Panorama suvremene hrvatske poezije sa 40 autora objavljena u Crnoj Gori

Razlog za pjesmu naslov je upravo objavljene panorame suvremene hrvatske poezijeu izdanju Crnogorskog kulturnog foruma s Cetinja. Sastavili su je zagrebačka književnica, kritičarka, hispanistica i istraživačica iseljeništva dr. sc. Željka Lovrenčić te cetinjski književnik i prevoditelj Božidar Proročić. Ta knjiga, kao i knjiga suvremene crnogorske poezije koja će uskoro biti tiskana, važan su pothvat i dokaz da se kulturom mogu graditi čvrsti mostovi između Hrvatske i Crne Gore čime se samo nastavljaju iznimno uspješne i višestoljetne kulture veze između dviju zemalja

Naslovnica panorame suvremenoga hrvatskoga pjesništva

Dr. sc. Željka Lovrenčić kaže:

Crnogorskim čitateljima predstavljamo suglasje od 40 snažnih poetskih individualnosti i nadamo se da će uživati u pjesničkoj vještini onih koji trenutačno obilježavaju suvremenu hrvatsku književnu scenu. (…)

Ova je panorama moj odabir pa je stoga subjektivna. Sigurno će se naći onih koji njome neće biti zadovoljni, ali ovdje su zaista zastupljeni suvremeni hrvatski pjesnici vrhunske kvalitete. Oni su sami odabirali svojih po pet pjesama koje su željeli predstaviti crnogorskim čitateljima. Ti pjesnici pripadaju raznim pjesničkim školama, tematski pišu raznovrsnu poeziju, dobitnici su nagrada, prevođeni na strane jezike… Dakle, cilj mi je bio kvaliteta i raznolikost. 

Abecednim redom svojRazlog za pjesmu dobili su: Ivan Babić, Krešimir Bagić, Lidija Bajuk, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tito Bilopavlović, Tomislav Marijan Bilosnić, BožicaBrkan, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni-Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Goran Gatalica, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Slavko Jednričko, Dražen Katunarić, Marina Kljajo – Radić, Željko Knežević, Maja Kušenić Gjerek, Mladen Machiedo, Siniša Matasović, Stijepo Mijović Kočan, Tomislav Milohanić (Slavić), Pero Pavlović, Mile Pešorda, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić Živković, Zdravko Seleš, Mirjana Smažil Pejaković, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Milko Valent, Borben Vladović i Anka Žagar.

Predstavljanje knjige uz sastavljače i troje istaknutih hrvatskih književnika najavljeno je za početak svibnja – zbog koronevirusa zasad je odgođeno – kao početak novih oblika suradnje čiji su pokretači upravo Lovrenčić i Proročić uz podršku veleposlanika Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Grubišića te kao dio projekta kulturne promidžbe i javne diplomacije Ministarstva vanjskih poslova RH. 

20200325

O Biskupskom sladopeku u HTV-ovoj emisiji Na vrh jezika

HTV3 je u subotu 21. ožujka 2020. u 13:35 emitirao emisija Na vrh jezika o temi slador. Uz drugo, prikazana je i reportaža u kojoj urednica i scenaristica Ljubica Benović sa suradnicima (redatelj Zvonimir Rumboldt, producentica Margita Pandžić) istražuje zašto ne kažemo slador nego kažemo šećer, a imamo: poslasticu, sladoled, slatkiš, zasladiti, sladak slast te kako su se pekle torte iz vremena prije praška za pecivo, prije miksera, prije industrijske proizvodnje kvasca. 

Božica Brkan govori u emisiji Na vrt jezika / Presnimio Miljenko Brezak
Sa snimanja emisije / Fotografija Miljenko Brezak

Reportaža o drevnim tortama i kolačima snimljena je još 17. travnja 2018. u Kući Šenoa, jer je otac književnika Augusta bio slastičar Alojz, biskupski sladopek. Govorile su voditeljica Kuće Šenoa u Zagrebu Jasmina Reis i književnica i novinarka Božica Brkan, recenzentica Biskupskog sladopeka, kuharice s Kaptola koju su za tisak pripremili Marija i Zdenko Šenoa, a koja je u rukopisu na njemačkom imala 660 recepata, samo sa sastojcima i bez postupaka, samo u velikim količinama, a uz i danas poznate slastice s receptima i za sladolede, likere, često s tada rijekim sastojcima poput pistacija, brusnica…   

Alojzov rukopis Biskupskog sladopeka / Fotografija Miljenko Brezak
Uoči snimanja u Kući Šenoa dogovor: Božica Brkan, Jasmina Reis i Ljubica Benović / Fotografija Miljenko Brezak

20200321

Oblizeki među knjigama koje ostavljaju trag

Splitski TechCity objavljuje 20. ožujka 2020. razgovor s Ivanom Brezakom Brkanom Knjige koje ostavljaju trag

Ivan Brezak Brkan izlaže na konferenciji / Fotografija Mario Poje / Netokracija

Osnivač i glavni urednik Netokracije, vodećega poslovno-tehnološkog magazina u Hrvatskoj i regiji, govori o svojoj navici čitanja i slušanja knjiga te o svojem izboru literature. Na svoju top-list naslova koje najradije čita i kojima se uvijek vraća uvrstio je i Oblizeki – Moslavina za stolom Božice Brkan, za što dodaje objašnjenje: 

Izbor Ivana Brezaka Brkana / Fotografija Mario Poje / Netokracija


„…Drugi je knjiga kakvu ja jednog dana želim napisati – zavičajna čitanka, kajkavski album i kuharica moje majke Božice Brkan– Oblizeki – koja je uspjela na neobičan način povezati kulturu hrane svog rodnog kraja, moje djedovine – s našom obitelji. Jednog dana ću napisati nešto takvo!

20200320

Šnajderske pjesme B. Brkan kao čestitka uz Dan žena

Uz Međunarodni dan žena 7. ožujka 2020. u Domu kulture Josip Badalić u Križu, Božica Brkan imala je čast pridonijeti večeri Sjedila sam za mašinom, šila sam.Iz svoje molske poezije i proze, često iz ženske perspektive svojih graničarki, odabrala je šnajderske, ne samo zavičajne teme, posvećene majci, također švelji, nego i kao hommageženama mnogobrojnih propalih krojačkih, dakle ženskih tvrtki, počevši s Križankom i Vesnom, te uopće ženama bez čije bi iglešivaćeg stroja, uma i ruku, truda i kreativnosti svijet bio posve drugačije mjesto. 

Božica Brkan čita šnajderske pjesme u Križu / Fotografija Miljenko Brezak

Čitala je  iz zbirke Obrubljivanje Veronikina rupca 2013. (DKH, Mala knjižnice, 2014., DHK i Pasionska baština nagradili rukopis o temi Kristove muke) pjesme posveta; postaja XI: promatračica i konzumentica medija ipostaja XV: molitva matere kristušove; iz zbirke Pevcov korak / Kajkavski osebušek za EU (2012.) pjesme sukna od organdija te ulomak iz romana Ledina(2019.) Treća dioba ili Smrt fašizmu – sloboda narodu! Badnjak 1955.; Jela, Jelica, Jelka; te pjesme iz zbirke Nemoj mi to govoriti(2019.) pjesme haljina za snove i zelena.

Najmlađi Križani također su sudjelovala u reviji / Miljenko Brezak

Večer Sjedila sam za mašinom, šila samkriški je Forum Žena SDP-a posvetio inspirativnim ženama iz vlastite sredine te njihovoj kreativnosti i radu. Iz fundusa i ormara na pozornici su ponajprije ponovno oživjeli neki od kostima koje je za brojne predstave Amaterskoga kazališta Josip Badalić osmislila i sašila prošle godine preminula Ankica Hodžić-Mehić.  Uz drugo, za Sipčinu, igrokaz koji je Božica Brkan napisala za Kajkavijadu i s kojim također najmlađi Križani uspješno nastupaju po Hrvatskoj, prošle je godine, prema ideji Mirjane Pavetić, Anita Budja sašila i nove kostime, koji su, nažalost, premijeru na domaćoj pozornici imali tek sinoć. Oživjeli su slojevi kriške povijesti kroz profesora Badalića, rimskog vojnika, arheologa i primadone Milke Trnine, koja je na pozornici oživjela ne samo u prigodnom filmu, nego i u replici kostima za Kundry iz  Wagnerove opere Parsifal, koji je izradila Mirjana Pavetić te u originalnom kostimu što se čuva u amaterskom kazalištu. Anita Budja inače Križankama šiva vjenčanice i svečane haljine, a u subotu se iskazala i haljinama za maturalni ples te za neku od obljetnica matura. Velik trud brojnih ljudi u vlastitoj sredini. Čestitke.

Zajednički finalni izlazak pred publiku / Miljenko Brezak

20200308

Kaj o zbirci Božice Brkan Nemoj mi to govoriti


Kaj, časopis za književnost, umjetnost i kulturu, broj 5.-6./2019. na str. 144.-147. objavljuje prikaz zbirke pjesama Božice Brkan Nemoj ni to govoriti, Zagreb, 2019. u cjelini Osvrti, prikazi iz pera Đure Vidmarovića – Moslavački kajkavski govori kao literarno štivo Božice Brkan. Prenosimo ga. 

Naslovnica
Prva duplerica
Druga duplerica

20200212

Božica Brkan u 100 lica

Prenosimo s portala Volim Ivanić:

Današnjoj gošći emisije iz kulture 100/lica nije trebalo otvarati vrata studija portala Volim Ivanić, jer Božica Brkan otvara sva vrata i sva srca dobronamjernika i radoznalaca svojim osmijehom, optimizmom i životnom radošću. Miraz, ove književnice, novinarke, urednice, kolumnistice, blogerice, svjetske putnice, dar je njezina inspirativnog obiteljskog djetinjstva u Okešincu, kakvog samo istinski spisatelji mogu pretvoriti u životnu i poučnu literaturu uz čuvanje izvornog kajkavskog narječja zvanog moslavački kekavski. U emisiji protrčavamo Božičinom nezaustavljivom radnom i kreativnom trakom od Enciklopedije špeceraja, uređivanja popularnog dodatka u Večernjaku „Vrt“, kuharica Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, jezičnog savjetnika u suradnji s Majom Matković, televizijske scenarističke uspješnice s Vegetom „Male tajne velikih majstora“, predavanja na Hrvatskim studijima stilistike pa do zbirke pjesama „Veternica ili obiteljska arheologija“, Pevcevog koraka /kajkavskog osebušeka za eu/, zavičajne čitanke „Oblizeki – Moslavina za stolom“ ,romana „Ledine“ između ostalih objavljenih djela. Božica Brkan jedna je od ponajvećih promotora prepoznavanja Moslavine, uz Slavicu Moslavac, Đuru Vidmarovića ili Drageca Pasarića, kao područja gdje baština i tradicija ima veliku vrijednost baš kao i ispisane riječi ili autohtoni proizvodi poput škrleta, bijele kobase, vankuša ili bučina ulja… Urednik i voditelj: Jadranko Bitenc Kamera i montaža: Zoran Ožetski Portal Volim Ivanić 2020.

Poslije snimanja: Božica Brkan Zoran Ožetski i Jadranko Bitenc / Fotografija Miljenko Brezak

Objavljeno 4. veljače 2020.

Kak su trojica pesmu nosili ponovno HR1

Ivica Ivanković je na Hrvatskom radiju prvi program u svojoj emisji Iz narodne baštine hrvatskih krajeva kekavsku pripovijetku Kak su trojica pesmu nosili, koju je čitala autorica Božica Brkan, prvi put emitirao 26. veljače 2018. Repriza je bila 4. veljače 2019. te 3. veljače 2020. Sjajno je ozvučio tekst objavljen u časopisu Kaj, zatim u Kajkavskoj čitanci Božice Brkan (2012.), te ju je, među pet dijalektalnih, prof. dr. Miroslav Šicel uvrstio u svoju Antologiju hrvatske kratke priče (2001.).

Ivica Ivanković i Božica Brkan u Vivasu 26. ožujka 2018. / Fotografija Miljanko Brezak

Objavljeno 4. veljače 2020.

One nastupaju – Životno veselje, Mreža TV, 24. siječnja 2020.

Sjajnu je temu odabrala Mladenka Šarić za temu svoje emisije j na Mreži TV za One nastupaju – Životna radost. Uz Ljiljana Pranjić i Elu Kurešević gošća je bila i Božica Brkan. Odlično društvo, odlična emisija! Ponosna!

Uoči početka snimanja / Fotografija Miljenko Brezak

Patnja, gubici, porazi – sve je to u životu neizbježno, ali je način na koji na to reagiramo naš odabir… Je li životna…

Objavljuje Mladenka ŠarićSubota, 25. siječnja 2020.
https://www.facebook.com/bozica.brkan/posts/10215480984169043

Koljnofska spomenica od 2009. do 2018.

Potkraj prošle godine stigla mi je zanimljiva knjiga Svi naši književni susreti III., Spomenica Hrvatskih književnih susreta u Koljnofu 2009-2018. Tomislav Marijan Bilosnić pripremio ju je uz 10. Hrvatske književne susrete u Koljnofu (izdavači su 3000 godina Za dar, Matica hrvatska Sopron i Društvo Hrvati), uz koje sam vezana na poseban način, jer sam, s izuzecima, bila na barem šest-sedam ili čak osam njih i upoznala izuzetno zanimljive ljude i kolege književnike koji pišu na hrvatskom iz Austrije, Mađarske, Slovačke i, dakako, Hrvatske.

Naslovnica Bilosnićeve knjige

Zahvaljujem i pohvaljujem vrsnoga pjesnika i odličnog urednika, novinara, slikara, velikgo putnika i poljoprivrednika Tomislava Marijana Bilosnića koji godišnje objavljuje i po nekoliko vrsnih knjiga, što je našao vremena i za to važno kolektivno prekogranično sjećanje. Dovoljno je reći da su me koljnofski razgovori o umiranju i nestajanju malih jezika uživo nadahnuli za knjigu Pevcov korak, kajkavski osebušek za EU, 2012. zbirku pjesama nagrađenu Katarinom Patačićkao najbolju knjigu objavljenu te godine na kajkavskom. U Koljnofu, gdje sam imala priliku upoznati i posljednjeg govornika zavičajnoga govora iz nekoga od gradišćanskih kajkavskih sela. Uostalom, bila je i ondje predstavljena, a neke smo pjesme u okviru zajedničkih trojezičnih i četverojezičnih radionica prevođenja iz nje i prevodili na mađarski jezik. I meni i drugim kolegama puno je to značilo.

S jednoga od koljnofskih književnih susreta: Tomislav Marijan Bilosnić / Fotografija Miljenko Brezak

Susreti se neprestano šire osobama, institucijama i mjestima, primjerice sve do Petrova Sela, Šoprona, Železnoga i Beča, a posredno i do Pečuha, Budimpešte te Zadra i dalje. Svakako valja dodati kako su teme, svaki puta drugačije, i za odrasle, a i za najmlađe, koji se još i koliko toliko obrazuju na i hrvatskom. Da se ne zaboravi jezik vlastitih korijena otprije tri, četiri ili pet vjekova. Uz književnost (primjerice o djelu Mate Meršića Miloradića, knjizi Đure VidmarovićaJurici Ćenaru, pjesništvu Tomislava Marijana Bilosnića, vrijedna izdanja u Gradišću, kako austrijskom tako i mađarskom) razgovara se o povijesti i umjetnosti (primjerice pučkom kazalištu u Gradišću koje bitno pridonosi da se vlastiti jezik ne zaboravi), osobito ono manje poznato, iz vremena Austro-Ugarske, dijeljenja sela uoči nastanka prve Jugoslavije, željezne zavjese koja se spustila upravo tu, zatim samostalnosti Hrvatske i EU.

Jedna od duplerica

Bilosnić se autorski prisjetio zbivanja po godinama od prve zamisli Đure Vidmarovića, sadašnjega predsjednika DHK i upornog istraživača i pisca hrvatske književnosti izvan Hrvatske, i domaćima Franje Pajrića, koji je glavni organizator i sponzor susreta te urednik knjige. Nisam brojila, ali susrelo se u Koljnofu tijekom godina možda i pedesetak različitih književnika (od Jurice Čenara, Herberta GassneraDoroteje Zeichmann do Marka Gregura, Siniše Matasovića, Darka Pernjaka, Nenada Piskača, Zorana Bošnjaka…) , jezikoslovaca, izdavača i drugih umjetnika, novinara (Timea Horvat)… I mnoštvo radoznale publike. Knjiga donosi također i vrijedan popis literature i dijela materijala različitih medija o koljnofskim susretima, uz napomenu koji nedostaju. Odličan je nastavak prve knjige Svi naši književni susreti I (radovi inspirirani hrvatskim književnim susretima u Koljnofu) iz 2017. 

Iz knjige

– druga mi je očito promakla – a svakako bih dodala spomenici i film Miljenka Brezaka 9. Koljnofski književni susreti, o kojima sam pisala na svom blogu, a materijal   je objavljen i u knjizi (str. 99.-103.). 

Početak teksta Božice Brkan objavljenoga u koljnofskoj spomenici

Na 150 stranica uz zanimljive tekstove su i brojne prikupljene dokumentarne fotografije, a meni su osobito drage snimljene u Petrovu selu, gdje sam otkrila da to selo i njegove stanovnike i simbolično kamenom s Moslavačke gore povezuje taj prostor s mojim zavičajem. 

20200120 – 20200120 

O Beloj kobasi i vankušima u baštinskoj emisiji Obiteljskoga radija Ivanić

Poslije predstavljanja projekta Zajamčeno tradicionalni specijaliteti početkom prosinca u Ivanić Gradu za Obiteljski radio Ivanić Božica Brkan snimila je za emisiju O baštini s prijateljima baštines Vesnom Gregčević Jelicom razgovor o beloj kobasi i vankušima. Emitirana je 9. siječnja 2020., a polusatnu radijsku emisiju O baštini s prijateljima baštine – Božica Brkan (bele kobase i moslavački vankuši) možete potražiti na podcastu Obiteljskoga radija Ivanić.

Sa snimanja emisije / Fotografija Miljenko Brezak

20200118