Moj kućni netokrat drnda po lapiću, pa se smije ko lud na posije. Čuj ovo, kaže, Bird Buddy: A Smart Bird Feeder. Do 15. siječnja 2021. čak 22.924 ulagača podržalo je projekt sa 4,189.941 eura. Ma daj! Koliko li je to kućica za ptice!? Nije ulaganje u udio ili u dionice za izlazak a burzu nego kupnja kućice za ptice za vrt, park, dvorište ili balkon… Zamišljena je tako da se pomoću sunčanog panela dodaju sjemenke i voda, ali čim kakvo pernato biće sleti, uključuje se streaming, pa sve možete gledati uživo i u realnom vremenu, a strojček – pa smart je! – odmah prepoznaje čak i koja je to ptičica. Odlično za škole i vrtiće i za po doma. Sjećam da kako je prije desetljeće ili dva neka novozagrebačka baka molila da u Večernjakovu Vrtu pokrenemo serijal o pticama oko kuće, jer da joj, još onda a kamoli sad, unuci ne razlikuju ni vrapca od sjenice ili lastavice.
Slovenci su nudili kućice redovito, na posebnoj akciji ako kupite više kućica, a također na posebnoj akciji i kao krasan božićni dar. Što limited, a što unlimited. Ne mogu prosuditi jesu li jeftine ili skupe, ne znam ni koliko stoje najobičnije ni nude li se uopće, a ove stoje što ispod a što iznad 150 eura komad. No, o poduzetnoj slovenskoj ideji – a sve je na engleskom, internacionalno, dakako – i The Times, The Sun, Metro, Trendhunter, Gadget…
Ukratko: pomognite pticama i slovenskoj poduzetnoj ekipi u kojoj su product manager Žiga Vrtačić, developer Franci Zidar, industrijski dizajner Kyle Buzzard, ilutratorica Lea Vučko,community managerica Maiken Kores, industrijski dizajner Matija Mikovič Biloslav te spisateljica i istraživačica Sarah Wood. Koncept su, prema javno objavljenom timelineu, počeli razvijati od siječnja do kolovoza 2020., u rujnu su imali prototip, zatim su ga stavili u prijavu, pa ga startali kako bi u travnju 2021. mogli isprobati i prve proizvode. Pa što bude! Mogu i uspjeti, a mogu biti i promašaj, ali sa sjajnom podrškom, sve kućica po kućica.
Citiraju i Sira Davida Attenborougha: Live feeds serve as a means od lifeline and communiction between us, und the natural world. Ili pojednostavljeno: Kućice za ptice, hranilice, služe kao komunikacija između nas i prirodnoga svijeta.
Koliko sam se razveselila da netko tako dovitljivo brine o ptičicama i da ideja o tome ima takav odjek, da ljudi žele biti bliski s prirodom oko sebe, pandemijskoj prijetnji grozne zoonoze unatoč, to sam se više rastužila, jer mi zvučna TV-kulisa objavljuje neprestano nove, sve tužnije vijesti iz krajeva razrušenih u potresu. Tresti se ne prestaje, temperature ispod ništice, sniježi da žalim i reportere u liveu, a kamoli ne bih ljude kojima su se kuće složile kao kule od karata. Imaju li kakav topao kutak, tanjur tople juhe, jer govore kako su se pojilice i muzlice u razrušenoj štali smrzle? Spavaju li još noću u autima ili da li im darivane kampice prokišnjavaju, a kontejneri još stižu? Tko će platiti račune za struju i vodu, a tko za obnovu za koju se ne zna kad će krenuti, samo da se ne otegne poput zagrebačke… Spominje se obnova u Gunji, spominje se neuređeno vlasništvo, spominje se kako država međusobno među ministarstvima ne razgovara i skupljanje hrpe papira…
Što li, guši me, kad već državi to ne pada na pamet, netko od poduzetne mlađarije koja umije komunicirati sa svijetom, ne pokrene kakav tehnološki projekt, poslovni, profitni ili neprofitni model, pa da prikupi neki novac kao što je osječka Orqa prikupila 300.000 eura za naočale za upravljanje dronom, a neki drugi u projekte idu uz crowdfounding? Kažem, ravno u svijet, mimo uobičajenoga i jalovoga hrvatskoga načina koji starta od toga tko govori Banija a tko Banovina, tko je Hrvat a tko Srbin ili nešto treće, tko ima našu a tko vašu stranačku iskaznicu i kako je tko prošao u poslijeratnoj obnovi!? Poput kućica za ptice ili makar i u njihovu timelineu,a ne desetljetnoj muci, za obnovu porušenih domova i tvornica, obrta i poslova od čega bi mogli živjeti i u tome lijepom kraju gdje je Bog rekao laku noć.
Po mogućnosti mogu im, kao kućicama za ptice, dodati i sunčane kolektore i slične energetske pogodnosti da preostale stanare ne zaguteračuni za struju i vodu. Pomišljam i sama da bi, kad se taman sve uhoda, uzvišenoj državi i vlasti moglo pasti na pamet da to preuzmu ona i njezini iz pleterâi da im se pletu oko nogu, kao da državini nisu i ovi s idejama, poduzetni, sitne a redovite platiše poreza, nezainteresirani za politiku, kao da i njih ne bi trebala podržati da nitko, pa ni naše banijske/banovinske ptičice ne ostanu bez svojih kućica.
20210118