijepe i tužne misli i bilo mi je žao što nisam imala priliku pročitati ih više. To prije što su u Klošter, moslavačku Atenu kako je opisuje D. Pasarić, na moju veliku radost i ganuće kak se to negdar božičuvalo v Okešinuc došli čuti čak i neki moji Okešinčani. Ljudi su me jako lijepo primili. Puna dvorana, čak i koruš, balkon. To bi oni tak rekli kad i znali, reče mi M. posle Kloštra. Mnogi su tražili da im pjesme pošaljem e-mailom da bi njima nekome svome mogli – čestitati. Jesam.»

Odjeci: Sedam hrvatskih pjesnika u Čileu

Prenosimo: Fenix magazin

“U posljednjih mjesec dana u Čileu je objelodanjeno po sedam pjesama Ivana Babića, Krešimira Bagića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević Kreitzmen, Božice Brkan, Lane Derkač i Nikole Đuretića kako bi čitatelji sa španjolskoga govornog područja upoznali suvremenu hrvatsku poeziju…”          

Više na: http://fenix-magazin.de/sedam-hrvatskih-pjesnika-u-cileu/

Miguel-Elias-Zeljka-Lovrencic-Tomislav-Marijan-Bilosnic-A.-P.-Alencart-660x330

Kajkavske pjesme Božice Brkan u časopisu “Riječ” Književnoga kluba Brčko distrikt BiH

Riječ, naslovnicaČasopis za književnost i kulturu “Riječ” u izdanju Književnoga kluba Brčko distrikt BiH, koji potpisuje Žarko Milenić, u broju 1-2 za proljeće-ljeto 2015. uz druge teme na dvadeset stranica, od 76. do 96. predstavlja i zagrebački časopis “Kaj” i “Kajkavsko spravišče”.

Također predstavlja i kajkavske pjesnike: Tomislava Ribića, Milana Frčka, Emiliju Kovač, Marka Gregura, Zvonka Kovača, Božicu Brkan, Zdravka Seleša, Božicu Pažur. Uz kratku biografiju donosi i nekoliko pjesama, a od Božice Brkan odabrane su pjesme: ta moja kej pesma, postaja XV: molitva matere kristušove i nikak se dočasiti.

U knjizi priča-satira PRVIH DVADESET UBODA i “Svojih tijela gospodari” Božice Brkan

IMG_5752
Prije predstavljanja knjige Božica Brkan uz književnika Slavka Kolara, kolaž akademskog grafičara Matka Antolčića

Na Danima Slavka Kolara u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar u Čazmi u subotu 5. prosinca 2015. predstavljena je knjiga Prvih dvadeset uboda, zbirka kratke priče sa po 10 priča, uboda, sa prva dva natječaja za najbolju priču-satiru od ukupno 170 u konkurenciji. Dani su inače startali 2002., a natječaj jedinstven za oblik i po tome što je Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma među rijetkima, a možda i prva koja je odlučila okupiti kratkopričaše i objaviti najbolje po mišljenju stručnoga ocjenjivačkoga suda.

IMG_5818
Slađan Lipovec, Jovica Opačić i Božica Brkan

Zanimljivo je da se, kako je predstavljajući zbirku tiskanu u 500 primjeraka rekao Slađan Lipovec, uz ravnateljicu Vinku Jelić-Baltu urednik knjige i jedan od članova žirija, ogledaju autori etablirani književnici (poput Dubravka jelačića Bužimskog, Dubravke Matković itd.) i početnici odnosno amateri iz cijele Hrvatske, čak i izvan zemlje, koji pišu na hrvatskome, a po godištima u rasponu od 1948. do 1993. godine tako da se na meti njihova satiričkoga pera nađu vrlo različite teme kojih oko nas zaista ne nedostaje.

O knjizi su govorili i dizajner Jovica Opačić te Božica Brkan, prvonagrađena na prvome natječaju s pričom Svojih tijela gospodari i ove godine ponovno među desetoro finalista s pričom Torte od malina. Ispričala je kako je satiru počela pisati upravo ponukana natječajem, na koji ju je upozorio književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović rekavši da idemo podržati naše. Dakako zavičajce, Moslavce, književne potomke Kolara kojeg su besmrtnim učinili Breza i Svoga tela gospodar. Zahvalila je knjižnici jer se natječaj pokazao posebnim i ne samo zavičajno nego i nacionalno važnim te njoj osobno poticajnim i inspirativnim vjetrom u leđa kako za predstavljanje dobrih priča na internetu, čitanju na Noći knjige u Bjelovaru te objavom u časopisu Zarez i u knjizi te – ne samo njoj – za pisanje upravo kratkih priča i satire kako na standardu tako i na rodnome idiomu kajkavskoga po kojem je osobito bliska upravo i Slavku Kolaru.

Na ovogodišnjem, četvrtom natječaju nagrađeni su Nikola Leskovar za Osmrtnice d.o.o., Željko Funda za Na nebu nema sladoleda i Mira Petrović za Nek se pleše.

IMG_5902
Sudionici ovogodišnje književne manifestacije Dani Slavka Koiara u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar u Čazmi

 

Pjesme Božice Brkan na španjolskom u prijevodu Željke Lovrenčić na portalu http://croacia-chile.blogspot.hr/

S osobitim veseljem prenosimo s portalu književnika i akademika Andresa Moralesa Milohnića:

http://croacia-chile.blogspot.hr/2015/11/poemas-de-bozica-brkan-croacia.html

 [CROACIA-CHILE: LETRAS Y CULTURA] 

POEMAS DE BOŽICA BRKAN (CROACIA)

Picture 193

(Nacida en Okešinec en 1955) – escritora y periodista.  

EL NIÑO Y EL ARCE

(Dječak i javor)

Existe un árbol.

Así dicen.

Yo no lo he visto.

Un árbol de copa.

Con un nido.

Y con huevos de pájaros en el nido

picoteados, tibios.

Así dicen.

Y que entre sus hojas los frutos

maduran.

Y en sus hojas una mariposa verde.

Y todavía más, dicen

que su raíz en la tierra es verde

y que es profunda

y que es ancha

y que es dura

y que ni el hombre ni el tiempo

lo pueden arrancar.

Y  dicen también que por las noches

en sus agujeros seguramente

guiñan los búhos y vuelan.

Y de día por sus hojas gatean gusanos.

Y dicen que en el árbol crecen

cien anillos.

Y que este árbol es un misterio,

Yo no lo vi.

Yo sólo veo un arce.

Y además: a él sube un niño.

VERMUT

Con mi fallecido amigo

ayer

en el Corso*.

Tomé Vermut

Con limón y con mucho hielo.

Media hora.

No tenía prisa:

Tenía tiempo.

*Corso – una cafetería en Zagreb (N. de la T).

CANTO RODADO

(Oblutak)

¿Qué tengo que hacer de mí para ser completamente como tú?

blanca,

redonda,

lisa,

fría,

silenciosa?

ARITMÉTICA

(Aritmetika)

Desde aquí hasta la puerta

habitan

los sueños.

Detrás de ellos están

el jueves,

el viernes

y el resto.

TODO ACEPTABLE

(sve pasent)

ellas eran tan elegantes

a la moda, de negro

ligeros vestidos de verano

pequeñas blusas negras

blusas de manga larga y trajecitos

con sorprendentes accesorios

relojes anillos collares

anteojos bolsas cinturones

gucci yves saint laurent dolce&gabbana

digamos y john ford

y versase pronunciado en un inglés americanizado

tacones y sandalias, esas botas altas de dedos abiertos

como si se tratara de chancletas

moda fina

a mí me parecen a aquellos de vivienne westood

peinados recientes.

las peluqueras y las floristerías tuvieron el horario completo

los hombres se vistieron de brioni gucci

camisas hechas a mano

las corbatas más finas de seda y de marca

y un porsche cayenne

aparcado casi en la sala de la tristeza entre las flores

negro, por supuesto

todo aceptable

De la colección poética: El balance 2.0, los poemas amorosos escogidos y otros poemas en estocavo* / Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme

*Estocavo – uno de los tres dialectos croatas  (N. de la T.).

ESTACIÓN XV: ORACIÓN DE LA MADRE DE CRISTO

(Postaja XV: molitva matere kristušove)

madre de dios madre de cristo

eres mujer y sabes cómo nos va a nostras, las mujeres

si no puedes hacer absolutamente nada por favor habla con tu divino hijo

habla con él de buena manera

quizás te haga caso

yo sé que mi hijo a mí no me obedece quizás ni el tuyo a ti

pero mira cómo vamos a donde vamos a dónde llegaremos

nos fatigamos igual que jesucristo

es un calvario sangriento

pídele que nos quite

esas cruces nuestras

De la colección poética: El bordar del pañuelo de Verónica o la pasión 2013 /Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013

DE NINGUNA MANERA PUDE ENCONTRAR TIEMPO LIBRE        

(nikak se dočasiti)

me acosté recién en viernes

antes no tuve tiempo

de ninguna manera pude encontrar tiempo libre

hubo quince carros de hierba para secar y llevar

no se trata de poca cosecha de heno

me lavé la cara y me peiné

anteayer

el lunes

me sepultaron

pienso

que estoy tan cansado como la tierra negra

y que no tendré ganas de levantarme

de la fosa profunda

ni el día de juicio

me haré el sordo y no oiré

la trompeta

1984.

De la colección poética: Molino de viento o la arqueología familiar/Vetrenica ili obiteljska arheologija

Traducción: Željka Lovrenčić 

Odjeci: Akademija Art/Kajkavska čitanka Božice Brkan u programu srednjih škola

Prenosimo s portala “Akademija Art” http://www.akademija-art.hr/hr-1/scena/34489-kajkavska-citanka-bozice-brkan-u-programu-srednjih-skola i zahvaljujemo na objavi i na tekstu autoru Dragi Pasariću:

IMG_3996KUTINA Tin Ujević 14.11.2015

KUTINA – Kajkavska čitanka Božice Brkan kao pomoćno sredstvo ušla je u Kutini u razrede hrvatskih srednjih škola. Autorski zbornik književnih tekstova s rječnikom s više od 6000 riječi priznate i nagradama poznate književnice i novinarke Božice Brkan za uporabu odobrila je 20. veljače o. g. Agencija za odgoj i obrazovanje. Kao nastavno sredstvo predstavljena je u Srednjoj školi Tina Ujevića u Kutini. Najveće moslavačko središte s pravom je bilo prvijencem te vrste nastave. Kutina je za istočno područje kajkavskog govora sjedište objave djela i priredaba na kajkavštini. I autorica je rođena u Moslavini. Rodno selo Božice Brkan Okešinec kraj Križa čuva, a književnica otkriva varijantu kajkavskog jezika koja se s upitnom česticom „ ke” poznaje kao kekavski.

Na kvalitetu čuvanja te jezične baštine kojoj je Božica Brkan napisala više djela u stihu i prozi sa suvremenom tematikom, zainteresirane učenike je upoznao književnik, književni kritičar i povjesničar Đuro Vidmarović. Bliskim pristupom dao je naznake vrijednosti kajkavskog jezika u prošlosti i potrebu da se kroz njegovo korištenje sačuva ne samo regionalni već i nacionalni idenditet u potpunosti.

Nastava hrvatskog jezika trebala bi biti bogatija štivom i lektirom autora koji pišu na dijalektima. Uz standardni jezik takav pristup nosi temelj boljoj teritorijalnoj povezanosti hrvatskoga kulturnog prostora. To je naglasila poznata lektorica i autorica udžbenika Maja Matković, pa tako iako rođena Imoćanka, poklonica kajkavskih djela Božice Brkan. Neke riječi iz djela Božice Brkan već postaju sadržajem standardnog jezika. To su primjerice osebušek (ženski imutak koji neugovorno postaje trajnim vlasništvom) ili oblizeki (jela i drugo iznimne vrijednosti). To potvrđuje da tzv. regionalni jezici ne zaslužuju neopravdani zaborav. Nažalost u običnom razgovornom obliku zamjenjuju ih najčešće krivo izgovarani, ali tobože moderni anglizmi.

IMG_3863 f1Tin Ujević Kutina 24.11.2015

“Kajkavska čitanka Božice Brkan” predstavljena učenicima kutinske Srednje škole ”Tin Ujević”

U Srednjoj školi “Tin Ujević” u Kutini u utorak, 24. studenoga 2015. prvi je put predstavljena knjiga “Kajkavska čitanka Božice Brkan”, objavljena 2012., kao pomoćno sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika za sve razrede i sve srednje škole od ove školske godine, o čemu je odobrenje u veljači donijela Agencija za odgoj i obrazovanje. A autorica i izdavač Acumen odlučiti su dodatno predstaviti jedinstvenu autoantologiju, koja uz pjesme, pripovijetke, dijelove romana, monodramu, članke i drugo, sadržava i rječnik s tumačenjem više od 6000 riječi. Među njima su i oblizeki i osebušek, koji je autorica iz govora rodnoga Okešinca, kekavice, uspjela kao neprevedive ubaštiniti i u standard.

Božica Brkan je odabrala Kutinu kao važno moslavačko središte za polazište misije koja želi osvijestiti regionalni kulturni identitet, o čemu je nadahnuto govorio učenik druge generacije kutinske škole, književnik, književni kritičar, političar i diplomat Đuro Vidmarović. Maja Matković, lektorica i autorica jezičnih savjeta i udžbenika za hrvatski jezik za srednje strukovne škole, u kojima su uvrštene i pjesme Božice Brkan, govorila je o važnosti zavičajnih govora, dijalekata i svijesti o vrijednosti te čuvanju vlastita jezika u vrijeme globalizma i vladavine anglizama.

KUTINA Tin Ujević publika
Strednjoškolci sa svojim profesoricama, ravnateljem, gospodinom Jakovom Novokmetom, te kolege moslavački književnici Katarina Brkić i Dragutin Pasarić i knjižničarka, gospođa Martina Filipović
IMG_3996KUTINA Tin Ujević 14.11.2015
Maja Matković, Božica Brkan i Đuro Vidmarović

Uz razgovor s učenicima autorica Božica Brkan čitala je pjesme i priče po jedan školski sat učenicima prvoga i drugog te trećega i četvrtog razreda kako bi im sa svojim gostima približila ne samo svoj rad nego i zavičajni govor, ponegdje doslovce pred izumiranjem.

Zahvaljujemo na srdačnom i poticajnom gostoprimstvu u školi ravnatelju Jakovu Novokmetu i knjižničarki Martini Filipović, te kolegama moslavačkim književnicima Katarini Brkić i Dragutinu Pasariću, koji su nam se na predstavljanju pridružili, a koji su s Brkanovom predstavljeni i u “Moslavačkoj kajkavskoj lirici”.

Igrokaz za djecu SELFIE NA KIPEC Božice Brkan na 23. Kajkavijadi

Igrokaz za djecu na moslavačkoj kekavici Božice Brkan SELFIE NA KIPEC, napisan specijalno za male Križane iz Društva Naša djeca “Vladimir Nazor” i Amaterskog kazališta “Josip Badalić” (izvođači: Ana Kumpes, Lana Okanović, Roko Đudarić, Filip Zohar, Matko Kepe, Zara Broz, Jana Krivec, Darija Štajdohar, Hana Hršak, Ana Telinec – djeca glume i baku, voditeljica Marica Kukor), 22. studenoga 2015. premijerno je vrlo uspješno poslije samo jednotjedne pripreme prikazan na 23 “Kajkavijadi” u  Krapinskim Toplicama.

Selfi
Igrokaz Božice Brkan “Selfie na kipec” u izvedbi malih Križana iz Društva Naša djeca i Amaterskog kazališta “Josip Badalić” na 23 “Kajkavijadi” u Varaždinskim Toplicama 22. studenoga 2015.
IMG_3822 mali glumci, njihova voditeljica i autorica
Mali glumci, njihova voditeljica Marica Kukor i autorica Božica Brkan poslije praizvedbe njezinog igrokaza za djecu “Selfie na kipec” na 23. Kajkavijadi” u Varaždinskim Toplicama 22. studenoga 2015.

 

 

Klik na video zapis: https://www.youtube.com/watch?v=lM44CIf3LYk