U društvu dobrih autora i tekstova 19. Zbornika Moslavineobjavljenoga na 290 stranica našla su se i dva zavičajna Božice Brkan – Radomir Venturin od djetinjstva u Potoku do životnoga djela Za srokom okom i to okomito u devedesetoj (od 217. do 230. stranice) i Kako smo istraživali za Projekt Dobar tek u Moslavini LAG-a Moslavina – Recenzija (od 281. do 288. stranice).
Naslovnica Zbornika Moslavine 2025., grafičko oblikovanje D. Point / Kreativna agencijaPočetak teksta posvećenoga Radomiru Ventrurinu o 90. godiniJedna od duplerica teksta B. Brkan o Venturinu
Najnoviji Zbornik Moslavine 2025, koji izlazi otprilike svake druge godine, u zgradi izdavača Muzeja Moslavine Kutina u Noći muzeja predstavili su muzealci – glavna urednica Jasmina Uroda Kutlić te Antonio Džaja, Silvija Kantolić i Jelena Batinić. Govorili su o temama iz arheologije, povijesti, umjetnosti, prirodnih znanosti i drugima.
Dio sadržaja 19. broja Zbornika Moslavine
Na toj značajnoj stručnoj publikaciji, ne samo za Moslavinu – koja se može podičiti i Moslavačkim zrcalom, zbornikom moslavačkih ogranaka Matice hrvatske – s kontinuitetom izlaženja od 1968. čestitala je u ime kutinskoga gradonačelnika Zlatka Babića bivša ravnateljica i glavna urednica te muzejska savjetnica u mirovini i gradska vijećnica Slavica Moslavac. Uz Natašu Mravunac, Antonia Džaju, Silviju Pisk, Jasminu Urodu Kutlić, Ivana Gračakovića, Jadranku Kruljac Sever, Marinu Junger Sokolović, Dražena Kovačevića, Silviju Kantolić, Jelenu Batinić, Dalibora Sumpora, Anu Bosak i druge, ona je također autorica i u ovome broju Zbornika Moslavine dvaju tekstova, o Zorki Sever i Božici Somek – Mahala.
Muzeje Moslavine u Kutini u ponedjeljak, 28. lipnja 2021., kao izdavač predstavio je novi broj Zbornika Moslavine brojXVII. za 2021. godinu, koji urednički potpisuje Jasmina Uroda Kutlić, a naslovnicu Želimir Šiško.
Naslovnicu je oslikao Želimir ŠiškoS predstavljanja: Jelena Batinić, Jasmina uroda Kutlić i Silvija Kantolić / Foto Muzej Moslavine Kutina
Na
gotovo 300 stranica donosi 17 raznovrsnih tema koje su zanimljive i važne ne
samo Moslavčanima. Lea Čataj, voditeljica arheoloških iskapanja u Okešincu, opisuje
Rimsku svakodnevicu – izbor metalnih nalaza antičkog razdoblja pronađenih
prilikom arheoloških istraživanja vile u Sipčinini. Petar Sekulićpredstavlja
Stare gradove srednjovjekovnog vlastelinstva Moslavina, a Antonio Džaja
piše o novootkrivenim arheološkim nalazištima na Moslavačkoj gori. Silvija
Pisk istražuje dokumente pavlinskog samostana BDM na Gariću: mreža braće pustinjaka
u srednjovjekovnoj Slavoniji.
Slavica Moslavac i Želimir Šiško / Foto Muzej Moslavine KutinaS predstavljanja: dio suradnika najnovijega broja Zbornika Moslavine / Foto Muzej Moslavine Kutina
Potom
Jasmina Uroda Kutlićpodsjeća na Crno zlato Moslavine, slavnu
moslavačku naftašku i plinsku povijest. NeumorniFranko Miroševićdonosi
povijesno istraživanje Kotar Novska u Kraljevini Jugoslaviji 1929. – 1934.,
a Filip Škiljanistražuje povijest nacionalnih manjina u Moslavini. Ivan
Gračaković iz svojih dugogodišnjih istraživanja ispisuje Prošlost i
mjesno nazivlje Kutine. Slavica Moslavac etnološki otkriva izuzetno zanimljivu
Blaženu Djevicu Mariju u puku Moslavine, dok Jelena Batinić, kustosica muzejskoga
galerijskoga odjela,tekst posvećuje Crtežu Slavka Kopača u fundusu
Galerijskog odjela Muzeja Moslavine Kutina. Dalibor Sumpormnogima
će otkriti Izvorne zaštićene pasmine domaćih životinja
Sisačko-moslavačke županije kao što su konj posavac, srijemsko podolsko
govedo, crna slavonska svinja i pas posavski gonič.
Dio publike prema epidemiološkim mjerama / Foto Muzej Moslavine KutinaIz Zbornika Moslavine tekst Božice Brkan o knjizi Slavice Moslavac u izdanju Muzeja Moslavine Kutina
Od kulturnih tema slijede tekstovi o važnim, prošle godine objavljenim knjigama: Katarine Brkić piše O književnom dijelu knjige Đure Vidmarovića Moslavina oživljena, Božica Brkan Život za životno djelo – Slavica Moslavac, Etnografski zapisi po Moslavini i širem zavičaju, Slavica Moslavaco Mariji Lenart – Baki Mari. Božica Brkan bilježi i svježa sjećanja ugledne kazivačice Neda Ritz: formativne godine u Novoselcu, a Đuro Vidmarovićistražuje Erdödyeve u kulturnoj povijesti Hrvatske i Moslavine. Na kraju Jasmina Uroda Kutlić ispisuje Jubilarni kalendar 2020./2021.
Mnogi u cijelom životu nisu vidjeli, a kamo odjenuli onoliko gaća koliko ih je Slavica Moslavac izložila na izložbi Zaviri ispod /donje rublje i higijena otvorenoj 12. listopada 2017. u Galeriji Muzeja Moslavine Kutina. Natprosječno dobro ozračje uz brojne predmete sjećanja i želje pristajalo bi i neusporedivo važnijim izložbenim prostorima, pa i u stalnom postavu.
S otvorenja izložbe / Fotografija Božica Brkan
Nije to tek podsjećanje kako je to bilo nekad kad je većina toga bila sakrivena ispod – podsjećam da su se gaće, unatoč nazivu iz slavenskih pradavnina, redovito počele nositi uglavnom tek sredinom prošloga stoljeća – nego sve do danas, kad su i tangice i korzeti običan dio odjeće, pa je izložba osim etnološke, kako bi htjelo reći zanimanje i životni poziv autorice, nego i antropološka.
S modne revije / Fotografija Božica Brkan
Ta povijest je već i tvornički proizvedeno rublje u 20. stoljeću. (Nisam se sjetila provjeriti je li budžet izložbe dopustio i koju Victoria Secret!?) Također je osim uobičajeno samo moslavačke i posavske, zapravo nacionalno, pa i međunarodna, koncentrirana na temu bez granica, s golicanjem mašte uz predmete koji potiču lascivne misli, kako samih muzejskih izložaka svakidašnje uporabe i svečanih, čipkom urešenih ili pak gaća za k doktoru, tako i umjetničkih viđenja (gips Zvonimira Gračana, pastel Želimira Šiška, akvarel Ivane Ožetski, kombinirana tehnika Vlatke Vidiček Dama, tempera Stjepana Dragičevića, crteži Zorke Sever itd.).
Gračanove gipsane gaće / Fotografija Božica Brkan
Čestitke, to prije što će nakon što Kutinjani / Kutinčani mogu mjesec dana zagledati u raznorazne poštirkane gaće muške i ženske, grudnjake, spavaćice, kurte i kurtice, podsuknje, haltere od pliša, pamuka, lana, čipke, flanela, markizeta, svile, satena…, sve do štrikanih nakurnjaka, izložba obići i Zagreb, Kumrovec, Lipik, Đurđevac, Đakovo, Suboticu… Na njoj su surađivale i kulturne institucije Muzej Grada Đurđevca, Muzej Đakovštine, kumrovečki Muzej Staro selo Muzeja hrvatskog zagorja, Gradska knjižnica i čitaonica Lipik, Posudionica i radionica narodnih nošnji Zagreb, Gradska Galerija Novi Sad i brojni pojedinci koji su se na poziv Moslavčeve odvažili na danje svjetlo iznijeti najintimnije stvari.
Iako oku javnosti nedostupne, na potkošulji ili spavaćici i sitne su žabice pomno izrađene i pridodane čipki / Fotografija Božica Brkan
Ni vidjela ih nisam, znam ih samo iz mamine priče, a nisam još dospjela provjeriti jesi li označeni i burjagi, jastučići poput onih za ramena koji su širili bokove, a kakve je u mladosti nosila moja baba Julča Brkanova.
Povoji za dojenčad, dio zbirke Stjepana Đurića iz Mostara iz kloštranskoga kraja predstavljen je na izložbi / Fotografija Božica Brkan
Oni koji neće imati priliku obići izložbu, njezina je dodatna vrijednost, a i vrijednost sama za sebe, po dobroj tradiciji autorice, odličan katalog(dizajn Slavica Moslavac!), zapravo bogato ilustrirana knjiga Zaviri ispod / donje rublje i higijena na 74 stranice. Primjedba: nedostaje jedino biografija i bibliografija autorice, koja je i izložbu i katalog zanosno i poticajno te vrlo stručno nakrcala kao šipak, ali elegantno i ženstveno, damski, ne prelazeći granice niti radi izazovnoga i poticajnog PR-a. Moram se pohvaliti i da mi je na duplerici objavljena nova pjesma, kajkavska, košula za na noč.
Autorica izložbe razdragana poslije otvorenja još jedne uspjele izložbe / Fotografija Božica Brkan
Duhovitost i životna radost što pršti iz Slavice Moslavac i osvaja sve, ne samo nas njezine poštovatelje i prijatelje, okružila je i klasične muzejske izloške i umjetničke slike, fotografije i povezala ih novim kontekstom, pogotovo pjevanjem KUD-a Kutinsko Selo i izuzetno šarmantnom modnom revijom rublja, u kojoj je hrabro i šarmantno haljinu-kombine nosila i ravnateljica Muzeja Jasmina Uroda Kutlić.
Božica Brkan s pjevačicama KUD-a Seljačka sloga Kutina, koje su izvele i dio narodnih lascivnih pjesama / Fotografija Miljenko Brezak
