Mali kriški glumci premijerno izvode igrokaz za djecu “Fašejnek” Božice Brkan na 26. Kajkavijadi / Fotografija Miljenko Brezak
Dramska grupa Mala škola kekavice Društva Naša djeca Vladimir Nazor iz Križa u nedjelju, 25. studenoga 2018. drugog dana 26. Kajkavijade u Varaždinskim toplicama premijerno je izvela igrokaz Fašejnek Božice Brkan, koji je s njima uvježbala voditeljica Marica Kukor. Igrokaz se temelji na pokladnim običajima kriškoga kraja, osobito autoričina rodnog Okešinca.
Originalna zastava za igrokaz “Fašejnek” i glumci na jednoj od proba / Fotografija Ivana Posavec Krivec
S geslom Sačuvajmo dragi nam kaj tako se s još šest kajkavskih županija predstavila i Zagrebačka, jer maleni Križani prema tradiciji donose na pozornicu svoju kekavicu. Nastupili su mladi glumci: Jana Krivec, Dorotea Jambrečina, Ana Bogdan, Mia Kuzmić, Lana Knok, Josipa Čukelj, Tamara Martinjak, Zara Broz i Borna Živković.
Glumci, autorica igrokaza “Fašejnek” Božica Brkan, Ivana Posavec Krivec, Marica Kukor, roditelji i ostala pratnja poslije premijerne predstave / Fotografija Miljenko Brezak
Arheologinja Lea Čataj, koja vodi tu rimsku priču u mojemurodnomOkešincu, općinaKriž, pozvala nas je u obilazak. Baš sam bila uzbuđena!
Tako sam doznala dvije lijepe stvari. Odsad, kaže, piše Sipčina, a ne Sipćina, kako se u znanstvenom radovima pisalo dosad (ne zna se zašto, a za što sam se zauzela u svome prošlogodišnjem putopisu jer lokalni toponim nikako ne može kajkavski omekaniti!). A drugo, početkom rujna predstavit će na izložbi u kriškoj Galeriji sve dosadašnje spoznaje i pronalaske.
U rukama Lee Čataj na Sipčini našla se i najnovija knjiga priča “Umrežena” Božice Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
Baš se ponosim tom našom rimskom villomrusticom i zahvaljujem svima koji radove ustrajno i financijski podržavaju, jer nedostaje novca da bi se sve sve istražilo odjednom. Tako će i oni, pogotovo domaći, koji o Sipčini – unatoč višegodišnjim iskapanjima, mojem nagrađenom putopisu, igrokazu Sipčinakoji sam napisala na male Križane u DruštvuNašadjecaVladimirNazor i DječjuskupinuAmaterskogkazalištaJosipBadalić i koji ga vrlo uspješno izvode po cijeloj Hrvatskoj, još nisu čuli detalje ili čak ništa, kako se pokazalo na Fejsu, moći doznati okrhak naše još nepoznate povijesti.
Književnica Božica Brkan o svojoj kekavici i svojim kekavskim temama
Kekavica je kajkavski govor kojim se govori (još uvijek) u dijelu Moslavine. Promovira ga hrvatska pjesnikinja, književnica, novinarka, blogerica, urednica, Božica Brkan.
Glas o kekavici pronosi svojim pjesmama, pripovijetkama, esejima. Napisala je i prvi moslavački roman na kekavici “Ledina”. Glavni likovi su žene iz obitelji Brkan od vremena doseljenja te obitelji u selo Okešinec do današnjih dana.
Kriška djeca Iz Društva Naša djeca Vladimir Nazor i Amaterskog kazališta Josip Badalić govore dramske tekstove i pjesme na kekavici koje je posebno za njih napisala Božice Brkan
Mlade i djecu uči kekavici duhovitim igrokazima i pjesmama s tematikom njezina djetinjstva iz 60-tih godina 20. stoljeća. O kekavici i Božici govore u emisiji Đuro Vidmarović,Ivan Brezak Brkan, Marica Kukor, Nada Posavec, Ivana Posavec Krivec i djeca iz amterskog kazališta “Josip Badalić” Križ.
Dio eksterijera snimljen u Križu
Scenaristica i urednica: Marija Vuković Siriščević Redateljica: Tihana Kopsa Snimatelj: Dražen Petrač Montažerka: Irena Korpes
Kadrovi su snimani i na zagrebačkom Jarunu – nezaobilznom u životu Božice Brkan
Emisiju Bilješke o jeziku pratite i s pomoću multimedijske usluge HRTi.
* * * *
Bilješke o jeziku stvarno su bilješke o različitim filološkim temama. Neke će biti zanimljive mnogima, a druge samo nekima. Meni su zanimljive sve jer govore o jeziku i o nevjerojatnome bogatstvu tema povezanih s njime, o iznimnim ljudima koji se jezikom bave s različitih znanstvenih gledišta. Počet ćemo s našim hrvatskim standardnim jezikom. Mnogi pitaju zašto materinski jezik uopće treba učiti kad svi znamo govoriti i svi se razumijemo. Doista, jezik kojim smo progovorili i naučili znamo. To je jezik naše uže zajednice, no jezik šire zajednice treba učiti. On je naš opći jezik, službeni, književni ili, kako se to u hrvatskome jezikoslovlju kaže, standardni , pojašnjava urednica emisije Marija Vuković Siriščević.
Audiozavršetak snimanja: autorica i urednica emisije Marija Vuković Siriščević i “tema” Božica Brkan
Fotografije sa snimanja priloga o kekavici Božice Brkan: Miljenko Brezak
