Od djetinjstva skupljam zvonce i zvončiće. Božićna „Zvončići, zvončići“ nikako mi nije najdraža pjesma. Draži su mi – Cinkuši. Osobito otkad su me razveselili uvrštavanjem moje pjesme iz prve zbirke „Vetrenica ili obiteljska arheologija“, CIP, 1990.,te iz “Kajkavske čitanke Božice Brkan”, Acumen, 2012., koja je i dopunska literatura za hrvatski u srednjim školama, na svoj najnoviji folk/rock album „Bog nam greh oprosti“, Mast Produkcija. Nisam još dobila autorski primjerak, ali čitam u Jutarnjem recenziju na cijeloj stranici uoči njihova današnjeg koncerta u Močvari. Aleksandar Dragaš opisuje pjesmu „odjavnom, vehementnom“ a cijeli album: „Nisu to smrtni grehi nego fajn popevke Cinkuša!“ Čestitke moćnim i inspirativnim Cinkušima, koji kao rijetko tko kajkavsku baštinu donose na moderan način. Veselim se da su im i moji stihovi bili inspirativni. Sigurno se i ne sjećaju da smo čak zajedno nastupali na našim počecima.
Božica Brkan
molitva
jebal te cucek šari kurtasti
i vrag te jebi
jeblo te kej ima i noge i roge
jeblo te onulko vragov kulko te je ludi vidlo nevolice te krčile
zmija ti oči spila bog dej črvi te jeli
pesi ti čreva razlekli bog dej bog mi grej oprosti
(2.VI. i 18.X. 1986. te 13. I.1987.)
Dodajem na kraju i link na blog Umjesto kave Božice Brkan od 14. veljače 2019. o psovkama i psovanju.
Godinu 2018. Europski parlament i Vijeće u svibnju su proglasili Europskom godinomkulturne baštine ne bi li potaknuli ljude na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe; slavili, razumijevali i štitili njezinu jedinstvenu vrijednost; zatim promišljali o mjestu koje ona zauzima u našim životima. A u ponedjeljak, 27. studenoga 2017. zagrebačka KnjižnicaSilvije Strahimir Kranjčević obilježila je cijelo desetljeće svojega projekta Kulturna i prirodna baština Hrvatske.
Ni jednome od medija nije bilo zanimljivo ni za vjesticu kako se u 10 godina u 20 ciklusa, proljetnom i jesenskome, ustrajnošću izredalo 133 događanja – 66 predavanja, 39 radionica (8 etno-glazbenih), 11 predstavljanja, 4 izložbe – 105 gostiju programa, gotovo 4000 posjetitelja itd. što je podrazumijevalo suradnju s brojnim institucijama od Sveučilišta, muzeja, instituta, HAZU, javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, društva i druge, etno-glazbenike, obrtnike tradicijskih obrta, turističke zajednice HRT, Lado… I ja sam imala priliku sudjelovati u projektu predstavljanjem mediteranske kuhinje kada je taj način postao dijelom svjetske baštine i UNESCO-va popisa odnosno knjige Mediteran za stolom s koautoricom Ivankom Biluš.
Plakati za mjesečne sljedove BorisaGreinera i sami su se poredali u zanimljivu izložbu.
Teme susreta svjedoče o raznovrsnosti predstavljene i baštine uopće te potrebe da se o njoj govori kako bi je se držalo živom, ne samo zbog čuvanja nacionalnoga identiteta nego zbog radosti i ljepote. je tu, kako je predstavila voditeljica knjižnice Jadranka Račić, tradicijskih obrta, narodne predaje, hrvatskih tradicijskih glazbala, gastronomije, književnosti, kulturno-povijesnih spomenika, hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode, urbane sociologije, ekologije, hrvatske znanstvene baštine i drugoga.
Projekt knjižnice uz redovitu publiku i suradnike, kolege knjižničare i druge, došao je podržati i DavorTrupković, pomoćnik ministrice kulture upravo za baštinu, a ozvučili su ga prigodno i sjajno etno-glazbenici Marko i Iva First te Dunja Knebl sa svojim nezaboravnim međimurskim (iz čak dvije različite pjesme!) ti si meni po sredini srca kak črljeni jabuki koščica