U Narodnoj knjižnici Vrbovec Udruga Osebunjek predstavila je u ponedjeljak, 15. svibnja 2023. godine novu kajkavsko-čakavsku zbirku poezije Breberika & Eklektika Božice Brkan i Borisa Domagoja Biletića u izdanju Kajkavskog spravišča, inače devetu knjigu u biblioteci Kaj & Ča: Susreti.
Na početku se voditeljica promocije Katarina
Zadrija zapitala:
Što je Breberika? Breberika je vazdazeleni niski grm koji je nekad bio
rasprostranjen po našim šumama. Postoje uskolisna i širokolisna Breberika.
Breberika ili lat. Ruscus aculeatus L. ukrasni je grm, koji je nekad, prije
poplave kineskih plastika i svile bio zanimljiv cvjećarima za pletenje
vijenaca. Također se breberika brala zbog ljekovitosti korijena i ploda. Zato i
je skoro pred izumiranjem. Uskolisne se još nađe po našim šumama. Pred par
godina sam malo istraživala, širokolisne još ima samo na pojedinim lokacijama
planine Papuk. Zbog svega navedenoga Breberika je zakonom zaštićena biljka. Breberika
ovdje, u ovoj zbirci poezije predstavlja i dugovječnost i neuništivost, kako
kulture, tako prvenstveno jezika, našeg materinjeg, zavičajnog, koji se
razvija, prihvaća novo, ali ostaje i dalje svoj gramatikom i očuvanim riječima.
Potom je predstavila i dio pogovora recenzentice i
urednice knjige dr. sc. Božice Pažur:
Rekli bismo – arhaični i rijedak, izvorni kekavski zavičajni idiom u Božice
Brkan uzdignut je na razinu pripovjedne komunikativnosti, književne umjetnine i
vlastitog jezičnog standarda. Brkanova stvara slobodnim stihom, takoreći na
način Prirode, čije grananje podliježe različitosti: pojednini stih u svom
rastu i imenovanju skraćuje se ili produžuje, hvata se vitice drugog stiha
istim principom slikovnosti.
O toj stihozbirki pisala je književnica Ljerka Car Matutinović u Vijencu Matice Hrvatske, gdje između ostalog navodi: Božičina kekavica, zavičajni idiom rodnog joj Okešinca (Moslavina), kreira njezinu sugestivnu ljubav prema jeziku, njezine stvaralačke impulse u kojima nema mjesta ravnodušnosti. I onda, kada ništa nije na svom mjestu, pjesnikinja traži snagu u riječima, ona prirodnim, uvjerljivim riječima izriče suglasje tražeći mir u slikama koje se združuju, koje pomažu da se dobro diše
Čovjek koji valjda od svih iz književne branše najbolje poznaje vrbovečku gošću hrvatski književnik, povjesničar i književni kritičar Đuro Vidmarović, o Breberiki je, među ostalim, napisao:
Zbirka je vrlo homogena i jezično dovedena do savršenstva. Ovo naglašavam bez patetike zbog toga što je njezin zavičajni idiom gotovo nestao. Kroz svoj biljni leksikon autorica iskazuje ljepotu rodnog idioma, njegovu gipkost i poetičnost, ali kroz simboliku ukazuje i na ljudske osobine kraja iz kojega potiče. Kako sama kaže, njezin poetski vrt je „ponekad vrčak (prednji vrt, cvijetnjak), filozofski usredotočen na odnos vječnih parova: života i smrti, stalnosti i neprestanih mijena, (ne)ravnoteže lijepoga i ružnoga“.
Božica Brkan čitala je pjesme
breberika, bršan, agacija, bukve, grebriči, cveti kej se nikak ne zoveju
i druge, a predstavila je i čakavski dio zbirke, Eklektika, Zajika Janus Jazika
i pročitala iz nje pjesmu Žlahtan bit Borisa Domagoja Biletića.
Na
Facebooku je voditeljica predstavljanja i predsjednica Udruge Osebunjek
Katarina Zadrija napisala također:
Na predstavljanju smo okupili lijepi broj ljudi koji su uživali u poeziji, a
nakon predstavljanja zbirke u razgovoru o jeziku, prvenstveno kajkavskom te
odnosu dijalekata i standarda, sličnostima i razlikama kajkavskih idioma, zaboravljenim
riječima koje mi koji pišemo ponovo otkrivamo, o važnosti prenošenja naših
govora na djecu i čuvanju jezika kao baštine i dio identiteta. Jer, ako se
ovako nastavi ne samo da ćemo uskoro ostati bez kajkavskog i čakavskog
dijalekta, nego i bez hrvatskoga kao jednoga od malih jezika. U naš se jezik
udomaćuju tuđice, dok naše dijalektalne riječi nestaju. Zahvaljujući autorima
kao što su književnica Brkan i književnik Biletić postoji nada da se to ipak u
skoroj budućnosti neće dogoditi. Književnica Brkan ima volju, marljivost i
snagu lokomotive, urođenu moslavačkim graničarima koja pokreće, koja ide
naprijed. Vjerujemo da će svojim radom i marljivošću povući za sobom poštovatelje
vlastita jezika, a posebno ljubitelje kajkavskog jezika i kulture. Zahvaljujemo
joj na neumornom radu i predanju tome cilju.
Za Radio Vrbovec snimljena je i posebna tematska emisija Udruge Osebunjek.