Prenosimo www.slavonski.hr / http://slavonski.hr/dani-matice-hrvatske-u-pozegi-predstavljene-zbirke-prica-bozice-brkan-umrezena-i-zivot-vecni/ i zahvaljujemo na opsežnoj informaciji:
DANI MATICE HRVATSKE U POŽEGI – Predstavljene zbirke priča Božice Brkan “Umrežena” i “Život večni”
POŽEGA – Predstavljanjem knjige kratkih priča “Umrežena” te kajkavske zbirke “Život večni” književnice Božice Brkan jučer su završeni Dani matice Hrvatske u Požegi, višednevna manifestacija u organizaciji požeškog Ogranka Matice hrvatske. Uz autoricu, o knjigama je na promociji u Gradskoj knjižnici i čitaonici govorio i Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika.
“Osobito mi je drago što ove Dane završavamo s gostovanjem prije svega, jedne sjajne osobe koju sam imala čast upoznati u Požegi prije 21 godinu kao tadašnju urednicu Večernjakovog priloga “Vrt”. Bilo mi je čast raditi s tako vrsnom novinarkom i urednicom od koje sam puno naučila.Večeras smo se okupili kako bi predstavili Božicu kao književnicu,” rekla je uvodno Ljilja Marić, predsjednica požeškog ogranka i nekadašnja autoričina suradnica u Večernjem listu Uz svoj bogati novinarski staž, Božica Brkan poznata je ponajviše kao autorica brojnih, visokonakladnih kuharica, kolumna i blogova koji su joj priskrbili naziv “čuvarica baštine”. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom ali i zavičajnim, kajkavskim, moslavačkom kekavicom. Njena proza i poezija nagrađivane su brojnim nagradama, objavljivane u časopisima i antologijama te prevođene na engleski, njemački, španjolski, bugarski i esperanto.Najnovija knjiga kratkih priča “Umrežena”predstavljena je s zbirkom kajkavskih priča “Život večni”.
Božica Brkan je osobena kreativna ličnost u našem književnom i javnom životu, naglasio je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović koji je s jednakom predanošću govorio o obje zbirke “Mi smo jedno vrijeme imali tendenciju da se književno stvaralaštvo na narječjima stavlja u drugi plan kao slijepi kolosijek, kao nešto što je retrogradno, arhivirano i preživjeli te da se svim kapacitetima afirmira ono pisano na standardu. Nakon demokratskih promjena oslobodili smo se tih predrasuda i vraćamo se koliko je moguće u afirmaciji književnog stvaralaštva na sva tri hrvatska narječja – kajkavskom, čakavskom i štokavskom. Brkan je pokazala da se na jednom gotovo izumrlom narječju, idiomu, mogu stvarati književna djela vrlo visoke umjetničke vrijednosti ako zato postoji književni talent,” naglasio je Vidmarović govoreći o zbirci “Život večni”.
Naravno, dodao je, Brkan piše i na standardu i to vrlo dobro i vrlo vješto, u duhu postmodernizma.”U ovoj knjizi Umrežena, koja je rezultat suvremenog doticaja se elektronskim medijima možemo vidjeti novi rječnik koji se bazira na engleskim oblicima, ali ono što je važno to je da su ove dvije knjige, jedna na kajkavskom idiomu, jedna na supermodernom hrvatskom standardu vrlo bliske sadržajem i porukom. Osamljenost, nestajanje, otuđenost kao dio naše samobitnosti i realitet našeg života vidi se i u jednoj i u drugoj knjizi,” rekao je Vidmarović.
“Priče u zbirci “Umrežena”, svaka od njih ima svoju osobnost, svaka šalje duboko egzistencijalna pitanja, a pojedinačne sudbine ove knjige mogu biti svačije. Iz mnogih priča progovara usamljeni čovjek, čitatelj ga prati u svim njegovim svakodnevnim situacija od sjete na prošla vremena do zarobljenosti društvenim mrežama koje su nas uhvatile u mrežu fiktivnih prijateljstava i automatiziranih obrazaca površne komunikacije.Jezična virtuoznost i domišljatost je zadivljujuća, a iz priča se može prije svega iščitati ljubav za riječ uopće,” naglasila je moderatorica predstavljanja profesorica hrvatskog jezika u Katoličkoj gimnaziji Marijana Čorluka koja je ujedno i potpredsjednica požeškog ogranka Matice hrvatske.
“Ove dvije knjige su zapravo trebale biti jedna knjiga, no naprosto sam ih podijelila zbog jezika. Upisivala sam momente iz života, tužne, smiješne, a pisala ih i stoga što naprosto nema mnogo ljudi koji imaju vremena čitati dugačke teme, željela sam nešto zaokruženo ispričati da bi se to potom moglo tako zaokruženo i čitati. Kada govorimo o jeziku, on nije prepreka jer ako pišete iskreno, ako pišete o ljudskim osjećajima o događajima koji unatoč svojoj prirodi ljude uspiju natjerati da ih prežive, onda ćete vjerojatno naići na odjek kod drugih. Zato sam uvjerena da će i kajkavska i štokavska zbirka biti čitane,” rekla je o svojim zbirkama autorica Brkan. Prije promocije u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Božica Brkan održala je i predavanje s radionicom na temu “Zavičajna i nacionalna baština u modernoj gastroponudi” u Poljoprivredno-prehrambenoj školi.
TEKST: Sanja Pok FOTO: S. Pok