Muzej masline ispod Klisa, QR code – Umjesto kave 24. svibnja 2021.

Prošloga je petka – srećom sam ih preduhitnila Oblizekima, posve neupućena – ekipa ministrice poljoprivrede s ekipom Splitsko-dalmatinske županije otvorila otvorila Muzej masline u Klisu te uručila ugovore o potpori iz Programa ruralnog razvoja dijelu korisnika, pri čemu je ukupna vrijednost odobrene potpore putem šest novih ugovora veća od 3,1 milijun kuna. U nedvojbeno predizborni stranački PR vladajućih odlično se uklopio jedinstven projekt koji ne može ne uspjeti nego samo oduševiti posjetitelje. Mogu to ustvrditi i kao jedna od autorica monografije Maslina i maslinovo ulje / Božji dar u Hrvata / Olive and Olive oil / A Gift grom God to the Croats, 2011. i kao koautorica monografske kuharice Mediteran za stolom, 2003., koja je i hrvatska jela prvi put i uvrstila u mediteransku kuhinju. Nadam se da će ih na imanju Polićevih Stella Croatica odnosno Stela Mediteranea ispod kliške tvrđave već ovoga ljeta napokon ponovno biti i u tisućama.

Dio postava Muzeja masline / Foto Miljenko Brezak

Ne vjerujem da su nacionalni i regionalni vođe poput mene zanovijetali što su u čudesnom privatnom muzeju, krasnome projektu poput onih posvećenih oldtajmerima ili propalim ljubavnim vezama, sve legende, opisi na engleskom. Možda je prevladala želja inozemnoga dizajnera da tekst u odličnome konceptu ne zaguši izloške, ali na tom me je mjestu više nego ikad prije osupnula spoznaja kamo nam ide materinski jezik, neovisno je li standard ili čakavica, kajkavica ili štokavica. Dugogodišnji znanac i vlasnik, uz drugo i branitelj iz Četvrte gardijske, Andrija Polić ne mora podatak da se hrvatski tekst uz druge svjetske jezike može pratiti pomoću mobitela i QR codea braniti nacionalnim, domoljubljem i rodoljubljem, jer dostaje i kako su 2019. oborili vlastite rekorde sa nekih 50.000 posjetitelja, od kojih je čak 95 posto došlo iz inozemstva! To tek osupne, zar ne?

Marin Jerković i Božica Brkan pred 1300 godina starom maslinom iz Kaštel Štafilića / Foto Miljenko Brezak

Marin Jerković, voditelj kompleksa Stella Croatica, objasnio mi u pripremama za otvorenje:

Muzeja masline sastojat će se od pet dijelova. U prvom dijelu predstavljamo povijesni razvoj maslinarstva na Mediteranu, s naglaskom na utkanost masline u brojne kulture mediteranskih naroda, s prikazom proizvodnje na malo, koja je bila prisutna u Hrvatskoj dugi niz godina. Drugi dio svojevrsna je oda maslini kao stablu, uz prezentaciju nekih značajnijih sorti maslina u Hrvatskoj. Nakon tranzicijske video sobe, ulazi se u svijet modernog načina prerade maslina i vrsta maslinova ulja. Posljednji dio muzeja oslonjen je na načine prepoznavanja istinskoga ekstra djevičanskog maslinovog ulja te na zdravstveni aspekt, odnosno blagodati konzumiranja takva ulja, kao jednoga od oslonaca preporučene mediteranske prehrane.

Kušanje na imanju pripremljene hrane s maslinovim uljem Stelle Croatice / Foto Stella Croatica

Čestitke i dobre želje, uz nadu da će krasno osmišljen i dobro vođen posao sladak poput njihova smokvenjaka ili bobića, uspješno nastaviti. Sladeći se odličnim dalmatinskim proizvodima, ne mogu se, pomalo s nelagodom, ne prisjetiti začetnika u tim proizvodima i poljoprivrednoj sadnji SMS-a i još jedne hrvatske ideje i sudbine Srđana Mladinića.

20210522 – 20210523

Shapello, nova priča poduzetne Mary Novosel – Umjesto kave 11. prosinca 2020.

Potekla sam zapisati Shapello da mi ne pobjegne primjer lijepoga, baš domišljatog naziva za tekuće i krute šampone u obliku šape za pse i mačke, za kućne ljubimce, zapazivši kako u nekoj TV emisiji o Startaj Hrvatska, promotivnom projektu o zanimljivim manjim poduzetnicima, Mary Novosel nastoji prodati te svoje kreacije. Ne bih ja to, pomislila sam dok je Mary objašnjavala potencijalnim kupcima kako je njezin proizvod prirodan, kako ne izaziva alergiju, kako i vlasnik njime može prati kosu… A onda sam pomislila: pa ja bih svoje knjige prodavala…

Mary Novosel i Shapello / Fotografija Startaj Hrvatska

Pratim tu rođenu Australku s dvojnim državljanstvom otkako sam je upoznala kada je 2009. objavila za Hena.com prvi (humoristički!) roman Ide ko putar, a ja sam o njemu govorila na predstavljanju u ivanićgradskom Pučkom otvorenom učilištu. Bio mi je osobito zanimljiv budući da je upotrijebila i zajednički nam moslavački govor. Korijeni joj, naime, sežu u moju Moslavinu, a i stanuje u Kloštru Ivaniću. 

Kozmetika i za peseke i za vlasnike iz radionice Mary Novosel / Arhiva Mary Novosel

U ono je vrijeme radila kao novinarka, pa je pišući iskoristila i to svoje iskustvo. To joj, međutim, nikako nije bilo dovoljno, jer se otisnula dalje i, kako se to kaže, radila na sebi, obrazujući se poslovno, u odnosima s javnošću te specijalizirajući se u aromaterapiji. Već 2012. predstavlila sam je na svojim Oblizekima, uz njezin tada najnoviji uradak, priručnik za izradu jestive kozmetike S placa na lice, a i kasnije

Mary u kreaciji / Arhiva Mary Novosel

Dvije godine prije objavila je priručnik za izradu prirodne kozmetike Prirodno lijepa, a potom još i Detoks, priručnik za zdravi život, 2014., i Anticelulitnu revoluciju, priručnik za zdravi život žene, 2016. Nisu to meni baš bliske teme, ali oduševljavaju me žar i predanost. U današnja vremena!

Mary Novosel ima zaista bogato i poštovanja vrijedno iskustvo, jer je radila i kao direktorica u tvrtkama Total Natural i Marys Sweets, zatim kao savjetnica (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatski zavod za javno zdravstvo), glasnogovornica (Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, Hrvatski zavod z zdravstveno osiguranje); event i PR menadžerica, a kao novinarka, spisateljica, urednica i predavačica surađuje ili je surađivala s novinama, TV kućama i web portalima (Jutarnji list, Doktor u kući, Iće&piće, Aktual, Zdrava krava, She.hr, Modra lasta, Večernji list, prilog Zdravlje Novoga lista, na HTV-u Hrvatskoj uživo i Dobro jutro, Magazin Sensa i Čuvarkuća.hr itd.). 

Jedna od knjiga Mary Novosel / Arhiva Mary Novosel

20201210 

B. Brkan gostovala u emisiji Kak je lepi naš kaj TV Zapad

Iako je u gledanoj emisiji TV Zapad Kak je lepi naš kaj gostovala 24. studenoga 2016., Božica Brkan ponovno je u istoj emisiji bila gost voditelja i urednika Franje Vukinovca u rujnu i od 18. rujna 2020. može se pogledati i na Youtubu

Franjo Vukinovac i Božica Brkan na snimanju na TV Zapad u Zaprešinu 8. rujna 2020.

Govorila je o Nagradi Vesna Parunkoju je u Stubičkim Toplicama dobila u lipnju 2020. za pjesmu Haljina za snove , o rujanskome Kajkavskom tjednu kulture u Krapini te o 19. Znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem Kajkavski jezik i kultura, gdje je izlagala o Afirmaciji zavičajnoga idioma u kajkavskim igrokazima za djecu, i Recitalu kajkavske poezije, zatim o Oblizekima, kekavici i svojim djelima na kajkavskome. Pročitala je i više pjesama te prozu.

20200918 

U Noći knjige u Petrinju na književnu večer Božice Brkan

I Gradska knjižnica i čitaonica Petrinja sudjeluje u Noći knjige 2019. – 23. travnja. U 19 sati književnik Siniša Matasović moderator je gostovanja Božice Brkan. Kako je ovo dvoje književnika već treći cjeloverečernji razgovor, prvi izvan Siska, bit će zanimljivo vidjeti i čuti što publici imaju novo reći te što im novo od svojih književnih radova imaju predstaviti.

Božica Brkan i Siniša Matasović prošle 29. siječnja 2018. u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovacu Sisku / Fotografija Miljenko Brezak

Atrakcije nikako neće nedostajati, budući da je cijela ovogodišnja Noć knjige posvećena stripu. Imaju li i o tome reći mladi lav i lavica u najboljim godinama, koja se našalila najavom uz alanfordovsku najavu kako napokon ima priliku postati – Broj jedan! Što uz svoje Oblizeke ima reći na Petrinjske oblizeke, a što o kajkavskome u okolici Petrinje, o književnosti danas i o drugim temama koje može predložiti i sama publika – na susretu u Noći knjige.

20190422

Link

http://www.bozicabrkan.com/tag/narodna-knjiznica-i-citaonica-vlado-gotovac-sisak/

Tibor Martan, pjesnik – umjesto kave 22. srpnja 2017.

Upoznala sam ga prije nešto više od dvije godine kada se sam javio bi li mogao surađivati na mojim Oblizekima. Željela sam najprije upoznati Tibora Martana, koji je zbog naše kave (i zubara!) posebno došao u Zagreb. Mladi je etnolog neumorni istraživač baštine svoga kraja, novomarofskoga, odnosno sela Madžareva, a također i pedagog u svojoj osnovnoj školi. Svestrana i vrlo zanimljiva osoba, koja nije jadikujući otišla u svijet trbuhom za kruhom, nego u provinciji, kako se to misli, predano, s jednakim žarom vodi različite udruge, obnavlja  etnokuće, s djecom stvara teatar, osmišljava jestive suvenire oživljujući uspomenu na dobročiniteljicu groficu Lujzu, predstavlja dio svega toga na našim Kriškim oblizekima i tako dalje.

Na fotografiji ovjekovječen dan upoznavanja: Božica Brkan i Igor Martan 16. ožujka 2015. na fotografiji Miljenka Brezaka
Na fotografiji ovjekovječen dan upoznavanja: Božica Brkan i Igor Martan 16. ožujka 2015. (zima!) na fotografiji Miljenka Brezaka

Čitatelji mojih Oblizeka, www.oblizeki.com , upoznali su Tibora Martana unatrag dvije godine i kroz brojne povremene tekstove o sezonskim jelima iz njegova zavičaja i običaje vezane uz njih. Ustrajno bilježi seoski život kroz sezone tijekom godine kako ga ne bi progutali novi globalistički običaji te kako i zašto, na primjer, uza sv. Janu u njegovu Madarevu ili negdje drugdje poslužuju jela od tikve, uza sv. Vida štrudlu od trešanja, a u korizmi – bijelu juhu. Koga zanima, više linkova za web i fejs u dodatku, jer danas želim onima koji to još ne znaju Tibora otkriti kao – pjesnika.

Njih dvojica pjesnika: ivan Babić i Tibor Martan / Fotografija Hrvatski sabor kulture
Njih dvojica pjesnika: ivan Babić i Tibor Martan / Fotografija Hrvatski sabor kulture

I meni je bila novost, baš ugodna vijest kad sam nedavno na istoj fotografiji na društvenim mrežama ugledala svoga dragog kolegu pjesnika Ivana Babića i svoga suradnika Tibora Martana. Ivan je, naime, s Miroslavom Mićanovićem i Ozanom Iveković bio u prosudbenom povjerenstvu 36. Susreta najboljih hrvatskih zavičajnih književnika, koje je Tiboru dodijelilo priznanje za pjesmu Pisana plafta. Njemu to, doznah pitajući dalje i ja, nije ni prva nagrada, a ni prva pjesma, a ni prvi literarni nagrađeni rad! Tako mi preostaje da, uz opetovane čestitke, samo s čitateljima s veseljem podijelim nagrađenu pjesmu.

Tibor Martan interpretira svoju pjesmu / Fotografija Hrvatski sabor kulture
Tibor Martan interpretira svoju pjesmu / Fotografija Hrvatski sabor kulture

Tibor Martan       

Pisana plafta

V one noči
gda je plaftica Božja cvela
i dišala
kak trokraljsko svetsvo,
zalukaval se bledi mesec
z drobnemi zvezdami
čež mučki obloček
v  hižicu,
z prutja spletenu.

Spazili so oni
nečije roke,
prste,
sfrkane i strošene,
kak fetno črlenu merku
čez konopljinu preju
na naredi
čonekom prevlače
i z češljem zbijaju
v pisanu, cufridnu
plaftu.

Jedino zbrati nesu mogli
zakaj tožna oka tkalje
od cajta do cajta
v kot glediju
i komu to
njezine vusnice
tak nekaj stiha šepču. 

A onda se najenput
z jalšinih gran
veter zdigel i
obločeka na hižici
resprl.
Vušle su reči v svet,
i spoznala se molitva
zrečena
vmiručem Jezušu
na križnom drevu.

Njemu se tkala pisana plafta,
vredne tkalje
posledni osebunjek.
Zastrla ga bu ona,
sa pisana i črlena
v onaj čas, gda se bu
od njezina tela
dušica restavila
i v nebiče
vputila.

20170720

Linkovi

http://oblizeki.com/slatki-cvibok-ane-martan-15811
http://oblizeki.com/janino-s-tikvama-na-stol-15546
http://oblizeki.com/magdini-zdigani-skrukli-15842
http://oblizeki.com/bijela-juha-korizmeno-jelo-novomarofskog-kraja-17517
http://oblizeki.com/kiflini-s-tikvinim-koscicama-ane-martan-jako-fiiiiiiini-i-bastinski-i-trendovski-18768
http://oblizeki.com/vilinski-medenjaki-i-kruscici-grofice-lujze-na-vilinskom-igriscu-15435
http://oblizeki.com/kuruzni-tropanec-i-psenicni-kolac-glavna-jela-tradicijskog-dorucka-novomarofskog-i-visockog-kraja-18478
http://oblizeki.com/strukli-od-tresanja-lipanjska-slastica-sv-vida-20691
https://www.facebook.com/oblizeki/posts/10155436611582210
https://www.facebook.com/oblizeki/posts/10153607323592210

Umjesto kave 19. listopada 2016.: Otvorena Kuća Šenoa

Dugo pripremana, u petak 14. listopada 2016. napokon je u Mallinovoj 27 u Zagrebu otvorena Kuća Šenoa, muzej Augusta Šenoa i njegove obitelji. Udruga Svi naši Šenoe publici i poklonicima na taj način kroz pet uređenih soba približava četiri naraštaja Šenoa u Zagrebu. I to ne samo sa više od dvije i pol tisuće predmeta koji podsjećaju na biskupskoga sladopeka Alojza, zatim na najzagrebačkojega književnika Augusta, slikara Branka i njegova brata geografa i putopisca Milana, zatim enciklopedista Zdenka i druge nego na duh prošlih vremena.

senoa_06augustovasobaslikanje
Fotografiranje uz Augustov šrajbptiš / Fotografija Miljenko Brezak

senoa_03publika
Uoči otvorenja / Fotografija Miljenko Brezak

otvorivši dom u ime pokrovitelja Matice hrvatske, njezin predsjednik akademik Stjepan Damjanović podsjetio je i kako najstarija hrvatska kulturna institucija – a narod ne može bez svojih, posebice kulturnih institucija – iduće godine obilježava 175 godina. August Šenoa u MH objavio je više knjiga od ma kojega književnika, a bio je i dugogodišnji, vrlo uspješan glavni urednik Vijenca. Taj veliki ljubimac hrvatskoga naroda, kako je rekao akademik Damjanović, podržavao je osobito mlade književnike.

senoa_02monsivangolub
Pjesnik i svečenik mons. Ivan Golub i novinarka Anamaria Šnajdar / Fotografija Miljenko Brezak

Izuzetno dojmljiv u nastupu bio je pjesnik i svećenik mons. Ivan Golub, inače susjed i duhovni pratitelj kuće, koji je dom Šenoinih pozdravio s Mir kući ovoj, blagoslovio – prvi je put blagoslovljena na Andraševo 1929. – uz drugo, i opetovanim, po njemu i danas izuzetno aktualnim Augustovim riječima iz Diogeneša, što visi na ulazu kuće:

Bog vas blagoslovio… Ljubite se do groba, samo ljubav uzvisuje čovjeka do zvijezda. Al ljubite i cijeli svijet, a prije svega taj divni kraj koji vas je rodio. Siromašan je, mnogo mu treba ljubavi. Na ovoj grudi trajte pošteno dane svoje, za nju radite, nju mi branite; ne mami vas tašta čast, ne zaslijepi vas sjajno tuđinstvo. Ostajte što jeste, i ne dajte da vam dejea budu drugo nego što sve vi!

Zanimljivo je bilo i uime svih prisutnih, kako je rekao, njegovo rukovanje sa slavnim prethodnikom preko molitvenika Razgovor s Bogom, koji je August darovo supruzi Slavici 1870. uz rukopisnu posvetu.

senoa_05jasminareispozdravlja
Dobrodošlica osnivača muzeja: Jasmina Rais / Fotografija Mijenko Brezak

Dobrodošlicu je poželjela i Jasmina Reis, pastorka posljednjega Šenoe, Zdenka, Augustova unuka, koja sa svojom obitelji obnavlja kuću i uređuje je za trajanje u budućnosti. Svečanom činu prisustvovali su brojni prijatelji i poklonici Šenoa, uz druge i predsjednik HAZU Zvonko Kusićakademik Tonko Maroević, Božo Biškupić, Lazo Goluža, gosti iz Mađarske glasnogovornik Hrvata u Mađarskom parlamentu Mišo Hepp i predsjednik Htvatskoga kluba August Šenoa u Pečuhu Mihaly Šarošac, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Tedi Lušetić. Otvorenje je glazbeno oplemenila harfistica Marija Mlinar, a književnom riječju učenici Osnovne škole Augusta Šenoe.

Kroz večer je osebujno vodila novinarka Anamaria Šnajdar, autorica serijala razgovora sa Zdenkom Šenoom o štiklecima o obitelji na Radio Sljemenu.

201610188042-600-hrv-slovo-tekst-muzej-senoa

Objavljen tekst Božice Brkan u “Hrvatskom slovu” broj 1124 od 4. studenoga 2016.

 

link

http://oblizeki.com/kuca-senoa-u-malinovoj-27-zagrebacka-prica-o-cetiri-narastaja-izuzetne-obitelji-19010