„Domaća rič 15“: „Jokešinski vrčak“ ili kajkavski cvjetnjak Božice Brkan

Upravo mi je iz Ogranka Matice hrvatske iz Zadra prispjela poveća knjiga na gotovo 550 stranica Domaća rič 15, Zbornik, Zadar 2023. (urednik Ivan Paštar). To je Zbornik radova s međunarodnoga jezikoslovno-književnog skupa Domaća rič 15 održanoga 25. i 26. lipnja 2021. u Zadrupod pokroviteljstvom Zadarske županije i Grada Zadra. Još pod epidmijskim koronskim maskama. Odmah dodajem kako pripremaju zbornik s ovogodišnje Domaće riči 16 i odmah pozivaju na Domaću rič 17 u svibnju 2025. godine!

Naslovnica zadarskoga zbornika sa 550 stranica!

Zaista sam ponosna svojim, u usporedbi s brojnim drugim kako znanstvenim tako i književnim radovima nevelikim, sudjelovanjem. Meni vrlo poticajnim. Iako sam u međuvremenu objavila i s Borisom Domagojem Biletićem u Kajkavskom spravišču kajkavsko-čakavsku botaničku knjigu Breberika i Eklektika, u Zadru sam predstavila temu biljaka i cvijeća. Tri pjesme na kekavici, govoru Okešinca mojega rodnog sela: reč je moja vrčak, dva bori i ta moja kej pesma (str. 475.-479.).

Tekst o cvjetnjaku i okućnici u moslavačkom zavičaju Božice Brkan

Za znanstveni dio, esejistički, odabrala sam temu Jokešinski vrčak https://www.bozicabrkan.com/jokesinski-vrcak-na-15-domacoj-rici-u-zadru/ (str.151-159.), s popisom literature i sažetkom na engleskome. Nadam se da će se možda tko zainteresirati za temu bilo s prirodnjačke bilo s jezične ili koje druge perspektive. Iako će neki pomisliti da se radi o in ekološkoj i klimatološkoj temi, nakanila sam samo sačuvati i prenijeti sjećanje spojivši iskustvo u uređivanju novinarskog priloga Vrt u Večernjem listu, za koji me je Hrvatsko novinarsko društvo nagradilo i Marijom Jurić Zagorskom za najbolje uređen novinski prilog 2000. godine, iskustvo u ocjenjivanju najljepših vrtova i osobito u praćenju hrvatskoga tradicijskog vrta, zaljubljenost od djetinjstva u prirodu i zavičaj te žal zbog promjena i nestajanja bioraznolikosti unatoč množenju industrijskih vrsta. Pokušala sam opisati odnosno usporediti vrste na okućnici otprije pola stoljeća, kontinentalnom kajkavskom/kekavskom vrčaku od sjetve i sadnje do prikupljanja sjemena i plodova, uopće razmnožavanja i širenja, zatim povezanost bilja sa svakidašnjim životom kako biljaka nužnih za preživljavanje te onih samo za ljepotu, bilo lončanica bilo vrtnih, cvjetnica, drveća i grmlja, sve do prenošenja na odjeću, u imena te što je od svega toga još ostao u rječnicima.

Vrčak opjevan u kekavskim stihovima B. Brkan

20230921

Jokešinski vrčak na 15. Domaćoj riči u Zadru

Ni odgađanja zbog epidemijskih uvjeta nisu spriječila da se ove godine održi bienalni, izuzetno zanimljiv i sadržajan Međunarodni jezikoslovno-književni skup Domaća rič 15. Ogranak Matice hrvatske u Zadru organizirao ga je na tamošnjem sveučilišnom kampusu 25. i 26. lipnja 2021. sa zanimljivim što znanstvenim, a što pjesničkim prinosima više od šezdeset sudionika. Ove je godine čak 21 sudionik gostovao prvi puta, od čega i pet iz inozemstva, od Crne Gore do Sjeverne Amerike i Australije.

Dio sudionika Domaće riči 15 prvoga dana / Foto Miljenko Brezak
Ugledni profesor Josip Lisac predsjeda znnstvenim dijelom skupa / Foto Miljenko Brezak /Foto Miljenko Brezak

Naglašena međunarodna suradnja odražava tijesnu suradnju zadarskih matičara s iseljeništvom te su se svojim temama predstavili primjerice i Hrvati iz Molisea (Francesca Sammartino i Antonio Sammartino temom Usri mora je jena put o usmenim pjesmama u moliških Hrvata) i austrijskoga Gradišća (Ana Schoretits temom Hrvati u Gradišću – krumpirište ili cvjetna gredica? Književni pokus tumačenja ili zabluda velikog Carusa), Bosne i Hercegovine itd.

Odličan niz prezentacija otvorila je jezikoslovka Ivana Kurtović Budja / Foto Miljenko Brezak
Krunoslav Puškar iz Križevaca govorio je o prezimenima / Foto Miljenko Brezak
Kajkavka Lidija Bajuk iznosi etno-antroloološku temu Svjetla i sjene iz Krive kale u Sv. Filipu i Jakovu / Foto Miljenko Brezak
Anton Šuljić predstavio je pjesništvo Andriane Škunce / Foto Miljenko Brezak

Kako je istakao Ivan Paštar, predsjednik Organizacijskoga odbora, više je bilo i mlađih sudionika, a uz domaće, štokavske i čakavske teme (primjerice Govori Makarskoga primorja u odnosu na kliški mjesni govor Ivane Kurtović Budja), osobito otočke od najbližih zadarskih do bračkih (uz jezične, valja spomenuti primjerice Sukošanski govor u poeziji Dinka Zlatka Pavića Josipa Lisca ili Zamah od riječi u pjesništvu Andrijane Škunce Antona Šuljića) uočljivo više kajkajkavskih priloga i prvoga (Đuro Blažeka govorio je o temi Pseudoanalogonimija između replogškoe skupine međimurskog dijalketa i prekomurskog književnog govora, Željko Bajza izlagao je temu Kajkavski humor nekad i sad, Krunoslav Puškar Prezimena potkalničkoga Prigorja motivirana nadimkom…) i drugog dana (Vera Grgac, Lidija Bajuk i drugi).

Božica Brkan izlaže Jokešinski vrčak na zavičajnoj kekavici / Foto Miljenko Brezak

Božica Brkan u znanstvenom dijelu jezično i običajno oslikala je Jokešinski vrčak, tradicionalni mali cvjetni predvrt koji nestaje s moslavačkih okućnica, a osobito vrste i nazive bilja otprije pola stoljeća, dok se u pjesničkom dijelu predstavila trima pjesmama na kekavici, zavičajnom govoru rodnoga sela Okešinca: reč je moja vrčak, dva bori i ta moja kej pesma.

Prema dobroj tradiciji Domaće riči, svi će radovi biti i tiskani u zborniku.

Zanimljiv pjesnik Zvonimir Sutlović predstavio se s čakavskom monodramom Žile i korenja / Foto Miljenko Brezak
Ana Schoretits iz austrijskoga Gradišća govori svoje pjesme / foto Miljenko Brezak
Ivan Paštar predlaže zaključke skupa / Foto Miljenko Brezak
Radomir Jurić, predsjednik Matice hrvatske Ogranak Zadar, zadovoljno zaključuje skup / Foto Miljenko Brezak

Manifestacijama kao što je Domaća rič čuvamo svoje korijene, istakao je Paštar dodajući kako mi njegujemo mjesne govore, idiome, jer je upravo na temelju takvih govora nastao i naš standardni jezik. Prema njemu, njegov je početak  upravo – domaća rič. Zaključujući radni dio skupa, spomenuo je posezanja u hrvatsku, pa i jezičnu baštinu kao što je najnoviji primjer s bunjevačkim govorom.Radomir Jurić, predsjednik Ogranka matice hrvatske u Zadru, podsjetio je na kraju na 50. obljetnicu Hrvatskoga proljeća, u kojem su Zadrani odigrali važnu ulogu.

Žustre rasprave nisu prestajale ni u stanci za objed: Božica Brkan i Josip Lisac / Foto Miljenko Brezak
Izuzetno zanimljive bile su i kave / Foto Miljenko Brezak
Nije moglo proći niti bez razmjene knjiga: Francesca i Antonio Samartino iz Molisea i Božica Brkan / Foto Miljenko Brezak

20210628

Reč je moja vrčak u Selcima

Božica Brkan na 28. Croatia rediviva ča-kaj-što / Fotografija Miljenko Brezak

28.Croatia rediviva ča-kaj-što održana je u petak 10. kolovoza 2018. na otoku Braču na selačkoj Pjaci. Na tome, kako ga je opisala Vjekoslava Jurdana, svojevrsnome pjesničkom hodočašću, na čakavici, kajkavici i štokavici svoje su pjesme govorili pjesnici Luko Paljetak, Božica Brkan, Tomislav Domović, Vjekoslava Jurdana, Marko Gregur, Radovan Tadej, Tomislav Čadež, Drago Štambuk, Zvonimir Sutlović, Katarina Jakšić, Vera Grgac, Ninoslav Žagar, Sanja Mošić, Tomica Bajsić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Danijela de Micheli Vitturi, Stanko Krnjić, Anuška Kobal Paljetak i don Stanko Jerčić, Silvija Buvinić i Katarina Jakšić. Božica Brkan govorila je pjesmu Reč je moja vrčak, a ponovila i svoju programatsku Doveka.

Utemeljitelj jedinstvene pjesničko-jezične svehrvatske manifestacije pjesnik, diplomat i liječnik Drago Štambuk otvorio je večer u svojem rodnom mjestu podsjećanjem na 75. obljetnicu paljenja Selaca. Nacionalni dramski prvak Dragan Despot prema tradiciji čitao je pjesmu Maslina Vladimira Nazora. Dramska umjetnica Anja Šovagović Despot izvela je iz Krležinih Balada Petrice Kerempuha Baba cmizdri pod galgami. Publici su se obratili i načelnik Općine Selce Ivan Marijančević te drugi visoki gosti i predstavnici pokrovitelja predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.

Za stolom 28. Croatia rediviva ča-kaj-što: don Andro Ursić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Ivan Zvonimir Čičak, Marko Gregur, Martina Gregur, Božica Brkan i Vera Grgac / Fotografija Miljenko Brezak

S odabranim je stihovima na Zidu od poezije otkrivena je ploče prošlogodišnjega oliveatusa Tomislava Domovića uz osvt Božice Brkan na njegovo djelo, te ovjenčanikovo govorenje vlastitih stihova.

Poeta oliveatus 28. Croatia rediviva ča-kaj-što Zvonimir Sutlović poslije svečanog proglašenja / Fotografija Miljenko Brezak

I domaćini su se predstavili kraćim umjetničkim programom. Poeta oliveatus 28. Croatie redivive je Čakavski pjesnik Zvonimir Sutlović s otoka Iža.

Svi sudionici na pozornici 28. Croatia rediviva ča-kaj-što / Fotografija Miljenko Brezak

20180813

Linkovi


http://www.bozicabrkan.com/tomislav-domovic-trubadur-za-21-stoljece-umjesto-kave-13-kolovoza-2018/

https://youtu.be/dR-DKhwp2Jk

https://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20180813/282505774430815

https://www.pressreader.com/croatia/vecernji-list-hrvatska/20160805/282166470562807

http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=202322

https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=83822

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/28.-croatia-rediviva-ca-kaj-sto-selca-na-otoku-bracu 

https://www.zvonainari.hr/single-post/2018/08/10/28-Croatia-rediviva-%C4%8Da-kaj-%C5%A1to

https://www.bolinfo.hr/kultura-skolstvo/knjiznica/2018/28-croatia-rediviva-ca-kaj-sto/