Lada Žigo Španić na tribini Susret na mreži DHK predstavlja roman “Generalov sin, Srbin a Hrvat” Božice Brkan

Prenosimo sa stranice www.dhk.hr:

Nakon ljetne stanke krećemo s novim tribinama “online”. Prva rujanska tribina rezervirana je za svestranu književnicu Božicu Brkan i njen novi roman “Generalov sin, Srbin a Hrvat” u izdanju Acumena iz Zagreba.”Može li se umaknuti prošlosti, vlastitim djelima i mislima? Može li se prošlost promijeniti? Može li se promjenom samo jednoga, ali presudnoga podatka u vlastitu kodu, promijeniti prošlost? Hoće li i samo taj podatak promijeniti odnose tako da oni promijene i sadašnjost i budućnost glavnoga lika te ljudi i sredine oko njega? To je tema i istraživanje najnovijega romana Božice Brkan.”(Iz recenzije Irene Lukšić)

http://dhk.hr/tribina-dogadanja/hrvatska/tribina-susreti-u-dhk-na-mrezi12

*Tribina je dostupna na poveznicama: 

www.facebook.com/watch/?v=632843044319220&extid=gdDuPi2nmHWPYLpg

Vinkovački rock na Danima Luke Botića u zborniku 11. Dana Luke Botića

Zbornik 11. Dani Luke Botića. uz ovu zanimljivu tradicionalnu književnu, sadržajem vrlo bogatu manifestaciju održanu u Đakovu od 19. do 22. kolovoza 2020. (nakladnici Đakovački kulturni krug i Udruga Opor Botići, urednik Ivan Stipić , priredio Mirko Ćurić), uz drugo objavljuje i tekstVinkovački rock na Danima Luke Botića (str. 169.-172.) Božice Brkan. Jedan je to od tekstova s prošlogodišnjih 10. Dana Luke Botićaobjavljenih na www.bozicabrkan.com.

Početak prikaza knjige u zborniku
Naslovnica ovogodišnjega zbornika

20200826 

Hrvatsko slovo o Generalovu sinu…

Hrvatsko slovo, broj. 1311, godište XXVI., 14. kolovoza 2020., str. 11 u Izlogu knjiga: ROMAN, Intrigantna tema, Generalov sin, Srbin a Hrvat, Acumen, Zagreb, 2020.:

Izlog knjiga Hrvatskoga slova na str. 11., 14 kolovoza 2020.

Božica Brkan (Okešinec, Moslavina,1955.) autorica je brojnih književnih naslova, proznih i pjesničkih. U romanu Generalov sin, Srbin a Hrvatbavi se intrigantnom temom identiteta: „…zbog maslinaste i maskirne uniforme koju je nosio za JNA, pa za Krajinu, pa ni za koga, izdajnik i sumnjivac bio je novoj hrvatskoj državi, a kako se povukao kad je HV osvajao hrvatski teritorij“ sumnjiv je i srpskoj, srbijanskoj strani. No, u ovaj društveni kontekst  i koloplete upleće se i osobna, intimna priča ispričana vješto i dinamično.

Naslovnica br. 1311.

U recenziji Irena Lukšić piše kako se autorica oslonila na još jednu stvarnu hrvatsko-srpsku odnosno jugoslavensku tajenu priču dugu osam desetljeća, a Maja Matković da je vrijednost romana sama tema, potraga za identitetom, kojoj se, unatoč izuzetnoj aktualnosti ni hrvatska ni srpska književnost nisu mnogo bavile. 

Stranica Hrvatskoga slova s Izlogom knjiga

Objavljeno 20200816

148 primjeraka Generalova sina, Srbina a Hrvata na 121 adresu knjižnica

Preneseno s Facebooka Božice Brkan, 12. kolovoza 2020.:

Sedam kutija punih kuverti s knjigama spremno za slanje / Fotografija Miljenko Brezak

Moj najnoviji roman Generalov sin, Srbin a Hrvat napokon je zapakiran u sedam velikih kutija prije odlaska: 148 primjeraka na adresu 121 knjižnice s popisa Ministarstva kulture i medija. Hvala na podršci mjerodavnima i za stipendiju za pisanje i za otkup za prepoznavanje društveno vrijedne knjige. Kad sam napišeš i sam objaviš kao mali kućni izdavač Acumen, onda sam i zapakiraš i nosiš na poštu. Treba to i spustiti sa četvrtoga kata bez lifta! Hvala mojem osloncu Miljenku Brezaku, a Generalovu sinu sretan put – u posljednje nam se vrijeme ne jedna knjiga izgubila putem – i sretno mu čitanje. 

Knjiga će se moći posuditi u knjižnicama po Hrvatskoj, a one koje zanima gdje knjigu mogu kupiiti upućujem (za pouzećem) u svoj inbox ili u zagrebačke knjižare: Dobra knjiga/Ljevak na Trgu bana Jelačića, Dominović u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice te Novu Stvarnost. 

Objavljeno 16. kolovoza 2020.

30. Croatia rediviva ča-kaj-što ili poezijom i protiv korone

I u ljudskome vijeku 30. rođendan donosi zrelost, a kamoli kad 30. rođendan slavi manifestacija poput Croatie redivive – ča-kaj-što u Selcima na Braču, koja se, baš kao (ponovno) oživjela Hrvatska, othrvala svim nedaćama, pa i koroni te se u posebnim epidemiološkim uvjetima, ali vrlo svečano, održala u petak, 7. kolovoza 2020. na selačkoj pjaci od bijeloga bračkog kamena. 

Iz gledališta raširenoga prema epidemiološkim mjerama: tri desetljeća upornosti / Fotografija Miljenko Brezak

Za tu su priliku predsjednik Vlade i ministrica kulture poslali i posebnoga izaslanika kako bi počastiti maleno mjesto velikih ideja i pokretača projekta Dragu Štambuka, koji je dolazeći ustrajno svih godina s veleposlaničkih službi po svijetu, ovaj je put stigao iz Teherana, Iran! S ponosom je mogao poslušati obrazloženje prošlogodišnjega uvrštenja Croatie redivive i na listu nacionalne kulturne nematerijalne baštine te priredbu tradicionalno započeli Nazorom Maslinom.

Idejni začetnik Croatie redivive i zaštite Zlatne formule hrvatskoga jezika ča-kaj-što Drago Štambuk na bijeloj pjaci svojih rodnih Selaca uoči čitanja pjesama / Fotografija Miljenko Brezak

O tri desetljeća Croatie redivive i oliveatima vrlo je nadahnuto govorila jedna od oliveata Božica Jelušić, a publici je detaljnije predstavila i prošlogodišnjega, Milu Stojića, posebice s dojmljivom Hatidžom. Na Zidu od poezije odsada i su njegovi razorni stihovi: Ruža, kad cvate/ da zna gdje cvate/ ne bi cvala.I stihovi oliveata uklesani po godinama na Zidu od poezije, a također i stihovi koje je izgovaralo stotine pjesnika u Selcima, nedvojbeno su živa povijest hrvatske književnosti: da su, osim u kamen, niska skupljenih petogodišta Maslina i sjećanja, otisnuti na papir, kao knjige, bili bi dojmljivi i kao antologija i kao rječnik oprimjeren izgovorenim stihovima-vrhuncima poezije svoga vremena na svim trima narječjima. Zlatna formula ča-kaj-što uživo!

Među petnaest pjesnika i četiri kajkavca: Davor Grgurić, Božica Jelušić, oliveat Mirna Weber i Božica Brkan, u društvu Vlaste Vrandečić Lebarić i Drage Štambuka / Fotografija Miljenko Brezak

Ove su godine Selca ugostila samo petnaest pjesnika, a maslinovim vijencem ovjenčana je kajkavka Varaždinka Mirna Weber. Kajkavskom su se poezijom predstavili i Podravka Božica Jelušić, Goranin Davor Grgurić iz Delnica, a Božica Brkan izgovorila je svoje kekavske pjesme reč kej je ne, na rubu gnezda i vrata se sama raspiraju.

Božica Brkan na 30. Croatii redivivi predstavila se deseti put / Fotografija Miljenko Brezak

20200809 

https://www.matica.hr/kolo/424/zlatna-formula-hrvatskoga-jezika-ca-kaj-sto1-23623/ http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

Denis Derk u Obzoru Večernjeg lista o “Generalovom sinu, Srbinu a Hrvatu” Božice Brkan

U svojoj rubrici Knjiga na stolu Denis Derk u Obzoru Večernjeg lista u subotu 18. srpnja 2020. pod naslovom “Generalov sin, Srbin a Hrvat” ili ima li nade za ljude kojima se obiteljska povijest bolno poigrala? piše o novom romanu Božice Brkan, a tekst zaključuje: “Pročitavši taj uzbudljiv i intrigantan roman koji bi, kako nam sugerira njegova danas pokojna recenzetica Irena Lukšić, mogao biti i roman s ključem, nisam siguran da mu je poruka optimistična iako je njegova posljednja riječ Arkadija. Ali za mene ona nema arkadijski, nego krajnje ironičan prizvuk.”

Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan na Tribini Susret na mreži DHK

Lada Žigo Španić, voditeljica nove tribine Susret na mrežiDruštva hrvatskih književnika, u srijedu, 1. srpnja 2020. kao osmu temu predstavila je na web straniciFacebook profilu i na Youtube kanalu DHK zajednički zbirku Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan. Knjiga sadržava po 25 pjesama o hrani svake pjesnikinje.

Naslovnica knjige Gastrolatrija Božice Jelušić i Božice Brkan
Božica Brkan i Božica Jelušić u DHK prije potresa / Fotografija Maja Kolman Maksimilijanović

Uz predstavljanje pjesnikinja te kritika o nekim njihovim knjigama Lada Žigo Španić ocjenjuje knjigu i biranih riječima predstavlja i prozne te poetske ulomke iz knjige.

Gastrolatrija na webu DHK

20200703 

Večernji list o Nagradi Vesna Parun

Večerni list u online izdanju 30. lipnja 2020. objavio je tekst Denisa Derka

Božica Brkan dobila nagradu na festivalu poezije Vesna Parun za pjesmu “Haljina za snove”-

Početak teksta Denisa Derka na Večernjem online

Božici Brkan upravo su objavljene dvije knjige, a nedavno je u Stubičkim Toplicama dobila i nagradu na festivalu poezije Vesna Parun

Svestrana književnica Božica Brkan nedavno je dobila nagradu na Festivalu poezije Vesna Parun u Stubičkim toplicama i to za pjesmu “Haljina za snove”. Festival je organiziran treći put u spomen na najveću hrvatsku pjesnikinju 20. stoljeća.

Autorici je na kraju festivala na kojem je sudjelovalo tridesetak pjesnika uručena skulptura “Nevinije ruke” Ivana Tuđe. 

Zbirka pjesama “Nemoj mi to govoriti” Božice Brkan nalazi se i u užem izboru za dodjelu književne nagrade Društva hrvatskih književnika “Tin Ujević”. 

U ocjenjivačkom sudu trećeg festivala Vesne Parun bili su predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, književnik Ludwig Bauer, dugogodišnja tajnica Društva Kajkaviana Vlasta Horvatić-Gmaz, dok je predsjednica ocjenjivačkog suda bila Marija Lamot, prošlogodišnja pobjednica ovog festivala. 

Božici Brkan su nedavno objavljene i dvije nove knjige, roman “Generalov sin, Srbin a Hrvat” i zbirka pjesama “Gastrolatrija” koju uz Božicu potpisuje i velika pjesnikinja Božica Jelušić. U toj se zbirci nalazi po 25 pjesama svake autorice o hrani. 

ključne riječi
Bozica Brkan Vesna Parun

20200702

Sneg od belajnkov u zelinskom zborniku

Za 39. Recital suvremenoga kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić u Sv. Ivanu Zelini 2020. stigle su 433 pjesme 160 autora. Ocjenjivao ih je ocjenjivački sud u sastavu pjedsjednik dr. sc. Ivo Kalinski te članice dr. sc. Božica Pažur i Štefica Kamenarić-Filipović. U zborniku Egzištecijalni notturno(prema pjesmi Emilije Kovač) objavljene su 73 pjesme, među kojima i sneg od belajnkovBožice Brkan.

Naslovnica zbornika
Poečtak pjesme Božice Brkan

20200702

Božici Brkan Nagrada Vesna Parun za pjesmu Haljina za snove

Na 3. Festivalu poezije NAGRADA VESNE PARUN u Stubičkim Toplicama, u subotu 20. lipnja 2020. ocjenjivački sud manifestacije u čast velike poetese koja je u tamošnjoj Specijalnoj bolnici provodila posljednje dane, u sastavu Marija Lamot, predsjednica i prošlogodišnja pobjednica, te članovi Ludwig Bauer, prvi pobjednik, Vlasta Horvatić-Gmaz i Đuro Vidmarović, predsjednik DHK, među tridesetak pjesnika najboljom je ocijenio pjesmu HALJINA ZA SNOVE Božice Brkan uključujući i izvedbu odnosno kvalitetu, kreaciju i interpretaciju stihova.

Skulptura Ivana Tuđe u rukama Božice Brkan / Fotografija Miljenko Brezak

Nagrada je pet kilograma teška i više od pola metra visoka skulptura Ivana Tuđe Nevinije ruke. Nagradu Vesne Parun organiziraju Nikola Kristić i Udruga Modus vivendi. 

Izjave za medije / Fotografija Miljenko Brezak
I HRT-ove Vijesto iz kulture emitirale su prilog o Nagradi Vesna Parun

Božica Brkan

haljina za snove


moja haljina za snove
doslovce se raspada
rašiva se po švehu
razdvaja po svakoj niti
dvoji hoće li prije vodoravno ili okomito
kao u križaljci 
skandinavki

moja haljina iz snova 
odjednom se ne razlikuje od drugih mojih haljina 
od spavaćice sa sitnim plavim ružicama
koju sam rasparala za pranje prozora
čarobniju od svake čarobne krpe
ili bluze koja je počela nestajati od lijevoga džepa 
ponad srca baš banalno
otkucala je svoje

kad bih se nekad zavrtjela oko sebe 
moja haljina za snove otvarala bi puni krug 
svih 360 stupnjeva
starinski glokn rukave na puh i kragl posve preko ramenâ
dok sam se okretala sve dok mi se ne bi zavrtjelo
uvijala se oko mene kao u bečkom ili u engleskom valceru
uvježbanima za maturalni ples

moja haljina iz snova 
mirisala je lavandom 
mirisala je smiljem 
mirisala je horizontom
čak i onime iza njega
prema šnitu iz burde
nije razmišljala o preklopu i brandu
diane von fürstenberg ili makar aleksandra dojčinović  
shop now

moja haljina za snove
porozna brižna nježna
sad najbolje čisti prozore na jugozapad 
zagledane u oblake 
i nebo kad ostakli u predvečerje
u tvoj dah
i punu mjesečinu
        

20140912 – 20140915 – 20140917 – 20140920 – 20150818 

Predsjednica ocjenjivačkoga suda Marija Lamot na svom je Facebooku odmah po završetku pjesničkoga festivala napisala: 

Festival poezije „Nagrada Vesna Parun“ 2020.

Slušam noćnu kišu i razmišljam o, upravo završenom, Festivalu poezije „Nagrada Vesna Parun“ u Stubičkim Toplicama. Prema zamisli Nikole Kristića i Udruge Modus Vivendi, ovaj festival „otvorenih formi“ nešto je drugačiji od sličnih festivala. Ovdje autori sami interpretiraju svoje stihove, a stručni žiri ocjenjuje pjesme, interpretacije i dojam. Kao prošlogodišnja pobjednica imala sam, nezavidnu, čast da predsjedam žirijem u kojem sam zajedno s Vlastom Horvatić Gmaz, Ludwigom Bauerom i Đurom Vidmarovićem, trebala odabrati ovogodišnjeg pobjednika. Ocjenjivanje pjesama zahtijevalo je pozorno slušanje 24 pjesnika „kako“ čitaju svoje pjesme. Količina kvalitetnih pjesama upućuje na određeno profiliranje i budućnost ovog Festivala. Nakon dilema unutar žirija, pobjednicom ovogodišnjeg Festivala proglašena je Božica Brkan s pjesmom Haljina za snove. Prvi dojam ove pjesme čini jednostavan svakodnevni jezik pun podataka, igra riječi i ironijski odmak koji otvara dublje slojeve značenja, i nasuprot prvotnoj lakoći, otkriva težinu i snagu proživljenih i promišljenih riječi o životu, stvarnosti i snovima, o poeziji. Jednako snažni, ali hermetičniji i, za ovakvu pjesničku manifestaciju, prezahtjevni, bili su virtuozni stihovi Lidije Dujić. Čestitam jednoj i drugoj autorici. Isto tako čestitam i drugim izuzetnim autorima koji nisu spomenuti, zbog različitih mišljenja žirija.
Želim istaknuti autore čije su pjesme na mene ostavile snažan dojam. Kao prvo, predivna pjesma Crveni konj, pjesnikinje Vlaste Vrandečić Lebarić, o kojoj bih mogla pisati nakon čitanja, jer se, samo nakon slušanja, ne usuđujem interpretirati složene metafore i sintagme. Emocionalno najjača, za mene, usprkos manjim stilskim nedostacima, je pjesma Predaj se Ines, autorice Višnje Goljački. Jednako snažna i cjelovita je pjesma Ljubavnici u doba korone, autorice Sonje Kušec Bećirević. Estetski profinjena, iako bez čitanja, nisam mogla razumjeti zbog čega se zove Staklar(?) svidjela mi se pjesma Biserke Goleš Glasnović. Nježno sjećanje na Vesnu Parun zapisala je Acija Alfirević… Ovo su pjesme koje sam ja ocijenila s najvišim ocjenama. Ima još dobrih s nešto nižim ocjenama, ali o njima neću pisati ovaj put. Bilo bi dobro da se pjesme objave u zborniku, kako bi ih nakon pozornog slušanja mogli i pročitati. U svakom slučaju, još jednom, čestitke organizatorima. Čestitke pobjednici Božici Brkan, ali i svima ostalima koji se usuđuju riječima popravljati i mijenjati svijet.
Hvala Vesni Parun za trajna pjesnička nadahnuća!
Ispričavam se, ako neki naslovi nisu točni.
M. L.

Predsjednica ocjenjivačkog suda Marija Lamot obrazlaže nagradu / Fotografija Miljenko Brezak

http://kzz.hr/20200621„Nevinije ruke“ u rukama Božice Brkan

http://www.zagorje-international.hr/izdanja/broj502/mobile/index.html#p=48

20200622