“Mojom Moslavinom” predstavljena i u Repušnici

O tome prenosimo s fejsa Božice Brkan:

Na sam rođendan osnivača Dragutin Pasarića u subotu 28. siječnja 2017. u njegovoj rodnoj Repušnici održana je već 16. Manifestacija Budućnost na rubu močvare posvećena 2. veljače, Međunarodnom danu močvarnih staništa.

Publika / Fotografija Miljenko Brezak

Bio je to povod da uz sve drugo, poslije Kutine i Zagreba, predstavimo 2. izdanje knjige “Mojom Moslavinom” Katarine Brkić (rođena Repušnjača) i Đure Vidmarovića. Baš me je veselilo o toj zavičanici, kako sam knjigu već nazvala, ovaj put govoriti s pogledom o Lonjskom polju u tekstu dvoje pjesnika.

Predstavljači: Božica Brkan, Katarina Brkić, Dragutim Pasarić i Đuro Vidmarović / Fotografija Miljenko Brezak
O Lonjskom polju i Parku prirode Lonjsko polje: Đuro Vidmarović, Ivor Stanivuković i Božica Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Linkovi:

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-30-lipnja-2016-tekst-kao-zavicajnica/

http://www.bozicabrkan.com/u-dhk-predstavljena-knjiga-mojom-moslavinom/

Prenosimo fairpress.eu: Božica Brkan o najgledanijim TV emisijama u Hrvatskoj

 …

Novinarka i književnica Božica Brkan koja je ujedno i članica stručnog savjeta udruge VANG koja kroz programski strukturirane edukativne sadržaje zainteresirane pojedince nastoji potaknuti na razvoj nove generacije neovisnog i kreativnog novinarstva, osvrnula se za Fairpress na najgledanije emisije u prosincu 2016. godine

Gledamo što gledamo, a što gledamo mnogo govori o nama. Tvoje lice… : Šarmantne zabave, umivene i ne agresivne i preglupe, podjednako zanimljive i opuštajuće za sve (uzrast, spol, obrazovanje itd.) na TV-u uopće nema. Javna TV misli da je iznad toga, pa se valjda odrekla vrlo gledanih martijevskih laganica, sve do plesanja i pjevanja sa zvijezdama (možda je uzmanjkalo zvijezda, jer se na svim kanalima vrte jedne te iste). Što da uopće gledate nedjeljom navečer kad nema dnevnih političkih tupilica? Dnevnik Nove TV…: Nova TV najmanje gnjavi, priča magazinski, human story i sl. Ljudi vole priču. Vole podijeliti stvarne muke s nekim. Informativno novinarstvo totalno se raspalo.Sudbina – Prestala gledati nakon dijela prve epizode. Uobičajena turska sapunica (predvidljivi likovi, radnja, lijepi glumci itd.) u uobičajeno vrijeme poslije dnevnika. Ljudi nemaju u to vrijeme ništa bolje za odabir. Profesionalno odrađeno, vrlo visoka produkcija, predvidivo i korektno, ali ništa više od toga, ništa zahtjevno. Farma: Snima se u mom kraju, rade na tome ljudi koje poznajem, ali ne mogu to više gledati. Pokušala sam, ali ne mogu. Očito primjereno najnižim porivima i masi. I navijanju tko će dobiti veliku lovu. Umivena bedastoća.

Brkan se osvrnula i na utjecaj najgledanijih emisija na živote djece i odraslih.

Začudim se što i HRT ima usred dana, kad je moguće da su djeca sama doma, inače dobre filmove na kojima stoji informacija da se ne preporučuje mlađima od 12 g. Pretpostavljam da i Tvoje lice, i Farmu, i Sudbinu, pa i Dnevnik – ako ne i nešto gore – djeca gledaju ili s roditeljima ili sama s TV, u svojoj sobi. Čak i TV-emisije za djecu odnosno nešto što hini školski program, i kad su zanimljive i za odrasle, glumataju kao da se radi zabavni show. Mora li baš sve biti zabavno? U svim medijima nedostaje, a na TV se osobito vidi kako nema informacija nultog stupnja, objektivnih ili kvalitetne razmjene mišljenja, kad se već svaku večer na svim kanalima o nečemu trabunja. Formati se očito moraju puniti! Sve je postalo marketing, o čemu govori upravo najveća gledanost valjda i najskupljih emisija s reklamama sve duljim. Usred filma, prije dnevnika itd.

Najveća gledanost Nove TV proistječe iz poštovanja gledatelja, objašnjava Brkan. Npr. kako da odličan Downton Abbey bude gledan kad ga, iako na HTV 1, odsele iznenada u ponoćni termin?

Ne mogu se načuditi što također turska sapunica Ranjena ljubav na RTL-u krene i ničim izazvana, osim valjda mjerenjem gledanosti, ide odjednom samo poslijepodne i što je seljakaju u razmaku od dva sata bez ikakve najave gledateljima ili s pogrešnim najavama. Može biti kvalitetnija koliko hoće, kad joj ne daju daha. To je inače ozbiljan i stalan problem RTL-a. Zapravo, prisjećam se da su tako ubijali novine i magazine koje vlasnici nisu htjeli. Uspjeli su!

Kada govorimo o medijskoj pismenosti, Brkan smatra da je nekoliko naraštaja izgubljeno (kao i u pismenosti u užem smislu!), što se po njoj vidi iz glumatanja i istih ograničenih nekoliko fraza kada i u najobičnijim anketama gledatelji trebaju sami nešto izreći za kameru, mikrofon. Od malih nogu djeci valja približavati medije kao sredstvo i medije kao sadržaj. Dati im mogućnost da uspoređuju sami, najkvalitetnije i najbedastije, počevši sa selfijem. Mislim da će, ukaže li im se nenametljivo, bez zabrana, ali kontrolirano, ovisno o uzrastu, prepoznati ono što je važno. Najveći je problem što nedostaje kriterija i medijski opismenjenih eduktora, pogotovo za elektroničke medije, jer većina, htjela – ne htjela, potječe iz vremena tiska. Ali tko bi se bavio medijskom pismenošću, kad se ne opismenjujemo ni za život s vlastitim tijelom, a onda, da bismo bili valjda manje nesretni, i misli pustimo na TV-pašu.

Link na cijeli članak autorice Ivane Horvatek:

http://www.fairpress.eu/hr/blog/2017/01/17/lana-ciboci-bozica-brkan-o-najgledanijim-tv-emisijama-u-hrvatskoj-na-televiziji-se-osobito-vidi-kako-nema-informacija-nultog-stupnja-objektivnih-ili-kvalitetne-razmjene-misljenja/

Televizija Zapad: B. Brkan o knjizi “Boži pasec” Nade Lozar-Tomašić

Preosimo Televizija Zapad – Našim krajem 28.12.2016.:

https://www.youtube.com/watch?v=tJTZaFK0HSI / od 7. minute prilozi o Božemu pasecu, Nadi Lozar – Tomašić, našoj udruzi, KUD – u Mihovila Krušlina i Božićnom koncertu u Šenkovcu…

Najnoviju zbirku pjesama  “Boži pasec” Nade Lozar – Tomašić predstavila je i Božica Brkan.

Kratki dokumentarac “BOŽICA BRKAN, prilozi za portret” u povodu Mjeseca knjige premijerno predstavljen u Donjoj Stubici sada i na You Tube

BOŽICA BRKAN, zapisi za portret» prva je verzija dokumentarca, koji je Miljenko Brezak napravio prema ideji književnika, književnog kritičara i diplomata Đure Vidmarovića. Sa 34 minute trebao bi prerasti u opsežniji film o književnici i novinarki Božici Brkan, jer, kako u uvodnim kadrovima govori Palma Klun Posavec, «život je Božice Brkan od mlade pjesnikinje, novinarke i urednice Vrta do književnice toliko interesantan da zahtijava neku dokumentarnu obradu».

U filmu o Božici Brkan uz Moslavčane Đuru Vidmrovića, Palmu Klun Posavec, Tomu Benka i Dragu Pasarića, govore njezina nastavnica hrvatskoga u osnovnoj školi u Križu Vera Vuković, književnica Irena Lukšić, dugogodišnja suradnica na gastroprojektima Ivanka Biluš, književnica Božica Jelušić, antologičar prof. dr. sc. Joža Skok, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, dugogodišnja suradnica, jezikoslovka, redaktorica i autorica udžbenika Maja Matković, književnik Marko Gregur…

«BOŽICA BRKAN, zapisi za portret» prigodno je prvi put prikazan kao uvod u književnu večer s književnicom i novinarkom Božicom Brkan u organizaciji Knjižnice Donja Stubica u Majsecovu mlinu u Donjoj Stubici 21. listopada 2016. u povodu Mjeseca hrvatske knjige 2016.

Đuro Vidmarović u Riječima objavljuje članak o kajkaviani Božice Brkan

Matica hrvatska Sisak od 1969. godine objavljuje ugledan časopis za književnost, kulturu i znanost “Riječi” (glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković). U broju 4. za 2016. godinu donosi niz zanimljivih i lijepo prelomljenih tekstova.

rijeci01
Tema broja je rad Želimira Janeša, rođenoga Siščanina o kojem piše Boris Varga, Cjelina jedan autor posvećena je Seadu Begoviću. Uz niz proznih, pjesničkih I esejistički naslova, uz druge, u cjelini Kritika / prikaz/ osvrt Đuro Vidmarović objavljuje članak “Povratak Božice Brkan moslavačkoj kajkaviani/ uz pevcov korak/kajkavski osebušek za eu” (str. 171.-175.).

rijeci02Objavljeno 19. prosinca 2016.

U DHK predstavljena knjiga “Mojom Moslavinom”

Poslije četvrt stoljeća objavljeno, drugo prošireno izdanje knjige “Mojom Moslavinom” Katarine Brkić i Đure Vidmarovića, nakon Kutine predstavljeno je u ponedjeljak 28. studenoga 2016. u Društvu hrvatskih književnika brojnim prijateljima i poštovateljima autora.2463-publika

O knjizi su govorili Josip Sanko Rabar, recenzent Zdravko Gavran i Božica Brkan (Tekst kao zavičajnica)  te u ime izdavača Ogranka Matice hrvatske u Kutini Dragutin Pasarić. Pjesme je čitala dramska umjetnica Dunja Sepčić, a tribinu je vodila Lada Žigo Španić.2571-predstavljaci

mojommoslavinom03djpoptpmojommoslavinom04katpoptp                                                                      Fotografije / Miljenko Brezak

20161128

Link:

Umjesto kave 30. lipnja 2016.: Tekst kao zavičajnica

“Žabari jel žabe na kolec” praizvedeni na 24. Kajkavijadi

Dramska grupa – Mala škola kekavice Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ u nedjelju 27. studenoga 2016. na 24. Kajkavijadi u Varaždinskim Toplicama izvela je baštinsko-ekološki igrokaz “Žabari jel žabe na kolec” Božice Brkan. Nastupilo je trinaest skupina iz kajkavskih mjesta cijele Hrvatske.

2379-600-zabice-na-bini-kajkavijade
Mali Križani na pozornici Kajkavijade / Fotografija Božica Brkan

Voditeljica Dramske grupe Marica Kukor uvježbala je četrnaestoro dječaka i djevojčica, koji su odlično igrali na zavičajnom ididomu kajkavskoga, osobito po zamisli autorice oživjevši igru iz prve polovice 20. stoljeća “Žabe na kolec”. Prabake, bake i mame potrudile su pripremiti im krasne moslavačke narodne nošnje.

2347-600-publika
I ove godine prepuna dvorana Kajkavijade / Fotografija Miljenko Brezak

Na pozornici su se predstavili: Jana Krivec, Zara Broz, Mik Pavlić, Katarina Šatović, Dora Diklić, Josipa Čukelj, Korana Salopek, Borna Živković, Matko Kepe, Melania Bosnić, Ana Telinec, Hana Hršak, Tamara Martinjak i Lana Okanović.

img_2435-600-bb-s-maricom-kukor-i-malim-glumcima
Autorica igrokaza “Žabari jel žabe na kolec” Božica Brkan i odlični mali glumci sa svojom voditeljicom Dramske grupe Maricom Kukor poslije premijere / Fotografija Miljenko Brezak

“Žabari žabe na kolec” bit će izvedeni i u Križu 5. prosinca 2016. u 18 sati u Domu kulture Josip Badalić.

20161127

Link na video zapis premijerne izvedbe igrokaza “Žabari jel žabe na kolec” na 24. Kajkavijadi:

https://youtu.be/-jq8PbN8iXM

Predstavljen Zbornik Moslavine br. XV. / 2016.

U okruženju izložbe Mome gradu za imendan, koja predstavlja aktivnosti Muzeja Moslavine Kutina, u muzejskoj Galeriji u Kutini 8. studenoga 2016. predstavljen je najnoviji, 15. broj Zbornika Moslavine (gl. urednica Slavica Moslavac). Prvi broj objavljen je 1968. (gl. urednik Slavko Degoricia), a drugi tek 1992.
Najnoviji broj, posvećen 760. obljetnici prvoga spominjanja imena Kutine, objavljuje tridesetak tekstova 24 autora, a predstavili su ga Slavica Moslavac, Đuro Vidmarović, Dragutin Pasarić i Božica Brkan.

Međusobne čestitke: kutinski gradonačelnik Andrija Rudić i Slavica Moslavac (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)
Međusobne čestitke: kutinski gradonačelnik Andrija Rudić i Slavica Moslavac (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)

Visokim ocjenama opisan je doprinos časopisa u nakladi 800 primjeraka, podjednako tekstovi znanstvenika (povijest, arheologija, etnologija…), književnika ili “samo” zaljubljenika. Gotovo svaki autor pisao je o onome u što je osobito upućen i što ga/je zanima više od drugiih, bilo da se radi o burgološkim povijesnim studijama – moslavačka utvrda Garić grad (dr. sc. Silvija Pisk) ili simbolici i likovnosti pećnjaka s Garić grada (Mlden Mitar), mjesnom nazivlju donjeg Poilovlja (Ivan Gračaković), zlatniku iz Kraljeve Velike (Đuro Vidmarović), arheološkim temama (Ana Bobovec), plovilima na vodi ( Katica Mrgić), 105. obljetnici telefona u Kutini (Jasmina Uroda Kutlić), narodnim dječjim igrama Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine (Slavica Moslavac) – zabavnom životu Kutine davnih godina (Vladimir Ilijaš) ili underground glazbenoj sceni od 70-tih do danas (Andrija Rudić), književnoj kritici u kojoj se isprepliću dva moslavačka kajkavska idioma (Katarina Brkić: Čega je se bilo na jene Ledine Brkanove i okolo ne) do prisjećanja na znamenite Moslavce preminule od posljednjega broja zbornika poput Vladimira Stankovića, Višnje Sever Siglhuber itd. (Dragutin Pasarić) i brojne druge.

Brojna i vrlo zainteresirana publika, ne samo iz Kutine Moslavac (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)
Brojna i vrlo zainteresirana publika, ne samo iz Kutine (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)

Božica Brkan osvijetlila je pozadinu svojih članaka o Kriškim oblizekima i o predstavljanju Moslavine u Žepču te o tome kako su činjenice postale muzejskom izložbom Dok je kruha ikakva, ne boj se glada nikakva 2011., zatim tekstom o njoj na Oblizekima te ponovno događajem u drugoj državi, Bosni i Hercegovini, pa ponovno slijedom tekstovima o gostovanju u Katoličkome školskom centru don Bosco sa zavičajnim moslavačkim temama.

Zainteresirani za kulturne događaje (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)
Bilo Kutinčani, Kutinjani ili Kutinci, zainteresirani za kulturne događaje (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)

Bio je to povod i za kratku analizu o tome kako je Zbornik Moslavine objavio i niz malih ekskluziva koje su mediji koji “prate” svakidašnji život iz raznoraznih razloga zaobišli, preskočili ili ignorirali i kako bliska, popularna povijest, da ne skratim u pop-povijest, postaje respektabilnom znanstvenom, mnogo brže i na drugačiji način nego što su to nakon stoljeća i tisućljeća postali arhološki fakti s Kutinske Lipe ili Turskoga Stola ili iz Bule Bele IV. od 10. studenoga 1256. Taj je datum prije četvrt stoljeća ovjekovječen kao Dan grada, ali postoji mnogo važnih moslavačkih datuma i tema koje valja zapisati, jer kako reče jedan gost prikladno uz Zbornik Moslavine, što nije zapisano, nije se ni dogodilo.

Božica Brkan i Lidija Balaško - razgovor dugogodišnjih suradnica o Kriškim oblizekima, Lidijinoj pobjedi na njima i Božićinu tekstu u Zborniku Moslavine (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)
Božica Brkan i Lidija Balaško – razgovor dugogodišnjih suradnica o Kriškim oblizekima, Lidijinoj pobjedi na njima i Božičinu tekstu u Zborniku Moslavine (Fotografija Miljeko Brezak / Acumen)

Kako Moslavina podijeljena administrativno umalo cijelo stoljeće kao regija sve manje postoji, valja se posvetiti barem kulturnome, ako već ne povijesnome i političkome identitu i mnogo više i sire nego što se sada čini časopisima Zbornikom Moslavine i Moslavačkim zrcalom te LAG-om Moslavina.

5img_7337600-zrcalo
Dr, sc. Dražen Kovačević i Slavica Moslavac – suradnja Moslavačkog zrcala i Zbornika Moslavine / Fotografija Miljenko Brezak

A Kutina kao kulturno i ekonomski moćan grad mora u tome odigrati važnu ulogu. Povod može biti i zanimljiv razgovor o moslavačkim toponimima, počevši s prigodnim Gračakovićevim “rođendanskim” tekstom iz Moslavačkoga lista o tome je li spravno reći Kutinčani, Kutinjani ili Kutinci.

Na kraju je predstavljena i ekipa Muzeja Moslavine koja je priredila i svoju izložbu po odjelima, slijeva nadesno Mladen Mitar (umjetnički), Jasmina Uroda Kutlić (povijesni) , Ana Bobovec (arheološki) i Slavica Moslavac (etnološki)(Fotografija Miljenko Brezak / Acumen)
Na kraju je predstavljena i ekipa Muzeja Moslavine koja je priredila i svoju izložbu po odjelima, slijeva nadesno Mladen Mitar (umjetnički), Jasmina Uroda Kutlić (povijesni) , Ana Bobovec (arheološki) i Slavica Moslavac (etnološki)(Fotografija Miljenko Brezak / Acumen)

Objavljeno 9. studenoga 2016.
Preporučujem na stranicama Oblizeki i Božica Brkan:

http://www.bozicabrkan.com/b-brkan-u-zborniku-moslavine/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-26-srpnja-2016-slavica-moslavac-ili-ime-je-znamen/

http://oblizeki.com/zepce-u-ozracju-duhovnoga-i-zemaljskoga-kruha-16080

http://oblizeki.com/prica-o-kruhu-%E2%80%93-izlozba-kao-povod-za-blagdanski-izlet-u-proslost-i-pecenje-obrednoga-kruha-4372

http://www.kscdonbosco.ba/2015/11/30/proslava-dana-kruha-i-zahvalnosti-za-plodove-zemlje-u-ksc-u-don-bosco-zepce/

https://www.facebook.com/media/set/?set=a.905271692860913.1073742113.776050832449667&type=3

https://www.facebook.com/KŠC-Don-Bosco-Obavijesti-176784295845440/?fref=ts

 

Božica Brkan sutra na Galovićevoj jeseni

Prenosimo:

http://booksa.hr/vijesti/blitz-vijesti/pocinje-galoviceva-jesen

“Međunarodni festival književnosti Galovićeva jesen, osnovan 1994. u spomen na podravskog pjesnika Frana Galovića, ove se godine održava u Koprivnici od 26. do 29. listopada.

Među inozemnim gostima izdvajaju se Peter Šulej (Slovačka), Zbigniew Machej (Poljska), Bashir Sakhawarz (Afganistan / UK), Roland Orcsik(Mađarska) i Primož Repar (Slovenija), dok su domaći autori Drago Štambuk, Milan Frčko, Božica Brkan…”
 …

plakat