17 hrvatskih pjesnika u Brazilu trojezično na portugalskom, španjolskom i hrvatskom

U Brazilu je uz potporu Ministarstva kulture i medija RH objavljena knjiga Literatura Contemporanea Croata: Contacto em trés línguas. Djelo na portugalskome, španjolskom i hrvatskom jeziku objelodanila je nakladnička kuća Editora Zouk iz Porto Alegrea, urednica je Tatiana Tanaka, a prevoditelji Milan Puh, Tomislav Correia-Deur i Željka Lovrenčić. Zahvaljem im svima.

Naslovnica trojezične panorame hrvatskih pjesnika

Zastupljeno je 17 suvremenih hrvatskih autora: Krešimir Bagić, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Božica Brkan, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni-Dujmić, Goran Gatalica, Ivan Herceg, Ervin Jahić, Daniel Načinović, Mile Pešorda, Diana Rosandić-Živković, Ivan Rogić, Davor Šalat, Stjepan Šešelj i Drago Štambuk.

Ovo je prvi prijevod ove vrste dostupan široj brazilskoj publici. Knjiga je predstavljena 20. i 22. listopada 2023. u sklopu prvog Sajma hrvatske knjige u Sao Paolu, prvo u prostorima Sveučilišta, a zatim u Društvu prijatelja Dalmacije. Planira se još niz predstavljanja s prevoditeljicom na španjolski i nekima od uvrštenih autora. 

Božica Brkan na Stihovnici u Sisku

Zahvaljujem Siniši Matasoviću i Ogranku Matice hrvatske u Sisku s Đurđicom Vuković i Tomislavom Škrbićem na čelu te Ivici Valentu, ravnatelju Kulturno-povijesnoga centra Sisačko-moslavačke županije i njegovoj ekipi te svima koji su došli na Stihovnicu u četvrtak 12. listopada 2023. godine.

Dio domaćina i gostiju sisačke Stihovnice

Na Stihovnici su me Siščani prvi put vrlo gostoljubivo ugostili 2018. Ovaj smo se put uz moje pjesme iz različitih faza družili i uz izložbu fotografija Hrvatski književnici Miljenka Brezaka. Sa ljetošnje zagrebačke istoimene izložbe sa 45 portreta predstavljeno je dio 24 odabranih, od kojih je većina nastupila na Stihovnici Siska ili su dobitnici prestižne Kvirinove nagrade za poeziju: Andriana Škunca, Arsen Dedić, Boris Domagoj Biletić, Božica Brkan, Branko Čegec, Damir Karakaš, Davor Šalat, Denis Vidović, Diana Burazer, Đuro Vidmarović, Irena Lukšić, Joja Ricov, Lada Žigo Španić, Lana Derkač, Ljerka Car Matutinović, Marija Lamot, Mate Maras, Milko Valent, Mirko Ćurić, Robert Roklicer, Sanja Domenuš, Siniša Matasović, Žarko Jovanovski i Željka Lovrenčić. Govorio je Đuro Vidmarović.

20231024

Kajkavska čitanka Božice Brkan u križaljci u Kvizorami

Na Facebooku 23. listopada 2023. Božica Brkan je objavila:

KAJKAVSKA ČITANKA U KVIZORAMI
Zahvaljujem Borisu Nazanskom i Kvizorami. U broju 1643. objavljenom 21. listopada 2023. jedna od tema križaljke je i moja Kajkavska čitanka. Počašćena sam! Nadam se da vam rješenja neće biti teška.

Križaljka iz Kvizorame

Prepisujem:
„U ovome broju predstavljamo vam, poštovani čitatelji, kultnu i kapitalnu Kajkavsku čitanku (naslovna krnja premetaljka) Božice Brkan, knjigu koju Agencija za odgoj i obrazovanje 2015. odobrila kao pomoćno sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika u svim razredima svih srednjih škola. Vaš je zadatak da kupon s ove stranice nalijepite na dopisnicu, dopišete točne odgonetke barem triju tematskih pojmova (od ukupno pet posebno označenih!), dodate svoje ime, prezime i točnu adresu te dopisnicu pošaljete najkasnije do 28. listopada 2023. na adresu Kvizorama, Veslačka 2, 10000 Zagreb.
Za troje čitatelja pripremljeni su primjerci predstavljene čitanke.“

20231023

Božica Brkan: Razgovori o Moslavini – Nikola Blažeković, novinar

U serijali na Youtubu Razgovaramo o Moslavini, Miljenko Brezak i ja predstavljamo kutinskoga novinara Nikolu Blažekovića.

Uoči snimanja Miljenko Brezak i Božica Brkan s Nikolom Blažekovižem
Sa snimanja Razgovora o Moslavini: dogovor Nikole Blažekovića i Božice Brkan / Foto Miljenko Brezak
Izvan kadra: Marija Slota i Vladimir Ilijaš / Foto Miljenko Brezak

Na Facebooku 22. listopada 2023. objavila sam o tome informaciju:

Razgovori o Moslavini: Božica Brkan pita kutinskog novinara Nikolu Blažekovića zašto misli da je novinarstvo virus od kojega se ne možeš izliječiti, da lokalni mediji imaju budućnost, a Facebook medij svih medija; čime je na profilu KuTina Info stekao 25.000 pratitelja; zašto nije nasljednik moslavačkoga spiritusa movensa Dragutina Pasarića te zašto u Kutini sve nosi ime Moslavina te koliko danas Moslavina znači kao regija… Njegov je prvi posao 1990. bio izvještaj s promocije moje zapravo prve knjige Enciklopedija špeceraja u kutinskoj robnoj kući!

Nikola Blažeković na zadatku: snima Slavicu Moslavac na promociji njezine knjige Priče iz Kutine / Foto Miljenko Brezak

Nikola Blažeković, novinar – iz biografije:

– rođen u Kutini 18. travnja 1966.
– osnovnu i srednju školu završio u Kutini
– počeo studirao elektrotehniku, ali nastavlja studij politologije zbog novinarstva
– novinarstvom se počeo baviti kao gimnazijalac u emisiji Nulti sat na Radio Moslavini
– 1989. postaje službeni vanjski suradnik, a 1994. i zaposlenik Radio Moslavine i Moslavačkoga lista
– 1993. uspješno prolazi audiciju na HTV te radi kao novinar u Mozaičnom i Informativnom programu
– 1995. dopisnik HTV-a iz Kutine i Sisačko-moslavačke županije
– 2001. s Andrijom Rudićem pokreće www.kutina.hr , jedan od prvih gradskih portala u Hrvatskoj
– surađivao i s Petrinjskim radijem, Portalom 52, časopisom Hrvatska vodoprivreda, Gospodarskim listom i Vatrogasnim vjesnikom
– 2015. pokreće na Facebooku vlastiti profil KuTina Info, koji stječe 25.000 pratitelja

LINK

Božica Brkan: Razgovori o Moslavini – Nikola Blažeković

20231022


Nova Istra objavila tekst B. Brkan o Teškim ljetima B. Jelušić

Prenosim s portala Društva hrvatskih književnika:

Objavljen je br. 3/2023. časopisa za književnost, umjetnost i kulturu “NOVA ISTRA”.

Nakladnik: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, Sv. Ivana 1, 52100 Pula. 

www.dhk-pula.hr; https://www.facebook.com/nova.istra.hr/?locale=hr_HR

God. 28., sv. 73., br. 3 (111), jesen 2023.

ISSN 1331-0321; UDK 821.163.42/821/7/008/304

Format: 15,5 x 22 cm, opseg 247 str., ilustrirano, cijena: 10 €.

Narudžbe: 052/218-372; info@dhk-pula.hr 

Uz drugo, objavljen je i tekst Božice Brkan o najnovijoj knjizi Božice Jelušić Teška ljeta.

„Domaća rič 15“: „Jokešinski vrčak“ ili kajkavski cvjetnjak Božice Brkan

Upravo mi je iz Ogranka Matice hrvatske iz Zadra prispjela poveća knjiga na gotovo 550 stranica Domaća rič 15, Zbornik, Zadar 2023. (urednik Ivan Paštar). To je Zbornik radova s međunarodnoga jezikoslovno-književnog skupa Domaća rič 15 održanoga 25. i 26. lipnja 2021. u Zadrupod pokroviteljstvom Zadarske županije i Grada Zadra. Još pod epidmijskim koronskim maskama. Odmah dodajem kako pripremaju zbornik s ovogodišnje Domaće riči 16 i odmah pozivaju na Domaću rič 17 u svibnju 2025. godine!

Naslovnica zadarskoga zbornika sa 550 stranica!

Zaista sam ponosna svojim, u usporedbi s brojnim drugim kako znanstvenim tako i književnim radovima nevelikim, sudjelovanjem. Meni vrlo poticajnim. Iako sam u međuvremenu objavila i s Borisom Domagojem Biletićem u Kajkavskom spravišču kajkavsko-čakavsku botaničku knjigu Breberika i Eklektika, u Zadru sam predstavila temu biljaka i cvijeća. Tri pjesme na kekavici, govoru Okešinca mojega rodnog sela: reč je moja vrčak, dva bori i ta moja kej pesma (str. 475.-479.).

Tekst o cvjetnjaku i okućnici u moslavačkom zavičaju Božice Brkan

Za znanstveni dio, esejistički, odabrala sam temu Jokešinski vrčak https://www.bozicabrkan.com/jokesinski-vrcak-na-15-domacoj-rici-u-zadru/ (str.151-159.), s popisom literature i sažetkom na engleskome. Nadam se da će se možda tko zainteresirati za temu bilo s prirodnjačke bilo s jezične ili koje druge perspektive. Iako će neki pomisliti da se radi o in ekološkoj i klimatološkoj temi, nakanila sam samo sačuvati i prenijeti sjećanje spojivši iskustvo u uređivanju novinarskog priloga Vrt u Večernjem listu, za koji me je Hrvatsko novinarsko društvo nagradilo i Marijom Jurić Zagorskom za najbolje uređen novinski prilog 2000. godine, iskustvo u ocjenjivanju najljepših vrtova i osobito u praćenju hrvatskoga tradicijskog vrta, zaljubljenost od djetinjstva u prirodu i zavičaj te žal zbog promjena i nestajanja bioraznolikosti unatoč množenju industrijskih vrsta. Pokušala sam opisati odnosno usporediti vrste na okućnici otprije pola stoljeća, kontinentalnom kajkavskom/kekavskom vrčaku od sjetve i sadnje do prikupljanja sjemena i plodova, uopće razmnožavanja i širenja, zatim povezanost bilja sa svakidašnjim životom kako biljaka nužnih za preživljavanje te onih samo za ljepotu, bilo lončanica bilo vrtnih, cvjetnica, drveća i grmlja, sve do prenošenja na odjeću, u imena te što je od svega toga još ostao u rječnicima.

Vrčak opjevan u kekavskim stihovima B. Brkan

20230921

Odličan Kolokvij “Slavko Kolar i njegovo vrijeme” u Čazmi

Uz 60. obljetnicu smrti u petak 15. rujna 2023. najhrvatskijem hrvatskom piscu, kako je rekla Vinka Jelić-Balta, moderatorica i organizatorica, ravnateljica Gradske knjižnice koja nosi njegovo uime, u Čazmi je uz potporu Ministarstva kulture I medija te Grada Čazme, organiziran nepretenciozan, ali izuzetno zanimljiv i poticajan kolokvij Slavko Kolar i njegovo vrijeme.

Sudionici kolokvija uz Kolarov kip, rad Stipe Sikirice, kraj istoimene knjižnice u Čazmu / Foto Miljenko Brezak
Izlagači i organizatori na kolokviju uz Crkvu sv. Marije Magdalene / Foto Miljenko Brezak

O različitim, još nedovoljno obrađivanim ili uopće neobrađivanim aspektima života istaknutoga hrvatskog književnika Slavka Kolara (1891. – 1963.) govorili su doc. dr. sc. Domagoj Brozović s Hrvatskih studija o Kolarovoj poslijeratnoj dječjoj književnosti, doc. dr. sc. Mario Kolar s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci o inozemnoj recepciji njegova stvaralaštva, a Jadranka Kruljac Sever, kustosica Gradskoga muzeja Čazma o Memorijalnoj zbirci Slavka Kolara te o čazmanskim motivima u opusu pisca koji je dio života proživio u Čazmi, čazmanskih je korijena i o Čazmancima je, primjerice, pisao kao o Čamparcima.

Vinka Jelić.Balta vodi skup / Foto Božica Brkan
Domagoj Brozović govorio je o nedovoljno poznatoj Kolarovoj poslijeratnoj književnosti za djecu / Foto Miljenko Brezak
Kolarov prezimenjak Mario ovaj je put govorio o njegovoj inozemnoj recepciji / Foto Božica Brkan

Uz rođendan 1. prosinca od 2002. Gradska knjižnica Čazma organizira Dane Slavka Kolara, a od 2012. unutar njih i natječaj za kratku priču-satiru. Na dosadašnjih 12, kako je rekao jedan od idejnih začetnika i ocjenjivača književnik Slađan Lipovec, prispjelo je oko 1000 kratkih priča-satira na standardu i dijalektima, autora iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Austrije, Irske…

Slađan Lipovec predstavio je dvanaest natječaja za kratku-priču satiru do ovogodišnjega 13. / Foto Miljneko Brezak
Božica Brkan govori o svojoj prvoj prvonagrađenoj čazmanskoj kratkoj priči-satiri Svojih tijela gospodari nadahnutoj Kolarovom Svoga tela gospodar / Foto Miljenko Brezak

Pobjednica prvoga natječaja književnica Božica Brkan usporedila je svoju priču-satiru Svojih tijela gospodari s Kolarovom dramom Svoga tela gospodar, koja ju je nadahnula te kako Kolarova satira neposredno i posredno utječe na recentne autore. Govorila je o Kolaru i kao zapravo malo poznatome zavičajnome moslavačkom piscu u okviru nacionalne književnosti, o temama i jeziku koji je koristio a koji nisu prepoznati kao moslavački te kako sami su Moslavčani o njemu doznavali više preko odličnih filmova Hanžekovićeva Svoga tela gospodar i Babajine Breze (prema pričama Ženidba Imbre Futača i Breza), negoli preko lektire. Uostalom, u njoj je danas valjda još samo Breza za osmi razred osnovne i za prvi razred srednje škole te za trećaše Jurnjava na motoru.

Iva Kovačević predstavila je projekt s novim, vrlo uspjelim načinom prezentacije Kolara osnovcima u Kravarskom / Foto Miljenko Brezak
Jadranka Kruljac Sever, kustosica Gradskoga muzeja čazma, predstavila je Kolarovu zavičajnu zbirku, njegove tekstove o Čazmi, a gostima i čazmanske znamenitosti i Crkvu sv. Marije Magdalene / Foto Miljenko Brezak
Obnovljena katedrala sa dva zvonika izvana / Foto Miljenko Brezak

Istaknuto je kako Kolar nije iščitan u svim apsketima (ruralni, urbani, humoristički, satirički, dječji…) i kako bi ga valjalo ponovno otkrivati, možda i na način kako su to učinili prošle godine u Kravarskome, koje je Kolara (koji je (i) ondje radio kao agronom!) nadahnuo za Bikovski vrh. Udruga Pet plus iz Zagreba i tamošnja osnovna škola provodili su projekt Novi Kolarovi junaci. Prema riječima Ivane Kovačević, profesorice pedagogije i informatike, na 21 radionici djeca su čitala, prepričavala i ilustrirala sedam Kolarovih pripovijetki, a sudjelovala je gotovo polovica od 160 đaka Osnovne škole Slavko Kolar, jedine koja nosi piščevo ime uz Osnovnu Školu Hercegovac kraj Garešnice i Kolarova rodnoga sela Palešnika te čazmanske knjižnice.

Suzana Coha recenzentica je Kolarovih Izabranih djela u izdanju Matice hrvatske / Foto Miljenko Brezak
U publici su, uz druge, bili i čazmanski gimnazijlaci / Foto Miljenko Brezak

Na kolokviju su također predstavljena i Kolarova Izabrana djela, koja je kao 153. knjigu u Stoljećima hrvatske književnosti Matica hrvatska (urednik Božidar Petrač, priređivač Mario Kolar) objavila ove godine. Recenzentica doc. sr. sc. Suzana Coha sa zagrebačkoga Filofoskog fakulteta podsjetila je i kako su Kolarova Sabrana djela objavljena 1971. te prije toga u Pet stoljeća hrvatske književnosti 1964., odmah po smrti i afere K&K, polemike s Krležom, zbog koje je taj vječiti oporbenjak, kako je govorio o sebi, izbačen iz Društva književnika Hrvatske. I iako je roman, primjerice, tada bio na mnogo višoj cijeni negoli pripovjetke. Gradska knjižnica Čazma objavila je 2021. vrijedan Divan užas, Izabrane radove o Slavku Kolaru (1917.-2021.) (priredio Mario Kolar).

Gostima su predstavljene i prirodne ljepote čazmanskoga kraja kao novi turistički ciljevi / Foto Miljenko Brezak

Čazmanski gosti obišli su grad obnovljen poslije prošlogodišnje razorne oluje, a osobito ih se dojmila Crkva sv. Marije Magdalene sa dva zvonika, u kojoj su nakon mnogih godina ponovno prosvirale orgulje, a još se resauriraju većina od sedam oltara i propovjedaonica.

Na Kolarov grob na Mirogoju cvijeće su položile Vinka Jelić-Balta, ravnateljica Gradske knjižnice Slavko Kolar Čazma, Marina Junger iz Gradskoga muzeja Čazma i Božica Brkan iz DHK / Foto Miljenko Brezak

Čazmanci su također položili cvijeće na Kolarov grob na zagrebačkom Mirogoju.

20230918

Vesna Parun i Provincijski vlak s dabrovima u parku u Stubakima – Umjesto kave 20. lipnja 2023.

Zamišljam kako bi za koju godinu stvarno mogao izgledati stari park oko lječilišta u Stubičkim Toplicama prema zamisli posljednjih godina stanovnika Stubaka, novinara i pjesnika Nikole Kristića: klupe sa stihovima poetese Vesne Parun, koja se tu, što bi Zagorci rekli, doživela, i pjesnika ovjenčanima skulpturom akademskoga kipara Ivana Tuđe nazvanom prema Paruničinoj najpoznatijoj pjesmi Nevinije ruke.

Nagrađeni, ocjenjivački sud i organizator / Foto Miljenko Brezak

Kristić i Udruga Modus vivendi prošle su nedjelje 18. lipnja 2023., točno u podne, organizirali već šesti pjesnički susret Nagrada Vesna Parun, nažalost bez osobite lokalne podrške i razumijevanja ambiciozne zamisli, koja je svake godine zaista sve bolja sa sve boljom poezijom, pjesmama koje kao Katarina Pahljina u Posebnoj časti Vesnu ili poput Anđelke Korčulanić opetovano kažu: u mojoj si pjesmi/ne možeš umrijeti.

Otvaranje pjesničkog susreta koji je nadahnula Vesna Parun / Foto Miljenko Brezak

Ove je godine od tridesetak, što početnika a što već uglednih pjesnika, s kako je istaknuto malo loše poezije, skulptura uručena Siščaninu Bogdanu Arnautoviću za pjesmu Provincijski vlak, a do njega su svojim pjesmama pri vrednovanju pjesme, interpretacije i ukupnoga dojma, stali Sanja Horvat i Drago Štambuk, otpočetka u festivalu i kao pjesnik i kao prijatelj velike književnice. U ocjenjivačkom su sudu ove godine bile Diana Burazer, pobjednica 2022., Lidija Dujić pobjednica 2021. i Božica Brkan, pobjednica 2020.

Ocjenjivački sud sastavljen od prethodnih pobjednica Diana Burazer, Božica Brkan i Lidija Dujić / Foto Miljenko Brezak

Dobitnici Nagrade Vesne Parun bili su prvi Ludwig Bauer i druge Marija Lamot. Poeziju su ozvučili i mlada violinistica Doris Tkalčević i usnoharmonikaš Tomislav Goluban te sami pjesnici  Sonja Kušec Bećirević i Alija Bećirević.

Dio pjesnika u hladovini / Foto Miljenko Brezak
Još jedan dio pjesnika / Foto Miljenko Brezak

Bogdan Arnautovićrođen je 9. siječnja 1961. u  Velikoj Jasenici (BiH). Studirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1985. do 2000. godine radio je kao novinar i urednik u IRO Jedinstvo Sisak i Radio Sisku te kao dopisnik Večernjeg lista i Novog lista. Od 2000. direktor i urednik je u obiteljskoj nakladničkoj kući Aura Sisak. Književnu karijeru, objavljujući poeziju, ali i prozu, kritiku i esejistiku u brojnim književnim časopisima, novinama i zbornicima (Polet, Oko, Polja, Revija, Književna reč, Braničevo, Dialogi, Bagdala, Kupa, Riječi, Vijenac, Poezija, Republika…), te na televizijskim i u radijskim emisijama, počeo je graditi osamdesetih godina prošlog stoljeća. Dosad je, od 1981. godine, objavio sedam knjiga poezije, proze i publicistike: Rano pobratimstvo (poezija, u zajednici s M. Pađenom, Petrinja, 1981./; Polifemov rukopis (poezija, Sisak, 1983.); Gea (poezija, Sisak, 1987.); I prešućujem drhtanje (poezija, nagrada Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje, Crna Gora); Striegl, njim samim (publicistika, Sisak 1994.); Poljubac vode (poezija, Sisak 1996.); Boje seoskog sladoleda (proza, Sisak, 2014.). U pripremi mu je i nova knjiga pjesama Postelja za haubice koja izlazi u ediciji Hrvatskog društva pisaca te u nakladi Matice hrvatske Požega knjiga pjesama Meridijan vinograda.

Rukopis pjesme velike Vesne Parun uokvirene na zidu lječilišta u Stubičkim Toplicima u kojem je provela svoje posljednje dane / Foto Božica Brkan

Autor je scenarija i redatelj više kratkih turističko promidžbenih filmova, kao i dokumentarnog filma o Slavi Strieglu, sisačkom umjetniku XX. stoljeća. Prevođen je na engleski, slovenski, slovački i makedonski jezik. Zastupljen u antologijama i zbornicima. Nagrađivan za prozu i poeziju uglednim hrvatskim i regionalnim nagradama. Član Hrvatskog društva pisaca i nositelj Spomenice Domovinskog rata i Medalje Oluja. Od 2017. godine snima zvučne knjige u Hrvatskoj knjižnici za slijepe u Zagrebu.

Bogdan Arnautović daje izjavu novinarima / Foto Miljenko Brezak

Bogdan Arnautović
Provincijski vlak

Kolona dabrova prelazi željezničku prugu na osami.
Putnički provincijski vlak stoji
na otvorenoj pruzi već 17 minuta. U vlaku je 346
putnika i nitko ne zna kako s dabrovima. Koje su im
navike, što ih plaši, u što vjeruju, kakve pjesme vole…
Jedna odrasla djevojka nalik mojoj majci grli svoju
majku. Autistična je i ide na liječnički pregled.
Ona zna sve o dabrovima. Smije se grleno i neobuzdano.
Nosi majicu s natpisom slađa od meda. Pogled joj nije
od svijeta kojeg dijele suputnici.
Plesno grmlje kaže kišna djevojka i kroz prozor
pokazuje na kolonu dabrova. Ustaje i pleše po vagonu.
Njena se galaksija otvara poput mog uma na
zabranjeno znanje. Iz sunčanog sata njene ruke
prolama se nebo, cvrkutavo kao turska ženska odbojka.
Ova pjesma objašnjava zašto svakog jutra ulazim
u ovaj vlak. Ova se pjesma čita uz upaljenu svijeću od voska
spravljenu u dolini dabrova. Pomaknem li ovu pjesmu;
izmjestim li piramidu ove pjesme iz ležišta ma i za
milimetar-dva dobit će na tajanstvenosti, ili se urušiti i
vlak će krenuti. 

34. Vrazova Ljubica, više od festivala ljubavne poezije – Umjesto kave 20. lipnja 2023.

34. festival ljubavne poezije Vrazova Ljubicau Samoboru tamošnje Pučko otvoreno učilište organizira s partnerima Društvom hrvatskih književnika i samoborskim Ogrankom Matice hrvatske, ove je godine trajao punih prvih 17 dana lipnja, a finale je prema tradiciji bio Susret pjesnika na Ljubičinu grobu i otkrivanje nove ploče na zidu u Prolazu hrvatskih pjesnika u cintoru Župne crkve sv. Anastazije sa stihom, ovaj puta zapravo sa cijelom pjesmom Sonje Manojlović: pozdrav tijelu krhkoj žlici.

Pogled s pozornice na dio pjesnika 34. Vrazove Ljubice / Foto Miljenko Brezak
Sonja Manojlović sa svojom pjesmom ovjekovječenom u mramoru / Foto Miljenko Brezak

Pjesnikinja, uz spominjanje sličnog zida od poezije i kamenih ploča sa stihovima u Selcima na Braču, iskoristila je priliku da ispravi grešku u antologiji Tomislava Brleka Od Matoša do Maleša, gdje piše pozdrav tijelu krhkoj žici. Ludwig Bauer – koji već ima svoj stih na ploči, Riječ je kao šešir: / iznutra je glava, izvana – čitav svijet. – lucidno poentira: korektura u kamenu/mramoru. Ja pak koristim priliku da korigiram sebe, jer sam u pozdravnoj riječi uime DHK čestitala iduće godine četvrt stoljeća Vrazove Ljubice, a neće biti 25. nego već 35. Nadam se da mi idejni začetnik kolega Samoborec Jože Prudeus   ne zamjera. Pogrešno sam vidjela i percipirala, jer sam ja, kao ponovno mlada hrvatska pjesnikinja, u Samobor stigla kasnije. Svaki se put iznova veseleći brojnim susretima i doživljajima, pa i bermetu i kremšnitama, kojima nas Samoborci također počaste.

Sa svečanosti na Ljubičinu grobu / Foto Miljenko Brezak
Naslovnica zbornika 34. Vrazove Ljubice s pjesmama iz 2022.
Pjesma open your mailbox baby Božice Brkan

Osobito nas pjesnike, sudionike koji su prevalili put od večeri ljubavne poezije do višednevnoga festivala ljubavne poezije, veseli svake godine i novi zbornik s prošlogodišnjeg čitanja, pa je tako u ovogodišnjemu moja prošlogodišnja pjesma open your mailbox baby. Jeste li poslušali tu ljubavnu pjesmu? Ove sam godine odabrala ljubavnu pjesmu kupujem vrijeme.

S recitala / Foto Miljenko Brezak

Božica Brkan
kupujem vrijeme

Božica Brkan čita ljubavnu pjesmu na 34. VrazovojLjubici / Foto Miljenko Brezak


kupujem vrijeme
kadgod mogu gdjegod mogu

i ne pitam se jel bi jel ne bi
i gda ne znam kej bi
na first time i na last time
na akcijama i na siječanjskim rasprodajama
i na kupone
i preko prekupaca
ispod pulta
uglavnom živim na zajam
srećom da imam kartice

i ljubavne

kupujem vrijeme
kuhajući što voliš
obično egzotična jela
pjesmom stih po stih

a između toga na njuškalu i aplikacijama 
dvorišnim rasprodajama
grobno mjesto u sisku
električne peći domaća jaja
grunt s vikendicom u svetom ivanu zelini hrnjanec
ljetne haljine
jastuke za kućne ljubimce
vrtne kućice i kućice na ptice balkonske
vreće za borovnice
zidane roštilje sjemenje močvarnog hibiskusa
jedva korišten čamac
dječje drvene personilizirane šamrlice

radost
bol
samoću

melankoliju
dokolicu
šalice s ljubavnim porukama
uvjerena da sam tvojoj ljubavi bliže

20190926 – 20190926 – 20190928 – 20209111 – 20209115 – 20230614 – 20230615 – 20230616  

Link na BB kupujem vrijeme

Stražar sa šetališta i trojica, a na Antunovo – Umjesto kave 14. lipnja 2023.

Stjecajem prilika posljednjih godina zahvaljujući poduzetnome kolegi književniku i novopečenome doktoru znanosti Mirku Ćuriću, jednome od organizatora Dana Antuna Augusta Matoša, kad nema tko, na Antunovo i rođendan književnikov, odnesemo mu cvijeće na mirogojski obiteljski grob, pročitamo pjesmu, predstavimo knjigu… Ove godine uz AGM-ov 150. rođendan do Zagreba nikad brojnija ekipa stigla je od mađarskoga Kaćmara, preko Plavne i Beograda te rodnoga mu Tovarnika. Nedostaje, što bi rekli, još samo Pariz.

Dio nas sudionika na kraju 7. Dana AGM.a u DHK / Foto Miljenko Brezak
Matošu počast i na Mirogoju / Foto Miljenko Brezak

Nije izostao ni obilazak mirogojskoga polja 11a 42 ni večernji finale u Društvu hrvatskih književnika. Mirko Ćurić, potpredsjednik središnjega DHK i predsjednik Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga, i Katarina Čeliković iz subotičkoga Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, predstaviše svježe otisnuta nova izdanja prve knjige Antuna Gustava Matoša Iverje (Osijek/Subotica, Mostar 2023) i knjige Antun Gustav Matoš Domovini iz tuđine (Subotica, 2023). Dodijeljene su i nagrada za kratku priču o Matošu, a prikazani su i dokumentarac Od Kaćmara do Zagreba Mihaela Kelbasa i multimedijalni performans Voyageom s Matošem Književno-teatarskog kružoka HKC Bunjevačko kolo iz Subotice (Dramatizacija i režija Nevena Baštovanović, koja je i sudjelovala sa Zoltanom Sičem, Vedranom Peićem). 

Božica Brkan ovaj put Gusteku čita pjesmu, naglas / Foto Miljenko Brezak
Publika se na Štrosu neprestano mijenjala… / Foto Božica Brkan
Bard Borben Vladović i Neven Mrzlečki / Foto Miljenko Brezak
Trojica noćnih čestitara AGM-u u manje od noći i dana od nestašluka na Štrosu stigla do čitanja pjesma u DHK-u, ispod književnikova portreta / Foto Miljenko Brezak

Ne zato što sam uz Borbena Vladovića, Zrinka Šimunića i Tomislava Šovagovića iz zbirke Moderato dolcissimo: pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu (Osijek/Subotica, 2020) i sama čitala svoju pjesmu ustani matošu ili selfie na štrosu, meni je najdojmljivije poslijepodnevno čitanje pjesama na otvorenu, uz Kožarićev spomenik Antunu Gustavu Matošu. Sunce žeže, Zagrepčani i turisti prolaze između nas, bauštelci iza nas glasno obnavljaju zgradu nekadašnje pjesnikove gimnazije, Neven Mrzlečki uz gitaru pjeva malu Mariju i Ljerku, srce moje…

Mirko Ćurić i Katarina Čeliković predstavljaju svježa izdanja Matoša / Foto Božica Brkan

A na kraju iz publike izlazi mladić i, na naše čuđenje, otkriva kako su noćaš njih trojica, malo popivši, pjesnika za rođendan prekrili cvijećem gospođe Nade s Mirogoja. I svaki je još dodao po jednu svoju pjesmu, anonimno. Stražar sa šetališta, Brkovi, Stih koji dušu svira. Navratio je poslije posla vidjeti što je danas sa slavljenikom i naišao na nas pjesnike. Nestašni je Darko Orešković, a prijatelji su, poslije doznajemo, braća Adam i Maks Skendžić. Čita pjesmu, a onda navečer sva trojica na poziv govore odnosno iz mobitela čitaju svoje pjesme i u DHK. Ako je samo i gerilla marketing, odlično!

Kožarićev Matoš kao slavljenik / Foto Božica Brkan

Meni se pak moja pjesma ustani matošu ili selfie na štrosu napisana 2020. čini još aktualnijom: iako smo skinuli maske za Covid 19, ostalo nam je potresno okruženje i književnički/kulturni Zeitgeist. Matoš jednako ravnodušno gleda dok se s njime opaljuju selfiji… Jesu li morali doći Đakovčani i Subotičani da Zagrepčanima ozvuče taj metropolski prizor?