Na 6. Hrvatskoj književnoj Panoniji u Budimpešti početkom prosinca imala sam priliku poslušati i predstavljanje slikovnice Perunika, Ljevak, 2023. Napisala ju je nagrađivana književnica, znanstvenica i multimedijalna umjetnica Osječanka Jasna Horvat. Poslije Zagrebačkih književnih razgovora posvećenih odnosu književnosti i umjetne inteligencije na kojima se predstavila izlaganjem o svojim povijesnim romanima i sličnim projektima, na vrlo zanimljiv, kreativni, posve marketinški pristup, očekivala sam promociju s velikim zanimanjem.
Zanimalo me je, dakako, hoće li knjiga biti po mjeri mojemu, još malenom, ali čitanju i slušanju sklonom unučiću Adrianu, ali ponajprije tema posvećena biljci itekako mi bliskoj iz vremena urednikovanja u nekadašnjem Večernjakovu prilog četvrtkom Vrt, onoga za koji me je za najbolji novinski prilog u 2000. HND nagradio Marijom Jurić Zagorkom. Objavljivala sam, pa i pisala o tome kako je moj predani suradnik nestor hrvatskoga pejsažnog oblikovanja, kombinacija Don Quijotea i samuraja Dragutin Kiš zamislio i provodio projekt iris croatica, perunika kao hrvatski nacionalni cvijet, gurajući ga sve do Japana, gdje je na izložbi Japan Flora 2000 predstavio simbolički hrvatski vrt s primoštenskim terasama vinove loze i iris croaticom, a u domovini godinama ga pokušavao nacionalno i međunarodno zaštititi i obnoviti. Razmjenom gomolja pokrenuli smo sadnju perunike u vrtovima po cijeloj Hrvatskoj, a u Donjoj Stubici zasađen je prvi Hrvatski vrt perunike, najprije nekoliko puta seljen, dok konačno nije zapušten.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2010., baš u godini Kiševe smrti, peruniku je proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom, a zahvaljujući majstorici iz Osijeka bajkoviti cvijet iris croatica – žuti je iris germanica! – gladiola, sabljica, mačinec… oživljava kao Perunika, Strijelka, Bogiša, Ljelja… u neobičnoj knjizi za mlade na tragu najpopularnijih svjetskih bestselera poput, primjerice, serijala o Harryju Potteru, Igrama prijestolja, Gospodara prstenova i sličnih. Jasna Horvat čitala nam je iz slikovnice i vrtjela prezentaciju kako bi nam približila izmaštani svijet o mitskoj junakinji, hrabroj ratnici i odvažnoj kćeći dobroga diva Svitogora. Tumači:
Vitkoga tijela nalik je na strijelu i munje kojima se Perun javlja s nebeskih prostranstava. U mladim danima nazivana je Strijelkom, Sabljicom, Ljeljom i Ljeljujom, a nakon udaje za Peruna, boga munja i gromova, odaziva se na ime Bogiša i Perunika. Perun i Perunika zemaljski svijet nadgledaju s neba, obilazeći ga u svojim vatrenim kočijama. Ondje gdje je nestao red i pravda, Perun udara svojim munjama i gromovima. Na mjestu udara Perunove strijele niče Perunika u obliku cvijeta. A bojama oprave šalje poruku svakome tko je ugleda. Odjevena u bijelo, Perunika je čista i bezbrižna, u žutoj opravi, Perunika je strastvena ili ljubomorna, ako je u ljubičastoj, šalje mudrost i razboritost, dok plavom širi vjeru i nadu u bolju budućnost.
Ukratko, spisateljica oživljava drevna, praslavenska vremena i vjerovanja s božanstvima poput vrhovnika Svaroga, sina mu Peruna te divova zloglasnoga Leđana, svjetlonosnog Ognjana, dobrog diva Svitogora i sina mu Kraka, Strijelkina brata… Kada odbija prosca Leđana, dolazi do borbe u kojoj strada dobri div Svitogor. Tu priča ne završava, pa valja pročitati i pogledati Jasninu Peruniku, u kojoj ćete, uz spomenute, upoznati i carstvo u Temnavi, bezdansku Troglavu utvrdu, sedmoricu sinova Vladimira, Tomislava, Radoslava, Višeslava, Zdeslava, Držislava i Miroslava. Da se ne biste izgubili u tome svijetu, slijedi Kazalo likova od Alemperke, zlatoperne ptica pripovjedačice vrhovnoga božanstva Svaroga, koja sjedi na vrhu Svjetskoga stabla u gnijezdu na sedmom katu Svitave, do Svjetskoga stabla, koje je pri stvaranju svijeta posadio Svarog. Ono veže (i istodobno razdjeljuje) nebo, zemlju i podzemne prostore Bezdana. U krošnji se nalazi Nav, a iz stabla kaplje medovina kojom se pomlađuju bogovi i stanovnici Nava. Uz Svjetsko stablo nalazi se izvor Žive vode koji ozdravljuje te gajevi bogova. Do njega su i vile suđenice. Žile mu zadiru u tamno zarstvo Crnoboga dopirući do pod same metalne dvore u Temnavi. Vjerovalo se kako je Svjetsko stablo jasenovo stablo (ponekad jela) te kako je ono osovina svijeta.
Možete doznati i kako se Svitava nalazi u Navu, carstvu Svarogovu, na krošnji Svjetskoga stabla, ili da je Temnava Crnobogova mračna utvrda metalnih zidova smještena u Bezdanu pod korijenom Svjetskoga stabla.Trebalo je sve to izmaštati! No, biografija Jasne Horvat otkriva kako je u književnost za mlade ušla upravo mitološkim temama. Izgubljena vila (2002.) prikazana je i u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića, u zbirci pripovjedaka Alemperkina kazivanja (2005.) spisateljica preuzima ulogu Alemperke, sveznajuće pripovjedačice, i donosi hrvatski mitološki Panteon, čemu se vraća u Perunici. U međuvremenu u romanu Krijesnica (2014.) opisuje kako glavne junake dvojicu učenika avanture odvode u svijet vila i drugih nevidljivih bila. No, Jasna Horvat oživjela je vrlo uspješno i hrvatsku glagoljicu, a za nas odrasle stvorila više knjiga putopisne proze, romane Az i OSvojski, Akademski bonton /(Ne)pisana pravila akademske zajednice (2022.), s Josipom Mijoč i Ivanom Plaščakom Dvorac Ars Eugenum/atraktorskom biseru ususret (2023.) itd.
Kao što nas je gospon Kiš (1924.-2010.), rođeni Našičanin, riječju i slikom podsjećao kako je nešto izgledalo u svoja najbolja vremena i kako bi uz malo truda i upornosti moglo izgledati ponovno obnovljeno, ako nikako drugačije slikarski je, akvarelima, dočaravao svoje izmaštane parkove oživljavajući od opatijskoga s kamelijama, velecvijeta Mediterana, ilisamostanski šibenski vrt do zamisli o sadnji trešanja u trešnjevačkom parku, i dvije umjetnice, Jasna Horvat tekstom i ilustratorica Petra Brnardić bujnom slikom oživljavaju mitski, bajkovit svijet iz prošlosti našim mladim čitateljima otkrivajući ljepotu oko sebe, raskoš boja i oblika, navodeći ih na maštanja o drugim, budućim nadajmo se boljim svjetovima i junacima.
