Eduardo Bechara Navratilova: Baciti se u more hrvatske poezije

Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela Željka Lovrenčić.

S velikim zadovoljstvom zamjećujemo da se na španjolskome jeziku pojavila knjiga Encuentros – poesía croata contemporánea (Susreti – suvremena hrvatska poezija), izbor pjesama nekolicine najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Izbor i prijevod potpisuje istaknuta hrvatska književnica, esejistica, prevoditeljica i istraživačica Željka Lovrenčić koju sam imao zadovoljstvo upoznati u Santiagu, u okviru svog projekta U potrazi za pjesnicima, zahvaljujući čileanskom pjesniku Teodoru Elssaki.

Taj mi je projekt otvorio čarobna vrata Iberoameričke zaklade u koju sam došao jedne večeri u društvu nekolicine čileanskih pjesnika. U njoj su hrvatski pjesnici Boris Domagoj Biletić i Mladen Machiedo čitali svoje pjesme na hrvatskome, a Željka u svome prijevodu na španjolski. Premda sam bio zadivljen poezijom koju sam čuo, nikada mi ne bi palo napamet da ćemo nakon pet godina u Kolumbiji, u Bogoti, u Nakladi Skarabej (Editorial Escarabajo) objaviti isto takvo blago kao što je bilo ono koje sam slušao one noći. (Sve to zahvaljujući neumornom Željkinom radu i njenome promicanju poezije svoje zemlje na drugim područjima).

Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan

Čitati stranice ove knjige isto je kao nalaziti se u brodu koji se ljulja na valovima Jadranskoga mora jedne večeri dok je obzorje narančaste boje, staviti na leđa bocu, pričvrstiti utege za balast oko pojasa, metnuti u usta regulator zraka i baciti se na leđa u vodu, u potragu za tim blagom. Ne radi se o kovčežiću punom dragulja, ukrašenom dragim kamenjem koji je neki ronilac ukrao na nekom području u Novome svijetu; radi se o čistoj fauni.

Uroniti poput ronilaca u to more znači ući u svijet gdje ćemo pronaći blistave koralje, dom nekih morskih bića koja nam u dubinama pokazuju svoj svijet. O tome pjeva Drago Štambuk u svojoj pjesmi Spalatum dok spominje Split i njegovu Dioklecijanovu palaču, smještene nasuprot Jadranskog mora.

Ivan Babić nam pak govori o bojama…

Svaki pjesnik priča neku svoju priču, sabire neke životne događaje zbog kojih ljudi uranjaju u situacije iz kojih teško pronalaze izlaz. Čini se da Boris Domagoj Biletić razmišlja o samome sebi, o nekoj dragoj ženi i onome što ga okružuje.

Tomislav Marijan Bilosnić, spominjući Afriku u pjesmi Crnac u kapi rose, nastavlja pričati o istome moru, odnosno mjestu iz kojega potječu sva bića s ovoga svijeta.

Neda Miranda Blažević-Krietzman u pjesmi Tajno blago pjeva o blagu koje pronalazi u svome moru.

Dok upoznajemo more ovih pjesnika, također možemo baciti pogled na ono što ih okružuje i zaključiti da smo, kao što je rekao Borges, usprkos daljini koja nas dijeli, ipak svi jednaki. Smrt, ljubav, vrijeme, osnovne su teme kojima se bave ljudi na bilo kojoj strani svijeta, koliko god različiti bili. Božica Brkan nam to jasno daje do znanja u pjesmi Vermut. Isto je razvidno u pjesmi Dunje Detoni-Dujmić naslovljenoj Bez pretjerivanja, molim.

Kod Nikole Đuretića na vidljiv način pronalazimo vezanost uz prolaznost vremena. Na kraju nam ostaju lijepa iskustva dok se ona druga brišu premda se i ono dobro u konačnici pretvara u opalo lišće.

Ernest Fišer u svojoj pjesmi Vrijeme buduće ili vrijeme ničije spominje upravo uspomene, sada pretvorene u opalo lišće. O vremenu govori i u pjesmi Misterij šutnje.

Slavko Jedričko ide još dalje. Govori o ciklusima koji vladaju u prirodi i posljedicama koje njihovo ponavljanje ostavlja na nas.

Tomislav Milohanić nam u pjesmi Ogrebotina iznutra, izvana ukazuje na dvojnost vanjskoga i unutarnjeg, na rane koje se zacijele na koži, ali ipak ostaju u našoj duši.

Luko Paljetak kreće istim putem u pjesmi 3 kad govori o mladosti i o tome kako sve gubi svoj sjaj.

Božica Brkan i Željka Lovrenčić s knjigom po povratku u Hrvatsku iz Kolumbije / Fotografija Miljenko Brezak

Kao u svim slikama koje pokušavaju oponašati stvarnost, tako i kod svakog od zastupljenih pjesnika otkrivamo njegove težnje i boli. Težnje i boli, koje nam, čini se, pomažu u pronalaženju sebe samih.

Ovo je, dakle, mali prikaz jednoga mora koje se preko svih svjetskih voda povezuje s našim. Ostavljam vas da sami ronite i pronalazite odraze svojih vlastitih blaga.

Prijevod: Željka Lovrenčić

20180404

Tekst je 13. travnja 2018. objavljen u “Hrvatskom slovu” na 22. stranici u rubrici Hrvatska književnost

linkovi

http://akademija-art.hr/art/knjiga/hrvatski-pjesnici-u-kolumbiji/

https://www.bozicabrkan.com/encuentros-ili-12-hrvatskih-pjesnika-na-spanjolskom-u-kolumbiji-umjesto-kave-3-ozujka-2018/
http://oblizeki.com/cokolada-i-kava-kao-kolumbijski-suvenir-i-umjetnost-21970
https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/bogota-encuentros-zeljka-lovrencic-knjiga-pjesnik-1232713
http://www.matis.hr/hr/naslovna/89-dogadanja/10989-u-bogoti-predstavljena-knjiga-encuentros
http://dhk.hr/medunarodni-projekti/hrvatska/predstavljanje-suvremene-hrvatske-poezije-u-kolumbiji
https://www.facebook.com/eduardobecharan/

Encuentros ili 12 hrvatskih pjesnika na španjolskom u Kolumbiji – Umjesto kave 23. ožujka 2018.

Božica Brkan i Željka Lovrenčić iz Kolumbije su se vratile s novom panoramom hrvatskih pjesnika na španjolskom
Božica Brkan i Željka Lovrenčić iz Kolumbije su se vratile ponosne i vrlo zadovoljne novom panoramom dvanaestoro hrvatskih pjesnika na španjolskom i njezinim odjekom / Fotografija Miljenko Brezak

Kolumbija mi i nije bila na popisu priželjkivanih odredišta sve dok mi književnica i prevoditeljica Željka Lovrenčić nije spomenula kako bi u Bogoti trebala biti objavljena pjesnička panorama nas dvanaestoro hrvatskih pjesnika. I s manje motiva prije nekoliko godina otputile smo se u pjesničkoj trojci u posjet Sydneyu, vrlo nadahnjujućem pjesničkom i uopće mojem putovanju života. Tko se ne bi odazvao pozivu talentirane kolegice, organizatorice, a k tome u cijelome hispanskom svijetu ugledne prevoditeljice i na španjolski i sa španjolskoga, a specijalizirane upravo za Latinsku Ameriku?

Pozivnica za jedno od predstavljanja
Pozivnica za jedno od predstavljanja

K tome – uz to što smo u najnovijem mandatu obje članice Upravnoga odbora DHK – motiv je nedvojben, jer je uz pjesme stvarno dobroga umjetničkog društva – Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka – odabrala i sedam mojih pjesama.

Važnost prijevoda s maloga na velike jezike

Španjolski na žalost ne znam, ali morala ih je stvarno dobro prevesti, jer sam, neovisno o mnogim mjestima gdje sam čitala ili su čitali moju poeziju, prvi put osjetila takav odjek u slušatelja i čitatelja da sam se umalo rasplakala. Željka se šalila kako sam ih opila svojim Vermutom, jednom pjesmom posve nula tri. A uz prijevod čitati vlastite stihove na malenom jeziku, hrvatskome standardu i zavičajnome kajkavskom, naroda koji je deset puta malobrojniji od Kolumbijaca, a i dva-tri puta malobrojniji od same metropole, stvarno je dojmljivo.

Uz španjolski, hrvatska poezija i na hrvatskom, čak i kajkavskom: s predstavljanja
Uz španjolski, hrvatska poezija i na hrvatskom, čak i kajkavskom: s predstavljanja

Iskusna kolegica i svjetska putnica i putnica osobito po Srednjoj i Južnoj Americi pripremila me, ali putovanje ocjenjujem iznad svih svojih očekivanja. Unatoč tome što u Kolumbiji nismo susrele niti jednoga Hrvata i što smo stjecajem prilika – jer veleposlanik je u Brasiliji, udaljen šest sati leta – a Kolumbijci uglavnom ništa ili vrlo malo znaju o Hrvatskoj, bile i svojevrsni ambasadori svoje domovine.

U posjetu Sveučilištu Los Andes
U posjetu Sveučilištu Los Andes Božica Brkan, Eduardo Bechara Navratilova, Enrique Winter i Željka Lovrenčić

O gostoljubivoj lijepoj zemlji i hrani dakako da ću pisati, odvojeno, ali ne mogu zaobići kako je to zemlja u kojoj se čita, u kojoj slušatelji slušaju književnike, pitaju ih začudna pitanja, u kojoj su me osobito oduševile knjižare i antikvarijati kafići, baš kakav godinama priželjkujem otvoriti u nekom drugom životu. Za put u Kolumbiju, zemlju do koje, ako ne zabrazdite, doletite u pola dana, a ondje će biti šest sati manje nego u nas, pripremala sam se ne čitanjem zemljopisnih i praktičnih bedekera o koki, zlatu, dragom kamenju i nakitu…, nego Gabriela Garcie Márqueza.

Na tragu nobelovca Gabriela Garcie Márqueza 

Nisam stekla dojam na tome putovanju od 3. do 11. ožujka 2018. kako su društveno raslojeni Kolumbijci promišljeni turistički – zanimljivo, azijske kuhinje sam uočila, ali ne i azijske turiste – jer, recimo, baš i nisu osmislili trase putevima svoga slavnog nobelovca – drugi im je pjedsjednik Juan Manuel Santos koji je postigao mir s gerilom nakon više od šest deteljeća borbi – ali su ga stavili na novčanicu od 50.000 kolumbijskih pesosa, ne možete ne pofotkati se pred kafićem što podsjeća na slavan roman 100 godina samoće ili pred centrom s Márquezovim imenom što ga je financirao Meksiko, druga književnikova domovina, u internatu u Zipaqiuri u kojem je živio neko vrijeme ili pred neboderom kolumbijskoga Vjesnika El Tiempa, za koji je novinario.

Autorica i prevoditeljica izbora panorame modernoga hrvatskog pjesništva Željka Lovrenčić i kolumbijski izdavač Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan
Autorica i prevoditeljica izbora panorame modernoga hrvatskog pjesništva Željka Lovrenčić i kolumbijski izdavač Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan

Za El Tiempo piše i naš kolumbijski izdavač šarmantan, obrazovan i talentirani pjesnik Eduardo Bechara Navratilova, koji se s hrvatskom poezijom i Željkom Lovrenčić upoznao 2013. u Santiagu de Chileu, kada je onamo također dovela pjesnike Domagoja Biletića i Mladena Machieda da bi predstavili pjesme koje je objavila Iberoamerička Zaklada koju vodi čileanski pjesnik Theodoro Elsacca.

Još jedno čitanje i - razumijevanje pjesnikinje i publike
Još jedno čitanje i – razumijevanje pjesnikinje i publike

Bechara Navratilova kao voditelj humanitarnoga projekta U potrazi za pjesnicima našao se ondje krstareći zemljama Latinske Amerike, a susret je 2018. urodio knjigom Encuentros / Poesía croata conteporánea, Selección y traducción Željka Lovrenčić. Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo Eduarda Bechare Navratilove, koji je kao urednik napisao i predgovor Lanzarse al mar de la poesía croata / Baciti se u more hrvatske poezije.

Uz drugo, u njemu ističe izuzetno zadovoljstvo što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hvala, naše je zadovoljstvo još veće što su nam stihovi objavljeni na svjetskome jeziku koji je, prema govoricima, valjda odmah do engleskoga. Po mojemu, unatoč krizi u ekonomiji i kulturi i ovdje i ondje, itekako je imalo, uvjerena sam i dugoročnoga, smisla malo pjesničko-prevoditeljsko ulaganje Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba i nas samih pjesnika, autora i izdavača.

Dio usretotočene i radoznale publike s jednoga od predstavljanja / Fotografija Božica Brkan
Dio usredotočene i radoznale publike s jednoga od predstavljanja / Fotografija Božica Brkan

Drugi je uvod u knjigu napisala izbornica i prevoditeljica Željka Lovrenčić, a zanimljivo je kako je knjiga ilustrirana fotografijama pjesničkih rodnih mjesta i svojevrsna razglednica Hrvatske. Kako da vas ne gane kada u dalekoj zemlji na stranome jeziku uočite dijakritičke znake u vlastitu imenu i rodnoga sela, mojega majušnoga Okešinca naime?

Reakcije publike – odlične

Željka je osluškivala reakcije publike na pojedine pjesnike i pjesme. Za nove projekte? Zacijelo, jer se već u travnju, ponovno s književnim razlozima, sprema na Kubu, a dotad mora prionuti prijevodu knjige Ja i moj brat čileanskoga književnika hrvatskih korijena Juana Mihovilovicha te hrvatskoj čitateljskoj javnosti predstaviti upravo otisnut roman Bunilo poznate kolumbijske književnice Laure Restrepo.

S prvoga predstavljanja u knjižari-kafeu Luvina: Božica Brkan, Željka Lovrenčić i Eduardo Bechara Navratilova
S prvoga predstavljanja u knjižari-kafeu Luvina: Božica Brkan, Željka Lovrenčić i Eduardo Bechara Navratilova

Baš kako je već objavljeno, poetska zbirka Encuentros / Poesía croata conteporánea izazvala je prilično zanimanje, a predstavljena je na tri mjesta. Dana 8. ožujka Eduardo Bechara, Željka Lovrenčić i Božica Brkan gostovali su u poznatoj knjižari Luvina u središtu Bogote,  vlasnika Carlosa Torresa. Vrlo zainteresirana publika slušala je pjesme Božice Brkan na hrvatskome i španjolskome i postavljala pitanja o hrvatskoj poeziji, kulturi te ona općenita o našoj zemlji.

Zadovoljni poslije uspjelog predstavljanja domaćini i gošće: Eduardo Bechara Navratilova, Božica Brkan, Margarita lozada Vargas, Federico Diaz-Granados i Željka Lovrenčić
Zadovoljni poslije uspjelog predstavljanja domaćini i gošće: Eduardo Bechara Navratilova, Božica Brkan, Margarita Lozada Vargas, Federico Diaz-Granados i Željka Lovrenčić

Istoga je dana navečer na kultnome mjestu bogotanske kulture, u dvorani srednje škole Colegio Nacional koju su pohađali mnogi kolumbijski književnici i predsjednici Republike, održano drugo predstavljanje koje je vodila pjesnikinja i sveučilišna profesorica Margarita Lozada Vargas. Predstavljeno je svih dvanaestero pjesnika te pročitana po jedna pjesma svakoga od njih, uz popratne fotografije autora.

Željka Lovrenčić – povezuje hrvatsku i hispanske književnosti

Posebno se predstavila Božica Brkan čija je poezija čitana na španjolskome i hrvatskom jeziku. Željka Lovrenčić odgovarala je na pitanja voditeljice vezana uz suvremenu hrvatsku književnost i poeziju. Eduardo Bechara je govorio o svojim utiscima o objavljenoj knjizi i odabranim autorima. Među publikom isticali su se kolumbijski pjesnik i profesor Federico Díaz Granados te čileanski pjesnik i sveučilišni profesor Enrique Winter koji trenutačno radi na poznatome kolumbijskom privatnom sveučilištu Los Andes.

I u Balzacu brojnoj je publici predstavljeno svih dvanaest pjesnika iz knjige
I u Balzacu brojnoj je publici predstavljeno svih dvanaest pjesnika iz knjige

Treće predstavljanje održano je u petak 9. ožujka 2018. pred mnogobrojnom publikom u vrlo posjećenoj knjižari i antikvarijatu Balzac čiji je vlasnik José Barros. O knjizi su govorili Eduardo Bechara i Željka Lovrenčić. Pjesme su na španjolskom čitali Margarita Lozada Vargas i Eduardo Bechara Navratilova, a na hrvatskom Božica Brkan. Eduardo Bechara Navratilova predstavio je također i svoju antologiju 90 patagonijskih pjesnika iz svojega dugogodišnjeg projekta.

Uz drugo, Željka Lovrenčić i ja posjetile smo Sveučilište Los Andes i srednju školu Colegio Nacional te dogovorile daljnju suradnju s kolumbijskim književnicima i mogućnost nastupa na najvećem pjesničkom festivalu u Bogoti, kojemu je glavni organizator pjesnik Federico Díaz Granados.

20180322

linkovi

http://oblizeki.com/cokolada-i-kava-kao-kolumbijski-suvenir-i-umjetnost-21970
https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/bogota-encuentros-zeljka-lovrencic-knjiga-pjesnik-1232713
http://www.matis.hr/hr/naslovna/89-dogadanja/10989-u-bogoti-predstavljena-knjiga-encuentros
http://dhk.hr/medunarodni-projekti/hrvatska/predstavljanje-suvremene-hrvatske-poezije-u-kolumbiji
https://www.facebook.com/eduardobecharan/

Prenosimo s fejsa Božice Brkan 9. ožujka 2018.

Božica Brkan i Željka Lovrenčić: Veliki pjesnički pozdrav iz Kolumbije

Bogota 8. ožujka 2018: Eduardo Bechara, Božica Brkan i Željka Lovrenčić
Božica Brkan, Željka Lovrenčić, Eduardo Bechara

Božica Brkan, Margarita Lozada Vargas i Željka Lovrenčić
Eduardo Bechara, Božica Brkan, Margarita Lozada Vargas i Željka Lovrenčić

Plakat iz Bogote – predstavljanje knjige Encuentros/Susreti Željke Lovrenčić

Plakat iz Bogote

Članice Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka borave u Bogoti gdje će 8. ožujka biti predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić.
Za ovu je panoramu odabrano sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.
Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije.
Osim pjesama, u knjizi kojom se suvremena hrvatska poezija predstavlja u Kolumbiji, objavljene su i fotografije rodnih gradova zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.
Ovaj su projekt financijski poduprli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

Predstavljanje knjige Encuentros/Susreti u Bogoti

Prenosimo s portala Hrvatske matice umirovljenika www.matis.hr / objavljeno u utorak, 27. 02. 2018.:

Predstavljanje knjige Encuentros/Susreti u Bogoti

Pjesme dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika je izabrala i prevela Željka Lovrenčić. Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova

Članice Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka boravit će u Bogoti gdje će biti predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić.
Za ovu je panoramu odabrano sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.
Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije. U njemu, između ostaloga, navodi da je izuzetno zadovoljan što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hrvatsku je poeziju u prijevodu na španjolski čuo 2013. godine u Santiagu de Chile kad su se Boris Domagoj Biletić, Željka Lovrenčić i Mladen Machiedo predstavili u Iberoameričkoj Zakladi kojoj je na čelu čileanski pjesnik Theodoro Elsacca. Bechara Navratilova, pravnik i književnik, voditelj je projekta U potrazi za pjesnicima. Putuje Latinskom Amerikom tražeći pjesnike, ali i prikuplja novčana sredstva za djecu oboljelu od raka.
Osim pjesama, u knjizi kojom se suvremena hrvatska poezija predstavlja u Kolumbiji, objavljene su i fotografije rodnih gradova zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.
Ovaj su projekt financijski poduprli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. (DHK)

Predstavljanje suvremene hrvatske poezije u Kolumbiji

Prenosimo:  http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/predstavljanje-suvremene-hrvatske-poezije-u-kolumbiji

Članice Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka boravit će u Bogoti gdje će biti predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić. Za ovu je panoramu odabrano sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka. Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije. U njemu, između ostaloga, navodi da je izuzetno zadovoljan što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hrvatsku je poeziju u prijevodu na španjolski čuo 2013. godine u Santiagu de Chile kad su se Boris Domagoj Biletić, Željka Lovrenčić i Mladen Machiedo predstavili u Iberoameričkoj Zakladi kojoj je na čelu čileanski pjesnik Theodoro Elsacca. Bechara Navratilova, pravnik i književnik, voditelj je projekta U potrazi za pjesnicima. Putuje Latinskom Amerikom tražeći pjesnike, ali i prikuplja novčana sredstva za djecu oboljelu od raka.
Osim pjesama, u knjizi kojom se suvremena hrvatska poezija predstavlja u Kolumbiji, objavljene su i fotografije rodnih gradova zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.
Ovaj su projekt financijski poduprli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.

Crear en Salamanka objavljuje pjesme B. Brkan u prijevodu Ž. Lovrenčić

Širom hispanskoga svijeta vrlo čitan portal Crear en Salamanca koji uređuju pjesnik i sveučilišni profesor Alfredo Pérez Alencart i pjesnik i fotograf José MarDn Sánchez objavio je sredinom prosinca izbor pjesama Božice Brkan u prijevodu ugledne hrvatske hispanistice Željke Lovrenčić.

20171230

linkovi

http://www.crearensalamanca.com/poemas-de-la-croata-bozica-brkan-traducidos-por-zeljka-lovrencic

 http://www.bozicabrkan.com/hrvatska-poezija-na-spanjolskom-prevela-zeljka-lovrencic-umjesto-kave-6-prosinca-2017/

https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-16-studenoga-2016-jurica-cenar/      

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-15-veljace-2017-bilosnic-pise-ministrici-kulture/

https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-12-svibnja-2016-stambukov-kukurijek-cvate-u-japanu/

 

Hrvatska poezija na španjolskom? Prevela: Željka Lovrenčić! – Umjesto kave 6. prosinca 2017.

Najnoviji kompliment hrvatskoj poeziji i njezinoj promotorici u svijetu španjolskoga govornog područja Željki Lovrenčić. List Norte de Castilla, koji izlazi u Salamanki, 16. studenoga 2017. objavio je tekst pjesnika i sveučilišnog profesora Alfreda Péreza Alencarta Željka Lovrenčić i suvremena hrvatska poezija odajući time priznanje ponajboljoj hrvatskoj hispanistici, književnici i prevoditeljici koja je, osim što je poznata prevoditeljica sa španjolskog na hrvatski, do sada u hispanofonome svijetu objavila petnaest knjiga prijevoda suvremenih hrvatskih književnika – Čile i Meksiko po pet, Španjolska tri te Bolivija i Kolumbija po jednu. U to nisu uključena djela na španjolskom jeziku objavljena u Hrvatskoj, primjerice prijevodi knjiga Ljubomira Antića,  Hrvoja Kačića te pjesnički izbori El rose de la mariposa  (izbor stihova 25 pjesnika) i Encuentros  (izbor stihova 50 hrvatskih suvremenih hrvatskih pjesnika, u kojem su i pjesme vš autorice Božice Brkan).

Stranica Kulture u novinama Norte de Castilla, Salamanca, Španjolska
Stranica Kulture u novinama Norte de Castilla, Salamanca, Španjolska

Alencartov tekst vezan uz promidžbu suvremene hrvatske poezije na području španjolskoga govornog izričaja, započinje prvim književnim vezama između Salamanke i hrvatskih autora koje prema njegovu navodu uspostavlja Fray Luis de Granada prijevodom djela Marka Marulića Carmen de Doctrina Domini Nostri Iesu Christi Pendentis in Cruce s latinskog jezika na španjolski jezik.

Pérez Alencart nabraja i druge značajne hrvatske pjesnike poput Mavra Vetranovića, Ivana Gundulića ili Ignjata Đurđevića, a zatim prelazi u  21. stoljeće spominjući djelo Tigar zadarskog pjesnika Tomislava Marijana Bilosnića, kojega naziva Velikim pjesnikom, a koji je boravio u Salamanki 2015. godine. Tigra je, kao i još četiri Bilosnićeve pjesme posvećene gradu koji ga se izuzetno dojmio, na španjolski prevela također Željka Lovrenčić.

Ona je i autorica izbora naslovljenoga Dulce Libertad objelodanjenog 2012., također u Salamanki. Na taj se izbor Pérez Alencart posebno osvrće, a hrvatske pjesnike zastupljene u  maloj zbirci naziva „dvanaestoricom apostola“. Napominje da su Zvonimir Balog, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Branimir Bošnjak, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Mate Ganza, Ana Horvat, Mladen Machiedo, Davor Šalat, Stjepan Šešelj i Irena Vrkljan moderni hrvatski pjesnički glasovi koji su u Španjolskoj izazvali pozornost svojom izvornošću i kvalitetom.

Osvrće se i na Dragutina Tadijanovića čiji je izbor Lovrenčić također objavila u Španjolskoj (Malaga, 2005.), te na Delimira Rešickog čija ga se poezija dojmila i o kojoj je pisao.

20171206

http://www.bozicabrkan.com/tito-i-kolinda-iz-billicheva-kista-umjesto-kave-30-kolovoza-2017/

https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-16-studenoga-2016-jurica-cenar/      

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-15-veljace-2017-bilosnic-pise-ministrici-kulture/

https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-12-svibnja-2016-stambukov-kukurijek-cvate-u-japanu/

http://ana-horvat-poetry.net/antologije-poezije/encuentros-poesia-croata-contemporanea/

Tito i Kolinda iz Billicheva kista – umjesto kave 30. kolovoza 2017.

Baš sam se razveselila uočivši s puta hrvatske predsjednice po Australiji postove osoba koje sam upoznala na svome australskom književničkom putovanju sa Željkom Lovrenčić i Markom Gregurom 2014. godine. S razlogom sam još nedovršenu knjigu-spomenar s toga putovanja down under nazvala Australija, Darling. Naši ljubazni domaćini bili su prof. dr. sc. Luka Budak, prvi čovjek Hrvatskih studija Macquarie University, bračni par Tičić, Ned Ticic i Dara Bonić, i mnogi drugi (chef Dennis Valcich je, koliko znam, u to vrijeme bio još na svome hrvatskom otoku!), a da i ne spominjem Charlesa Billicha, maestralnoga slikara o čijim se visokim zaradama u nas zna više negoli koliko visoko umjetnički kotira u svijetu.

Književnici kod slikara: Željka Lovrenčić, Charles Billich, Božica Brkan i Marko Gregur
Književnici kod slikara: Željka Lovrenčić, Charles Billich, Božica Brkan i Marko Gregur

Iz njegove sam galerije i ateljea na tri kata preko puta slavne sidnijske Opere ponijela, dakako s posvetom, grafiku posvećenu 200. obljetnici Australije, okus francuskoga šampanjca kojim nam je nazdravio, sjećanje na psića Charliea. Dok se nismo divili njegovu ciklusu, tada u radu, nazvanom Red, Crveno, razgovarali smo o gastronomiji. Bila sam baš sretna što sam ponijela svoju Hrvatsku za stolom, jer majstor voli kuhati.

Marko Gregur, bračni par Tičić Dara i Ned te Charles Billich
Marko Gregur, bračni par Tičić Dara i Ned te Charles Billich

I sad, u domovini strka oko tog našeg Billicha i portretâ predsjednice. Neki ih našijenci naručiše, pa odbiše preuzeti, jer da im se nije svidjelo slikarovo viđenje Kolinde Grabar-Kitarović, opisuju naši zločesti mediji (kao: umjesto na zidu završili u bunkeru, a umjesto u bunkeru zacršili na netu!), jednoga kao portret Hanke Paldum ili Silvane Armenulić (isprike objema pjevačicama!) s trogirskom katedralom na glavi, a drugi put kao vitke sokačice u haljini-fertunu na crveno-bijele ili bijelo-crvene cro-kocke. S mlinčenjakom. Razvlači tijesto. I da ne opisujem/prepisujem dalje, došlo je do propusta u protokolu, te ga križalo te ga zvalo, te se dodvoravalo te se odvoravalo te ovo te ono. Tipično naše.

Na vratima Billicheve trokatne galerije sa slikarom Božica Brkan i Željka Lovrenčić
Na vratima Billicheve trokatne galerije sa slikarom Božica Brkan i Željka Lovrenčić

A majstora očito baš briga, već navodno najavljuje prodaju portretâ u humanitarne svrhe, licitaciju što li. Zna majstor i kako se slika, ali i kako se trži. Zar bi opstao u tome velikom svijetu drugačijih kriterija i drugačije konkurencije? Podsjećam samo na formatom malenoga Titu s ogrlicom od ljudskih lubanjica, koju je i nama prikazao – taman je prije toga tuda prošao i premijer Zoran Milanović! – a ja sam odmah pomislila kako mu je to valjda najlošija star u cijeloj galeriji. Više politika negoli umjetnina.

No, kako obično Billich pripovijeda zašto je pobjegao iz Hrvatske odnosno iz Jugoslavije, vremešni slikar mogao bi usporediti da, ma i države ispropadale, u odnosu prema umjetnosti, umjetničkoj slobodi i tome slično nismo, izgleda, napredovali ni malo, bilo doma bilo na najudaljenijem kontinentu. Mora nam se sviđati. Ne može slikar imati svoje viđenje, nego mora slikati što i kako vidi onaj i kako se dopada onome tko njegov rad plaća. Jedino što se dolje nađe tko će platiti. Ovdje se zacijelo ne bi usudio. A i to je valjda neka licentia poetica.

20170828 – 20170829 

linkovi

http://oblizeki.com/thai-sea-food-ili-nova-australska-kuhinja-na-nacin-chefa-dennisa-valcicha-14065

http://oblizeki.com/dennis-valcich-i-u-hobotnici-na-salatu-spaja-hrvatsku-i-australsku-kuhinju-14045

Umjesto kave 19. travnja 2017.: Bilosnić Afrikom osvaja kontinent po kontinent

Tomislav Marijan Bilosnić toliko je aktivan i izaziva tolike dvojbe i toliko zavisti da bi, ma koliko ga mediji po njegovu mišljenju zaobilazili, zasluživao i posebnu rubriku, koja bi, uvjerena sam, bila zanimljiva i onima koji ga poštuju i vole i onima koji na njega gledaju prijekim okom, a podjednako bi bila čitana. Provocira, takav je kakav je, a prepun neprestano novih ideja.

Najnovije, šalje Bilosnić jučer vijest kako su na vrlo poznatom španjolskom književnom portalu Crear en Salamanca, kojega vodi ugledni španjolski pjesnik i umjetnički fotograf José Amador Martín objavljene pjesme iz njegove vrlo prevođene i omiljene zbirke Afrika. Prevela ih je, dakako, poznata hrvatska hispanistica dr. sc. Željke Lovrenčić, voditeljice Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Alfredo Perez Alencart, Željka Lovrenčić i Tomislav Marijan Bilosnić / fotografija – autorov privatni album

Objavljen je i Bilosnićev životopis, niz fotografija i esej jednoga od najpoznatijih hrvatskih književnih kritičara srednje generacije Davora Šalata. Prilog je preuzet iz časopisa Društva hrvatskih književnika Most / The Bridge 1-2/2015, koji je bio posvećen Bilosnićevim zbirkama pjesama Tigar i Afrika. Sve je to najava uknjižene Afrike na španjolskom.

Valja reći kako se uskoro pjesme iz Afrike Tomislava Marijana Bilosnića, u izboru i prijevodu dr. Željke Lovrenčić očekuju i u Kolumbiji i na Kubi. Lovrenčićka u Kolumbiji ove godine, naime, predstavlja hrvatske pjesnike Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nedu Mirandu Blažević Kreitzman, Božicu Brkan, Ružicu Cindori, Ernesta Fišera, Dunju Detoni-Dujmić, Nikolu Đuretića, Tomislava Milohanića, Luku Paljetaka i Dragu Štambuka.

20170419

 

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-15-veljace-2017-bilosnic-pise-ministrici-kulture/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-3-veljace-2017-tigar-tomislav-marijan-bilosnic/