Božica Brkan

U okviru koncerata ususret 50. Krapinskom festivalu u petak 26. lipnja 2015. navečer u Mariji Bistrici mladi talentirani student glume na zagrebačkoj Akademiji za kazalište i film Denis Bosak interpretirao je i pjesmu “Vrata se sama raspiraju” Božice Brkan s prošlogodišnjega Krapinskoga recitala, izgovorenu na svečanosti kajkavske poezije i objavljenu i u knjizi odabranih pjesama.

Uz druge pjesme, izvedene su i neke od najpoznatijih popijevki, evergrini minulih festivala poput od “Podragaš lasi” i “Kmica” do “Oko jene hiže navek tiči lete” (nisu jedine Dedića i Britvića!), koje su interpretirali vokalni solisti Ronald Braus, Radek Brodarec, Lea Bulić, Ženski vokalni ansambl Fiole, Max Hozić i Gordana Ivanjek Tušek, a vodio je nadahnut, odličan Željko Slunjski.

Klik na video zapis:

Božica Brkan

vrata se sama raspiraju

vrata se sama raspiraju
širom
a propuh ne
da bi vudrila i zaprla se

vrata se sama raspiraju
i raspiraju
zapiraj ti kulko očeš
nečeju biti zapreta

i pak i pak se otpiraju
širom

nečeju vrata neg kak očeju
kak buš ti dopovedal
vratem
gda očeju biti
raspreta

20140322 – 20140324 – 20140326

Sveti Ivan Zelina, 30. svibnja 2015.

U zborniku 34. Recitala suvremenoga kajkavskoga pjesništva “Dragutin Domjanić” “Podivjala senokoša” objavljene su dvije pjesme Božice Brkan “reč kej je ne” i “spod joblaki i spod zvezdi”. Drugu pjesmu, prema kojoj je nazvan i odjeljak zbornika (urednik dr. Ivo Kalinski, izdavač Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina), u Svetome Ivanu Zelini 30. svibnja 2015. sjajno je interpretirala dramska umjetnica varaždinskoga Hrvatskog narodnog kazališta Ljiljana Bogojević. Pjesmi je stručni ocjenjivački sud dr. sc. Ivo Kalinski, prof.dr. sc. Joža Skoka i dr. sc. Božica Pažur dodijeli i nagradu časopisa “Kaj”.

Božica Brkan

spod joblaki i spod zvezdi

da znam z vrbove šib žute košaru bi splela
lepu košaricu za iti nekam
imam tulko košar da ni ne znam kej bi žnimi
delim je sakomu negvu dam
jenomu prostu zelenu, jenom žutu a jenom z gulene šib i kuvane jel rogoza
z malo debleše šib i plot bi mogel ziti
da nepe živad i ko ne treba
da se zna de je za poprečki prejti a de iti nekam
da se zna de je put a de vrt
ovak se samo cojčem
i niko mi ne zamerja kej samo v nebo gledim
malo joblake kak nekam putujeju malo zvezdi kak gore stojiju

da znam plajnke slagati z drveni klini i z cviku de treba
v horvacki čošek hižu bi složila
jel v kant
lepu hižu kej na rastovu šumu diši i kej po noči šumi čistom kej šuma
i imaš ju čuti kak se gnezdi na novom mestu kej tič
spod joblaki i spod zvezdi

da znam suknu bi skrojila lepu haute chouture
če z coli (nemrem se setiti de mi je mamin šnajderski centimeter)
navek je žvakala konce kej je spukala
i zešila
kak mi je mater ženam zebirala z žurnalov od lajnskoga leta
a da imam reslov jel kej sem sparala od stare obleče
i od krp kej su zviš tepihe bi zetkala
negdašne kej su kej z konople koberi
bose mi se oče najne stati
kej ti je hoditi po ovomu svetu mekomu i glatkomu
kulko bosa nes hodila ni v more nejdem bez sandali
ovak samo reckam krpce i krpice primerjam patchwork
i poprav kej ostane v kolaž
da znam kej bole

ovak z rečju započnem i z rečju završim
kej samo reč povedati zgovoriti znam
i mislim si kak je lepa moja reč
da ju z prsi teško zemem al mam mi je ležeše gda ju drugem podelim
i če niš drugo ne zide s moje ruk i z moje zube
naj ona ostane
i malo joblakov kak nekam putujeju i malo zvezdi kak gore stojiju

2015.

 

Zagreb, 14. svibnja 2015 / Vijenac broj 552 / strnica 12

/klik na tekst za povećanje/

Zagreb, 25. travnja 2015.

Božica Brkan danas je za kajkavsku priču “Crna trava” objavljenu 2014. u Hrvatskome slovu dobila 3. nagradu “Dubravko Horvatić” za prozu 2014. Nagrada je uručena na svečanosti obilježavanja 20. obljetnice izlaženja Hrvatskoga slova.

_ _ _

Obrazloženje treće nagrade za prozu, pročitano prilikom svečane dodjele 25. travnja, objavljeno u svečanom broju uz 20. obljetnicu izlaženja Hrvatskog slova (broj 1045. od 28. travnja 2015.) :

“Crna trava” Božice Brkan paradigmatična je hrvatska priča o subini mnogih mjesta i njihovih stanovnika u razdoblju potkraj Drugoga svjetskog rata i neposredno poslije njegova završetka. Čini se kako ta priča još uvijek nije doživjela svoj završni rasplet. Mladost koja se radovala završetku ratnih stradanja krenula je pozdraviti ratne pobjednike, no pobjednici pak u toj mladosti vidješe tek svoje neprijatelje, a smaknuvši njih dovedoše u pitanje budućnost cijelih sela. U priči kao da je oslikana hrvatska naivnost, suprotstavljena očito tuđinskom interesu ratnih pobjednika. Nažalost slike crne trave Božice Brkan protežu se sve do naših dana. Taj odnos naivne mladosti i cinizma ratnih pobjednika oslikan u jedinstvenoj i lokalnoj hrvatskoj kajkavštini, koja nadilazi mjesne okvire pretvara se u svojevrsni poratni hrvatski standard. Upravo ta opća protežnost, stvarana lokalnim sredstvima priči daje nadvremensko značenje.”

Zagreb, 28. 3. 2015.
Đuro Vidmarović je objavio:
“Mojim Facebook-prijateljima:
Jučer je iz tiska izašla moja najnovija knjiga „Čuvari sna. Eseji“ zahvaljujući maru Naklade Bošković iz Splita. U njoj sam obradio neke sadržaje iz literarnog i osobnog života šesnaestorice hrvatskih književnika, jednog jezikoslovca i jednog glazbenika. To su Josip Gujaš-Đuretin, Đuso Šimara-Pužarov, Ante Jakšić, Juraj Lončarević, Ive Lendić, Ezra Ukrainčik, Anto Knežević, Ljubica Kolarić-Dumić, Zdravko Kordić, T. M. Bilosnić, Zlatko Krilić, Božena Loborec, Josip Bersa, Zlatko Tomičić, Petar Opačić, Goran Babić, Mile Pešorda i Božica Brkan.”

Đuro Vidmarović u ovu svoju knjigu uvrstio je esej “Povratak Božice Brkan u književni život” iz siječnja 2012. godine, napisan u povodu izlaska dviju zbirki pjesama Božice Brkan “Bilanca 2.0. Odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme” i  “To Toni. Molitva za tihu sućut”, obje u izdanju Acumena iz Zagreba, 2011.

O time prenosimo i: www.ljevak.hr

Velika Gorica / 25. ožujka 2015.

U Zborniku izabranih radova sudionika Matičinog književnog natječaja  Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici “Turopoljska poculica” u razdoblju od 2009. do 2013. godine (urednik Stjepan Rendulić) objavljena je i kratka priča Božice Brkan iz 2011. godine “Sovica”.

Priča je objavljena i u “Kajkavskoj čitanci Božice Brkan” (Acumen, 2012.).

 

Đuro Vidmarović: Pasija po Božici Brkan / časopis MARULIĆ, broj 1/2015./ str. 25-45

22. ožujka 2015. / Đuro Vidmarović, autor izvrsnog književno analitičkog rada o zbirci Božice Brkan, kako opsežni tekst uvodno najavljuje urednica časopisa MARULIĆ Jelka Pavišić,  za sjećanje uz svoj tekst potpisuje primjerak MARULIĆA autorici zbirke Božici Brkan

 

Ljerka Car Matutinović: Globalistička prikazanja i mirakuli / VIJENAC broj 549 od 19. ožujka 2015. / Književnost, str. 13

Cjeloviti tekst Ljerke Car Matutinović: “Globalistička prikazanja i mirakuli” prenosimo u rubrici Recenzije.

U 10.  natječaju za kratku kajkavsku prozu za objavu u časopisu KAJ ocjenjivački je sud (prof. dr. sc. Joža Skok, dr. sc. Ivo Kalinski i dr. sc. Božica Pažur) izabrao je i priču Božice Brkan “One kej piše slova”

 

 

 

Mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, broj 2, veljača 2015./ Kritika, str. od 76. do  78.

 

Cjelovit tekst kritike Davora Šalata “Glas tranzicijskih gubitnika” objavljen u časopisu “Republika” u dijelovima je pročitan na predstavljanju knjige Božice Brkan “Obrubljivanje  Veronikina rupca ili Muka 2013.” na Tribini DHK u Društvu hrvatskih književnika 21. siječnja 2015. prenosimo u rubrici Recenzije.