Časopis za književnost i kulturu “Riječ” u izdanju Književnoga kluba Brčko distrikt BiH, koji potpisuje Žarko Milenić, u broju 1-2 za proljeće-ljeto 2015. uz druge teme na dvadeset stranica, od 76. do 96. predstavlja i zagrebački časopis “Kaj” i “Kajkavsko spravišče”.
Također predstavlja i kajkavske pjesnike: Tomislava Ribića, Milana Frčka, Emiliju Kovač, Marka Gregura, Zvonka Kovača, Božicu Brkan, Zdravka Seleša, Božicu Pažur. Uz kratku biografiju donosi i nekoliko pjesama, a od Božice Brkan odabrane su pjesme: ta moja kej pesma, postaja XV: molitva matere kristušove i nikak se dočasiti.
Prije predstavljanja knjige Božica Brkan uz književnika Slavka Kolara, kolaž akademskog grafičara Matka Antolčića
Na Danima Slavka Kolara u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar u Čazmi u subotu 5. prosinca 2015. predstavljena je knjiga Prvih dvadeset uboda, zbirka kratke priče sa po 10 priča, uboda, sa prva dva natječaja za najbolju priču-satiru od ukupno 170 u konkurenciji. Dani su inače startali 2002., a natječaj jedinstven za oblik i po tome što je Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma među rijetkima, a možda i prva koja je odlučila okupiti kratkopričaše i objaviti najbolje po mišljenju stručnoga ocjenjivačkoga suda.
Slađan Lipovec, Jovica Opačić i Božica Brkan
Zanimljivo je da se, kako je predstavljajući zbirku tiskanu u 500 primjeraka rekao Slađan Lipovec, uz ravnateljicu Vinku Jelić-Baltu urednik knjige i jedan od članova žirija, ogledaju autori etablirani književnici (poput Dubravka jelačića Bužimskog, Dubravke Matković itd.) i početnici odnosno amateri iz cijele Hrvatske, čak i izvan zemlje, koji pišu na hrvatskome, a po godištima u rasponu od 1948. do 1993. godine tako da se na meti njihova satiričkoga pera nađu vrlo različite teme kojih oko nas zaista ne nedostaje.
O knjizi su govorili i dizajner Jovica Opačić te Božica Brkan, prvonagrađena na prvome natječaju s pričom Svojih tijela gospodari i ove godine ponovno među desetoro finalista s pričom Torte od malina. Ispričala je kako je satiru počela pisati upravo ponukana natječajem, na koji ju je upozorio književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović rekavši da idemo podržati naše. Dakako zavičajce, Moslavce, književne potomke Kolara kojeg su besmrtnim učinili Breza i Svoga tela gospodar. Zahvalila je knjižnici jer se natječaj pokazao posebnim i ne samo zavičajno nego i nacionalno važnim te njoj osobno poticajnim i inspirativnim vjetrom u leđa kako za predstavljanje dobrih priča na internetu, čitanju na Noći knjige u Bjelovaru te objavom u časopisu Zarez i u knjizi te – ne samo njoj – za pisanje upravo kratkih priča i satire kako na standardu tako i na rodnome idiomu kajkavskoga po kojem je osobito bliska upravo i Slavku Kolaru.
Na ovogodišnjem, četvrtom natječaju nagrađeni su Nikola Leskovar za Osmrtnice d.o.o., Željko Funda za Na nebu nema sladoleda i Mira Petrović za Nek se pleše.
Sudionici ovogodišnje književne manifestacije Dani Slavka Koiara u Gradskoj knjižnici Slavko Kolar u Čazmi
Božicu Brkan na Televiziji Z1ugostila je kolegica Mirela Matković u zabavnoj emisiji Svakodnevno, a povod za razgovor uz priču o blagdanskim oblizekima bio je i izlazak iz tiska i na Interliberu zapaženo predstavljen njezin novi roman “Ledina”.
Poslije Interlibera i Australije novi roman LEDINA Božice Brkan 10. prosinca 2014. predstavljen i u Križu / Organizator: Amatersko kazalište Josip Badalić Križ i Društvo Naša djeca Vladimir Nazor Križ.
Predstavljači Maja Matković i Đuro Vidmarović i autorica Božica Brkan
Božica BrkanMarko Gregur i Željka Lovrenčić od 17. do 27. studenoga boravili su u Sydneyu. Domaćin im je bio mr. sc. Luka Budak, ravnatelj Centra hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie, profesor i urednik časopisa Croatian Studies Review te član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvate.
Naši su književnici posjetili fakultet na kojemu se već trideset i dvije godine njeguje i brižljivo čuva hrvatska riječ. Tamo su se upoznali sa studentima i profesorima dr. sc. Danielom Džinom i dr. sc. Ianom Plantom, pročelnikom Katedre za antičku povijest. Posjetili su Hrvatski klub kralj Tomislav, Hrvatski klub Dalmacija Sydney u predgrađu Terry Hills te Hrvatsko društvo Sydney u gradskoj četvrti Punchbowl. U prostorijama toga Društva 23. studenoga održano je predstavljanje naših autora koji su govorili o svojemu književnom radu. Uspostavljene su veze s Angelom Loukakisom, predsjednikom Društva australskih književnika, a planira se suradnja s književnicima Tonyjem Parkerom, Tomom Wintonom, Richardom Falaganom i donatoricom Sveučilišta Macquarie Coleen MacCollough. Također se razgovaralo o organiziranju hrvatsko-australskih književnih susreta te o uspostavi kontakata s novozelandskim književnicima među kojima se posebno ističe Carry Huges, autorica romana The Born People.
Ovaj su program financirali Grad Zagreb, Zaklada „Hrvatska kuća“ koja djeluje pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te Koprivničko-križevačka županija.
12. studenoga 2014. / Predstavljanje novoga romana “Ledina” Božice Brkan na glavnoj pozornici Interlibera:
Jezikoslovka Maja Matković, književni kritičar, povjesničar i diplomat Đuro Vidmarović, autorica Božica Brkan i voditelj predstavljanja romana novinar Dražen Kopač
www.dhk.hr / Hrvatski književnici i svijet / 11. studenoga 2014.
Književnici Božica Brkan, Marko Gregur i Željka Lovrenčić boravit će od 17. do 27. studenoga u Sydneyu, a posjetit će i Canberru.
Domaćin im je mr. sc. Luka Budak, ravnatelj Centra hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie, profesor, urednik časopisa Croatian Studies Review te član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvate. Naši će književnici imati prigodu posjetiti fakultet na kojemu se već trideset i dvije godine, njeguje i brižljivo čuva hrvatska riječ. Također će se susresti s s književnicom i radijskom novinarkom Ivanom Bačić Serdarević, s članovima Hrvatsko-australskoga literarno-umjetničkog društva, članovima hrvatskoga društva „Sydney“ sa sjedištem u gradskoj četvrti Punchbowl te australskim književnicima. U planu su posjeti i drugim hrvatskim klubovima, katoličkim misijama, te Nacionalnoj knjižnici u Canberri i Gradskoj knjižnici u Sydneyu. Program su financirali Gradski ured za kulturu i Zaklada „Hrvatska kuća“ koja djeluju pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.