Potresi, Novinarski dom i DHK – Umjesto kave 23. ožujka 2020.

Mi smo doma dobro, ali javljaju iz dva druga moja doma o oštećenjima: iz Hrvatskoga novinarskog društva kako se od otpale fasade ne može ući u naš Novinarski dom, a usred HTV-ova Dnevnika vidim kako vatrogasci ruše toranj sa zgrade Kolmar na Trgu bana Josipa Jelačića 7, gdje je podstanar naše Društvo hrvatskih književnika. Jedan je toranj već srušio potres. Kolegica Maja Kolman Maksimiljanović šalje fotografije interijera ruševine.

Pod otvorenim nebom: predvorje DHK 22. ožujka 2020. / Fotografija Fejs Maja Kolman Maksimilijanović
Strop na podu, predvorje DHK 22. ožujka 2020. / Fotografija Fejs Maja Kolman Maksimilijanović

Još smo se prije kojega tjedna dopisivali kako nam opet umješni novokapitalisti sudski žele ovršiti, najpreciznije ukrasti Novinarski dom, podignut novcem novinara i vraćen nam još za socijalizma. A Upravni odbor Društva književnika usuglašavao je mejlom hoćemo li redovitu sjednicu održati u petak ili u ponedjeljak, a sada je ona očigledno odgođena do daljnjega.  

Napukao strop u glavnoj dvorani, DHK 22. ožujka 2020. / Fotografija Fejs Maja Kolman Maksimilijanović

Zaštićeno kulturno dobro na središnjemu zagrebačkom trgu podignuto je 1905. za trgovca Kolmara, po kojem zgradu zovu, prema projektu atelijera Hönigsberg i Deutsch, s pročeljem oblikovanim u stilu kasnoga historicizma, a sad, taman konačno sređena vlasništva i ponešto obnovljeno, ima rupu na krovu.

Književnici su tako sad doslovce bez krova na glavom. Gotovo dvadeset godina trajala je administrativna i sudska borba s vlasnicima, a na kraju s državom-vlasnikom kojoj je pripao taj kat, da DHK ne završi vani pod repom

Zgrada na Trgu bana Josipa Jelačića 7 izvana, 22. ožujka 2020. sa samo jednim tornjem, prije nego što je i on srušen / Fotografija Fejs Maja Kolman Maksimilijanović

Ne znam je li presudilo kako god okrenuli nezaobilazno mjesto u nacionalnoj povijesti i 120 godina tradicije – 20. travnja trebali smo je svečano obilježiti! – ili sram da se prostora na Trgaču sa slavnim balkonom s kojega su masama dolje govorili prvi ljudi svake od država otkad balkon postoji, izuzevši Austro-Ugarske, ipak ne dokopa opet neki umješni novokapitalist, neki od onih koji mogu platiti nama nedohvatnu najamninu 25.000 kn (slovima: dvadeset i pet tisuća!) mjesečno.

Ernest Fišer & August Šenoa u predvorju DHK 19. rajna 2019. / Fotografija Božica Brkan

Nadam se da će biti osjećaja, novca i pameti da se što prije, i potresu i koroni i besparici u kulturi i nacionalnoj i globalnoj krizi unatoč, natkriju sve nedaće pa da se ponovno u DHK nađemo na nekoj promociji ili makar stvarnoj kavi u nadam se i konačno oživjelu, nekad slavnom književnom klubu.

Kad ćemo ponovno: razgovor u sada neprepoznatljivom predvorju DHK 24. veljače 2016. / Fotografija Miljenko Brezak

Ta, moram ako ništa, pofotkati barem još jedan portret točno ondje u predvorju gdje je sada hrpetina šute, a s moje mi se fotografije poslije promocije svoje knjige na nekoj od tribine smije Ernest Fišer oslonjen na bisticu Augusta Šenoe (s Litfazovim stupom, umanjenicom onoga Marije Ujević u Vlaškoj!), našega slavnog prethodnika i najzagrebačkijega književnika, koji je kao državni službenik neumorno popisivao štetu u potresu 1880., prehladio se i umro

20200323 

August Šenoa i Kuća Šenoa, 140 godina između dva potresa – umjesto kave 23. ožujka 2020.

Još nisam otplakala ni koronu ni potres, još mi u grlu buja gvalja, ali me do suza ganuo (moj omiljeni) kolega Tomislav Čadež postom na Fejsu – prvom strofom (omiljene mi) pjesme Budi svoj! Augusta Šenoe, podsjećajući da čovjek je dao život da se saniraju posljedice potresa iz 1880. Kao državni službenik neumorno je popisivao štetu sve dok se nije razbolio.  I sad, 140 godina kasnije, netko mora popisati štetu od potresa najjačega od onoga, baš na Kući Šenoa u Mallinovoj.

Dio oštećena krova na Kući Šenoa / Fotografija Jasmina Reis

U njoj najzagrebačkiji pisac nije stanovao, ali jest njegova ljubljena Slava s djecom, unucima, praunici, a stanuju ondje i za beli Zagreb grad vrlo vrijedne uspomene, koje održavaju nasljednici odnosno Udruga Svi naši Šenoe. Maleni privatni muzej otvoren 2016. omiljeno je stjecište poštavatelja i Augusta i njegove supruge Slave, i njegova oca kaptolskog sladopeka Aloisa, i geografa Milana, i slikara Branka, i slikarice Nastasje Rojc, i Marije i Zdenka Šenoe. Živa zagrebačka povijest ne samo za školarce i kulturnjake.

Vrlo oštećena zidna slika koju je naslikao Branko Šenoa / Fotografija Jasmina Reis

Koliko li smo ondje imali krasnih promocija knjigasnimanja TV emisija, najnovija upravo prošle subote i drugih vrijednih i toplih susreta!

Sa snimanja HTV-ove emisije Na vrh jezika / Fotografija Miljenko Brezak

Poslije potresa voditeljica Kuće Šenoa Jasmina Reis javlja svima kako su oni svi dobro, ali je Kuća Šenoa jako stradala. Nema sobe koja nije oštećena. Čiste popadalu žbuku nadajući se da će danas doći ekipa za utvrđivanje štete, koju su prijavili Ministarstvu kulture i Uredu za upravljanje hitnim situacijima (na sve kontakte koje su “polovili”).

B. Brkan ispred Kuće Šenoa u Mallinovoj 18. travnja 2018. / fotografija Miljenko Brezak
Za uspomenu: B. Brkan za stolom velikoga kolege književnika Augusta Šenoe 9. listopada 2018. / Fotografija Miljenko Brezak

Prijavili smo štetu nadležnim službama, ali ne znamo kad ćemo doći na red da nas posjete jer ima važnijih zgrada (bolnice, starački domovi). Bit će nam potrebna pomoć, kaže gospođa Reis, čija obitelj neprestano ulaže i novac i sebe u kuću, koju bi mnogi drugačije upotrijebili.  Stoga objavljujem račun udruge Svi naši Šenoe, da biste, ako možete, priskočiti donacijom i proslijediti informaciju što većem broju ljudi koji bi željeli uplatiti bar malu donaciju da bar u kući privremeno saniraju krovište i spriječe veću štetu. I najmanji iznos, kažu, dobro će im doći.

Dodajem: PRISKOČITE I OBAVIJEST ŠALJITE DALJE društvenim mrežama i dostupnim medijima kako bi što više ljudi moglo pomoći minimalnim sredstvima(crowdfaunding) 

Udruga Svi naši Šenoe 
10000 Zagrebm Ulica Ive Mallina
Račun u Zagrebačkoj banci 
IBAN: HR3423600001102552586 SWIFT ZABAHR2X 
svrha uplate: donacija za saniranje štete nakon potresa u muzeju Kuća Šenoa 

Bista Augusta Šenoe

August Šenoa

Budi svoj!

Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,
U grudi nosiš, brate, srce cijelo;
Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,
Put vedra neba diži svoje čelo!
Pa došli danci nevolje i muke,
Pa teko s čela krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoj! (…)

O Biskupskom sladopeku u HTV-ovoj emisiji Na vrh jezika

HTV3 je u subotu 21. ožujka 2020. u 13:35 emitirao emisija Na vrh jezika o temi slador. Uz drugo, prikazana je i reportaža u kojoj urednica i scenaristica Ljubica Benović sa suradnicima (redatelj Zvonimir Rumboldt, producentica Margita Pandžić) istražuje zašto ne kažemo slador nego kažemo šećer, a imamo: poslasticu, sladoled, slatkiš, zasladiti, sladak slast te kako su se pekle torte iz vremena prije praška za pecivo, prije miksera, prije industrijske proizvodnje kvasca. 

Božica Brkan govori u emisiji Na vrt jezika / Presnimio Miljenko Brezak
Sa snimanja emisije / Fotografija Miljenko Brezak

Reportaža o drevnim tortama i kolačima snimljena je još 17. travnja 2018. u Kući Šenoa, jer je otac književnika Augusta bio slastičar Alojz, biskupski sladopek. Govorile su voditeljica Kuće Šenoa u Zagrebu Jasmina Reis i književnica i novinarka Božica Brkan, recenzentica Biskupskog sladopeka, kuharice s Kaptola koju su za tisak pripremili Marija i Zdenko Šenoa, a koja je u rukopisu na njemačkom imala 660 recepata, samo sa sastojcima i bez postupaka, samo u velikim količinama, a uz i danas poznate slastice s receptima i za sladolede, likere, često s tada rijekim sastojcima poput pistacija, brusnica…   

Alojzov rukopis Biskupskog sladopeka / Fotografija Miljenko Brezak
Uoči snimanja u Kući Šenoa dogovor: Božica Brkan, Jasmina Reis i Ljubica Benović / Fotografija Miljenko Brezak

20200321

Šenoina zlatarova zlata – Umjesto kave 15. studenoga 2018.

Dok slušam budalaše koji nas sramote gore s brda naklapajući o marakešima i bogtepitajčemu – (m(a)rš!) – a  o ljudskim sudbinama, ne mogu ne pomisliti na Šenoe: koliko bismo samo mi Zagrepčani, i mi dojdeki dakako, bili siromašniji da se ta obitelj – pohrvaćenoga biskupskoga sladopeka Vjekoslava, književnika Augusta, Slave, Milana i Branka, Zdenka i Marijei drugih – nije dotepla u majušni provincijski Agram?

Za rođendan ovjenčan Šenoa 15. studenoga 2018. u svojoj Staroj Vlaškoj / Fotografija Miljenko Brezak
Za rođendan ovjenčan Šenoa 15. studenoga 2018. u svojoj Staroj Vlaškoj / Fotografija Miljenko Brezak

K und K i Europska unija, jednu skri – drugu pokaži. Bi li itko od aktualnih gradskih i hrvatskih tobože javnih radnika poput Augusta Šenoe u procjeni šteta od potresa u gradu uložio zdravlje i zapravo život u rad za javni interes, interes običnih ljudi? Drma se, ruši se oko nas, haje li itko?

Gosti večeri: akademici Tonko Maroević i Stjepan Damjanović, autorica tv-filma Šenoino doba nana Šojlev i drugi / Fotografija Miljenko Brezak
Gosti večeri: akademici Tonko Maroević i Stjepan Damjanović, autorica tv-filma Šenoino doba Nana Šojlev i drugi / Fotografija Miljenko Brezak

U srijedu, 14. studenoga 2018. navratismo u Kuću Šenoa, gore u Mallinovoj, nazdraviti rođendanu književnika Augusta. Podsjećam: Dani Augusta Šenoe traju mjesec dana. Što od toga Grad, Turistička zajednica i ini nismo napravili povod za stvarno slavlje, pa i za potencijalno zainteresirane, ne samo turiste koncentrirane za foodstreetodnosno kobasice i kuhano vino te blješteće lampice, da stvarno dođu k nama? Iz pečujskog kluba Augusta Šenoe – ondje je 11-godišnji August zakratko išao u školu! – gospoda su došla u Zagreb samo zbog svoga pisca!

Dobrodošlica Jasmine Reis / Fotografija Miljenko Brezak
Dobrodošlica Jasmine Reis / Fotografija Miljenko Brezak

Zamišljam to kao skromno, a (po običaju!) tako lijepo sinoćnje druženje, ovaj put  uz premijeru izuzetno zanimljivog dokumentarca Šenoino doba Nane Šojlev (na HTV1 na programu u subotu!) u kojem govore Jasmina Reis, Stjepan Damjanović, Vinko Brešić, Julijana Matanović, Marijan Lipovac, Katja Matković Mikulčić i Dalibor Brozović. Tonko Maroević otvorio je prigodnu izložbu dječačkih Šenoinih crteža i silueta. Dvojica akademika, nešto književnika i pisaca, nešto novinara, mnogo kreativaca i poštovalaca autora Zlatarova zlatai drugih Augustovih tekstova. Bez posvuduša svih rodova.

Šenoa u filmu kao iz svojih mladalačkih silueta / Fotografija Miljenko Brezak
Iz gledališta – Šenoa u filmu kao iz svojih mladalačkih silueta / Fotografija Miljenko Brezak

Kao iz Šenoinih romana 19. stoljeća: Magdini paprenjaci i Zlatarovo zlato / Fotografija Miljenko Brezak
Kao iz Šenoinih romana 19. stoljeća: Magdini paprenjaci i Zlatarovo zlato / Fotografija Miljenko Brezak

Koliko truda i koliko osjećaja u tijesnim sobama kuće koja je sve samo nije muzej. Vrijedno doživljaja i vremena. Nek nama (i njima!) August uz starinske paprenjake i Zlatarovo zlato, novobrendirano vino iz srca Zagreba ponovno, i nakon više od stotinu godina, uvjerljivo govori: Dozvolite da Vam se predstavim – ja sam zagrebački sin!

Susret kolegica sa zagrebačkog Filozofskog: Božica Brkan i Inja Svetl / Fotografija Miljenko Brezak
Susret kolegica sa zagrebačkog Filozofskog: Božica Brkan i Inja Svetl / Fotografija Miljenko Brezak

Do idućeg susreta u Kući Šenoa: Božica brkan, Milka Bunjevac i Anamaria Šmajdar / Fotografija Miljenko Brezak
Do idućeg susreta u Kući Šenoa: ispred starim Zagrebom oslikanoga zida Božica Brkan, Milka Bunjevac i Anamaria Šnajdar / Fotografija Miljenko Brezak

20181115 

linkovi

https://www.bozicabrkan.com/u-gostima-kod-senoe-ili-senoa-nas-veze-i-spaja-umjesto-kave-15-veljace-2018/

https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-19-listopada-2016-otvorena-kuca-senoa/

https://www.bozicabrkan.com/bozica-brkan-o-zagrebackim-adventskim-slasticama-u-klovicevim-dvorima/

https://www.bozicabrkan.com/senoa-i-stap-grofa-janka-draskovica-umjesto-kave-14-prosinca-2017/

https://www.vecernji.hr/kultura/nove-knjige-bozice-brkan-njene-su-price-pravi-spomenik-malom-covjeku-1209542

http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=80619

 

 

Šenoa i štap grofa Janka Draškovića – Umjesto kave 14. prosinca 2017.

Vlasnica Kuće Šenoa Jasmina Reis uručuje povijesni štap predsjedniku MH akademiju Stjepanu Damjanoviću / Fotografija Miljenko Brezak
Vlasnica Kuće Šenoa Jasmina Reis uručuje povijesni štap predsjedniku MH akademiku Stjepanu Damjanoviću / Fotografija Miljenko Brezak

Danima, čak i na stilističkim predavanjima, meni omiljenu Budi svoj! pripisala sam odjednom Kranjčeviću, a sad se samo nadam da mi Šenoa nije zamjerio. August, koji – hvala Wikipediji što me je podsjetila – nosi i imena Ivan Nepomuk Eduard. Rođen je u Zagrebu 14. studenoga 1838., a umro 13. prosinca 1881.

Prije zatvaranja izložbe Božica Brkan snima izložene Šenoine rukopise / Fotografija Miljenko Brezak
Prije zatvaranja izložbe Božica Brkan snima izložene Šenoine rukopise / Fotografija Miljenko Brezak

 

Jedan od izloženih rukopisa / Fotografija Miljenko Brezak
Jedan od izloženih rukopisa / Fotografija Miljenko Brezak

Ove su godine između ta dva datuma održani već drugi, vrlo sadržajni Dani Augusta Šenoe u Kući Šenoa u Malinovoj, gdje je živjela obitelj najutjecajnijega i najplodnijega hrvatskoga pisca 19. stoljeća i istinskoga tvorca moderne hrvatske književnosti i gdje nasljednica Jasmina Reis s obitelji ne muzejski nego izuzetno toplo pomno održavaju uspomenu i riječ velikoga pisca vrlo živom.

Odlični ladi recitatori i pjevaši OŠ August Šenoa s nastavnicom Ivkom Bašić i Jasminom Reis / Fotografija Miljenko Brezak
Odlični mladi recitatori i pjevaši OŠ August Šenoa s nastavnicom Ivkom Bašić i Jasminom Reis / Fotografija Miljenko Brezak

U srijedu navečer tako su učenici Osnovne škole August Šenoa (nastavnica Ivka Bašić), s kojom stalno surađuju, održali odbirom od Kugine kuće do Kamenih svatova i Prosjaka Luke i izvedbom sjajan i vrlo aktualan recital Šenoine poezije i proze. Bilo je to u okviru Hommaga Augustu Šenoi, večeri Matice hrvatske u Kući Šenoa. O književnikovoj povezanosti s Maticom hrvatskom govorio je akademik Josip Bratulić, a Jasmina Reis prigodno je o 175. obljetnici MH njezinu predsjedniku akademiku Stjepanu Damjanoviću uručila štap grofa Janka Draškovića, prvoga predsjednika Matice Ilirske.

Bratulić predstavlja lijepu Šenoinu antologiju Vijenac... / Fotografija Miljenko Brezak
Bratulić predstavlja lijepu Šenoinu antologiju Vijenac… / Fotografija Miljenko Brezak

Začudno je, a i tko bi danas, kako je August prilikom brojnih selidbi prije nego što je, tek poslije Šenoine smrti, sagrađena današnja Matičina palača, štap ilirca izvukao doslovce iz vatre u koju su bacani viškovi. Čuvala ga je zatim Šenoina udovica gospođa Slava, koja ga je nadživjela šezdeset godina, pa njezino troje djece, pa unuci, a od posljednjega iz obiteljskoga stabla Šenoe, Zdenka, svoga očuha, i majke Marije naslijedili su ga Jasmina i njezini sinovi.

Događaj, radoznalu i vrlo predanu publika u duhovnom i fizičkom Šenoinom ozračju fotografirala je i doajenica Slavka Pavić / Fotografija Miljenko Brezak
Događaj, radoznalu i vrlo predanu publika u duhovnom i fizičkom Šenoinom ozračju fotografirala je i doajenica Slavka Pavić / Fotografija Miljenko Brezak

Kako uopće opisati takvu brigu o jednome štapu, koji kako rekoše, nije za šetnju nego zakrivljen poput pastirskoga i biskupskoga da bi se iz pogibli njime mogle spasiti zabludjele ovce? Štap je to i koji postaje metafora za svu, ponajmanje opću društvenu, brigu o baštini i za svijest kako o stvaranju vlastitoga identiteta tako i baštine. Od izložbe Šenoinih rukopisa do finih paprenjaka, biskupskoga kruha i vanili kiflica ispečenih prema kuharici slavnoga biskupskog sladopeka Alojza Šenoe.

Bravo Šenoa, bravo Šenoe!

Doživljaj plus: susreti kod Šenoinih s dragim ljudima - Božica Brkan s kolegom pjesnikom, akademikom i monsinjorom Ivanom Golubom/ Fotografija Miljenko Brezak
Doživljaj plus: susreti kod Šenoinih s dragim ljudima – Božica Brkan s dragim kolegom pjesnikom, akademikom i monsinjorom Ivanom Golubom / Fotografija Miljenko Brezak

20171214

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-19-listopada-2016-otvorena-kuca-senoa/

 

Umjesto kave 19. listopada 2016.: Otvorena Kuća Šenoa

Dugo pripremana, u petak 14. listopada 2016. napokon je u Mallinovoj 27 u Zagrebu otvorena Kuća Šenoa, muzej Augusta Šenoa i njegove obitelji. Udruga Svi naši Šenoe publici i poklonicima na taj način kroz pet uređenih soba približava četiri naraštaja Šenoa u Zagrebu. I to ne samo sa više od dvije i pol tisuće predmeta koji podsjećaju na biskupskoga sladopeka Alojza, zatim na najzagrebačkojega književnika Augusta, slikara Branka i njegova brata geografa i putopisca Milana, zatim enciklopedista Zdenka i druge nego na duh prošlih vremena.

senoa_06augustovasobaslikanje
Fotografiranje uz Augustov šrajbptiš / Fotografija Miljenko Brezak

senoa_03publika
Uoči otvorenja / Fotografija Miljenko Brezak

otvorivši dom u ime pokrovitelja Matice hrvatske, njezin predsjednik akademik Stjepan Damjanović podsjetio je i kako najstarija hrvatska kulturna institucija – a narod ne može bez svojih, posebice kulturnih institucija – iduće godine obilježava 175 godina. August Šenoa u MH objavio je više knjiga od ma kojega književnika, a bio je i dugogodišnji, vrlo uspješan glavni urednik Vijenca. Taj veliki ljubimac hrvatskoga naroda, kako je rekao akademik Damjanović, podržavao je osobito mlade književnike.

senoa_02monsivangolub
Pjesnik i svečenik mons. Ivan Golub i novinarka Anamaria Šnajdar / Fotografija Miljenko Brezak

Izuzetno dojmljiv u nastupu bio je pjesnik i svećenik mons. Ivan Golub, inače susjed i duhovni pratitelj kuće, koji je dom Šenoinih pozdravio s Mir kući ovoj, blagoslovio – prvi je put blagoslovljena na Andraševo 1929. – uz drugo, i opetovanim, po njemu i danas izuzetno aktualnim Augustovim riječima iz Diogeneša, što visi na ulazu kuće:

Bog vas blagoslovio… Ljubite se do groba, samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda. Al ljubite i cijeli svijet, a prije svega taj divni kraj koji vas je rodio. Siromašan je, mnogo mu treba ljubavi. Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje, za nju radite, nju mi branite; ne mami vas tašta čast, ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo. Ostajte što jeste, i ne dajte da vam dejea budu drugo nego što sve vi!

Zanimljivo je bilo i uime svih prisutnih, kako je rekao, njegovo rukovanje sa slavnim prethodnikom preko molitvenika Razgovor s Bogom, koji je August darovo supruzi Slavici 1870. uz rukopisnu posvetu.

senoa_05jasminareispozdravlja
Dobrodošlica osnivača muzeja: Jasmina Rais / Fotografija Mijenko Brezak

Dobrodošlicu je poželjela i Jasmina Reis, pastorka posljednjega Šenoe, Zdenka, Augustova unuka, koja sa svojom obitelji obnavlja kuću i uređuje je za trajanje u budućnosti. Svečanom činu prisustvovali su brojni prijatelji i poklonici Šenoa, uz druge i predsjednik HAZU Zvonko Kusićakademik Tonko Maroević, Božo Biškupić, Lazo Goluža, gosti iz Mađarske glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Mišo Hepp i predsjednik Htvatskoga kluba August Šenoa u Pečuhu Mihaly Šarošac, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Tedi Lušetić. Otvorenje je glazbeno oplemenila harfistica Marija Mlinar, a književnom riječju učenici Osnovne škole Augusta Šenoe.

Kroz večer je osebujno vodila novinarka Anamaria Šnajdar, autorica serijala razgovora sa Zdenkom Šenoom o štiklecima o obitelji na Radio Sljemenu.

201610188042-600-hrv-slovo-tekst-muzej-senoa

Objavljen tekst Božice Brkan u “Hrvatskom slovu” broj 1124 od 4. studenoga 2016.

 

link

http://oblizeki.com/kuca-senoa-u-malinovoj-27-zagrebacka-prica-o-cetiri-narastaja-izuzetne-obitelji-19010