Na četvrti natječaj za kratku priču – satiru Gradske knjižnice Slavko Kolar u Čazmi 2015. “pristiglo je 59 radova koji su udovoljavali uvjetima natječaja, a koji su se istovremeno suočili i s izazovima suvremenosti, tematski pokrivajući širok raspon i društvenih i karakternih negativnih pojavnosti. Žiri je i ove godine djelovao u sastavu: Miroslav Mićanović, Branislav Oblučar, Hrvoje Kovačević, Vinka Jelić Balta i Slađan Lipovec i nakon pomne analize i rasprave izdvojio deset najuspjelijih priča, pri čemu su odlučivale nijanse poput inovativnosti u obradi tematike, stilska istančanost i, naravno, privlačnost samog pripovijedanja.”
Gradska knjižnica Slavko Kolar upravo je objavila da je u uži izbor među 10 ušla i priča – satira Božice Brkan “Torte od malina”.
U subotu 14. studenoga, tražeći zanimljive naslove sa svojega popisa knjiga koje još nije uspjela nabaviti, Božica Brkan susrela se s osobitim veseljem i s nekima od svojih knjiga.
“Oblizeki, Moslavina za stolom” Božice Brkan na “Interliberovom” štandu “Nove stvarnosti” / subota 14. studenoga 2015.Božica Brkan s prijateljima Đurđom Arbanas i Željkom Prceom uz izloženo hrvatsko, englesko i njemačko izdanje “Hrvatsku za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Slastice u Hrvata”, “Recepte iz Vegetine kuhinje”, kuharice iz serije ”Mala škola kuhanja” i druge svoje kuharice na Interliberovom štandu “Alfe”.
PRVIH DVADESET UBODA, naslov je zbirke kratkih priča satira, koju je upravo izdala Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma (urednici Vinka Jelić-Balta i Slađan Lipovac).
Ta knjižnica od 2002. održava kulturnu manofestaciju Dani Slavka Kolara, a od 2012. ju je proširila i natječajem za kratku priču – satiru, “čime se svrstala uz bok sličnih festivalskih događaja na nacionalnom nivou, budući da je odaziv autorica i autora iz godine u godine sve veći, a Dani se pokazuju kao sretan spoj tradicije i suvremenosti, kao hommage Slavku Kolaru, ali i kao vrlo živo mjesto suvremene pisane satirične riječi”.
Od devedesetak priča koliko godišnje pristiže na ocjenjivanje, desetak odabranih objavljuje se na interenetu, a bijenalno se i ukoričuje u knjigu. U prvoj su knjizi najbolje priče iz godišta 2012. i 2013.
S veseljem ističemo da zbirka počinje kratkom pričom – satirom SVOJIH TIJELA GOSPODARI Božice Brkan, prvonagrađenom na prvom čazmanskom natječaju 2012.
Na poziv Aleksandra Antolovića, ravnatelja dugoselske Gradske knjižnice u Dugom Selu je u književni petak, 30. listopada 2015. predstavljen najnoviji roman Božice Brkan “Ledina”. Uz autoricu o romanu su uobičajeno nadahnuto i neponovljivo govorili kolege Đuro Vidmarović i Maja Matković, a erotično kupanje na mjesečini iz “Ledine” interpretirao je Želimir Novak. ustrajni interpret tekstova Božice Brkan.
Na trodnevnoj izložbi “Naših pet godina” Udruge “Prijatelji Kloštra” u Kloštru Ivaniću, jednom od važnih duhovnih, kulturnih i povijesnih središta Moslavine unatrag više od devet stoljeća, u nedjelju 25. listopada 2015. književnica Božica Brkan prigodno je čitala kekavske pjesme iz zbirke “Vetrenica, obiteljska arheologija” – “slika”, “ladlin”, “smesni kru”, “oporuka” i “vetrenica” , a kolega književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović, pročitavši “molitvu”, govorio je o važnosti moslavačkoga kulturnog identiteta, posebice književnosti i jezika, te je predstavio rad njihove moslavčanke Božice Brkan. (mb)
Božica Brkan sa svojim romanom “Ledina” među 5 finalista 22. međunarodnog festivala književnosti “Galovićeva jesen” u Koprivnici 24. listopada 2015. još jednom je imala priliku predstaviti svoj najnoviji roman, ovaj put kroz prizmu zavičajne tematike. (mb)
Novinar i lektor hrvatskoga u Moskvi Slobodan Kadić objavio je 22. listopada 2015. na svojoj Facebook stranici Slobodan Otrov Kadić:
“Od jučer, veliku knjižnicu najvećega ruskog sveučiišta Lomonosov (MGU – Moskva) – krasit će i knjige naše poznate spisateljice Božica Brkan te najnovije izdanje vrhunskog Gastronautovog vodiča “100 vodećih hrvatskih restorana” naše Karin Mimica. Djelatnici biblioteke zahvaljuju Božici i Karin i nadaju se da ih i u budućnosti neće zaboraviti!”
Autorica i izdavač zahvaljuju.
Podsjećamo da se knjige Božice Brkan od 2014. nalaze i u Nacionalnoj knjižnici Australije (National Library of Australia) u Canberri.”
I pjesma “naj kvariti zabavu ludem” Božice Brkan objavljena je u zborniku “Me senje nemre ni mesečina zeti” sa 56, a sa još 33 izvedena je na Recitalu kajkavske poezije Krapina 2015. u srijedu navečer, 9. rujna 2015. Maestralno ju je pročitala dramska umjetnica Biserka Ipša. Od 227 pjesama pjesme je odabirao ocjenjivački sud predsjednik Radovan Novina te članice Zorica Klinžić i Dragica Ferjanić.
U Tjednu kajkavske kulture Krapinski festival slavi 50. obljetnicu, a recital je dvadesetak godina mlađi, pa je bilo osobito svečano. Čak je sedam glumaca – uz Biserku Ipšu i Marija Borić, Denis Bosak, Hana Hegedušić, Kristijan Potočki, Silvio Vovk i Ronald Žlabur – govorilo pjesničke tekstove iz svih kajkavskih krajeva, a na pozornici su im se pridružile i kajkavske doajenke kajkavijane Nada Klašterka i Smiljka Bencet. Priredbu je vodila Tanja Baran, a glazbeni su gosti bili Mikulić i Toni Eterović.
Prema mišljenju mnogih, ovogodišnji je recital bio najuspjeliji dosad.
Na 14. znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” u okviru Tjedna kajkavske kulture u Krapini, 7. rujna 2015. među dvadesetak izlaganja je i ono Božice Brkan “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”. Književnica i novinarka oslonila se na dugogodišnje praćenje medija i anketu sa pedesetak utjecajnih novinara, urednika, književnika. Ukratko, spoznaje su vrlo porazne uopće o zavičajnim govorima u medijima, čak i lokalnima, napose kajkavskima. Dobrim je primjerima istraživačica navela Slobodnu Dalmaciju i Novi list te zanimljive primjere s različitim govorima iz reklama Zagrebačke pivovare i Hrvatske lutrije.
Božica Brkan tijekom prezentacije teme “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”
Na skupu su govorili i: prof. dr. Alojz Jembrih o temi kajkavski Evangeliom(i) Cirkve zagrebečke i Horvaczko Evangeyelye (1732.), Ivana Jakopiček o sinonimskom nizu u Belostenčevim propovijedima, mr. sc. Ivan Zvonar o najstarijim i starijim kajkavskim božićnim pjesmama, dr. sc. Alojzija Tvorić Kučko o kajkavskim božićnim pjesamama u molitvenicima iz 19. st., Lidija Bajuk o odjecima mita u pripjevima kajkavskih tradicijskih napjeva, msg. Juraj Kolarić o rječniku Međimurske kajkavske biblije iz 1914., dr. sc. Ivana Klinčić o leksikografskoj obradi i interpretaciji koprusa Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika, dr. sc. Martina Horvat o tvorbi složenica u hrvatskome kajkavskom književnom jeziku, d. sc. Marijana Buljan sa doc. dr. sc. Rajkom Furešom i prof dr. sc. Dubravkom Habekom o doprinosu Mirka Dražena Grmeka istraživanju kajkavskih prirodoznanstvenih tekstova (u povodu 15. obljetnice smrti), Mario Jembrih (a dodatno i prof. dr. sc. Alojz Jembrih) o tome zakaj smo dobili međunarodni ISO-kod za kajkavski književni jezik i odjecima, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek o modernism tokovima na temeljima tradicije u kajkavskom pjesništvu Ernesta Fišera, Krunoslav Puškar o osobnim imenima župe Miholec nekada i danas, prof. dr. sc. Đuro Blažeka zanimljivosti iz preloškoga kajkvskog rječnika, Željko Funda o lekturi u modernome kajkavskom jeziku, Ružica Gregurić o karakterima i tjelesnim obilježjima u kajkavskome leksiku, a Joža Horvat o frazemima u filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.
Svi sudionici znanstvenog skupa
Također su predstavljeni i zbornik sa istoga znanstvenog skupa 2012. i 2013. i odličan “Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice” Štefice Hanzir, Jasne Horvat, Božice Jakolić, Željka Jozića i Mije Lončarića, o kojem su govorili dr. sc. Mijo Lončarić, prof. dr. Marko Samardžija i dr. sc. Ivana Kurtović Budja.
Organizatori skupa su hrvatska udruga Muži zagorskogs srcaiz Zabora i Društo za kajkavskoga kulturnog stvaralašta iz Krapine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.
U časopisu za međunarodne književne veze Most/The Bridge, DHK, broj 1-2/2015., od str. 8. do str. 68. (urednik časopisa Davor Šalat) gost urednik Ernest Fišer s popratnim uvodnim tekstom načinio je “Moderne kroatische kajkavische Lyrik” (prijevod Boris Perić) u koju je uvrstio i dvije pjesme Božice Brkan – MITTAGSSTUNDE (poldanica) i LETZTER WILLE (oporuka). Obje su pjesme objavljene u zbirci “Vetrenica ili obiteljska arheologija” (1990.).
U antologiji je 46 pjesma ukupno 28 pjesnika od 1900. do 2015.: Antun Gustav Matoš, Dragutin Domjanić, Fran Galović, Zvonko Milković, Miroslav Krleža, Tomislav Prpić, Nikola Pavić, Ivan Goran kovačić, Vinko Kos, Stjepan Bence, Božena loborec, ivan Golub, Vladimir Korotaj, Zlatko Crnec, Pajo Kanižaj, Ivica Jembrih, Ivo Kalinski, Stanislav Petrović, Ivan Kutnjak, Ernes Fišer, Zvonko Kovač, Božica Jelušić, Božica Brkan, Božica Pažur, Tomislav Ribić, Zdenka Maltar,Valentina Šinjori i Denis Peričić.
Osim u zbornicima, kajkavske pjesme Božice Brkan do sada je u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća “Rieči sa zviranjka” (1999.) dr. sc. Joža Skok uvrstio četiri, dok je deset pjesama dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio u «Kajkavsku liriku Moslavine» (2009.).
Link:
U časopisu za međunarodne književne veze Most/The Bridge, DHK, broj 1-2/2015., od str. 8. do str. 68. (urednik časopisa Davor Šalat) gost urednik Ernest Fišer s popratnim uvodnim tekstom načinio je “Moderne kroatische kajkavische Lyrik” (prijevod Boris Perić) u koju je uvrstio i dvije pjesme Božice Brkan – MITTAGSSTUNDE (poldanica) i LETZTER WILLE (oporuka). Obje su pjesme objavljene u zbirci “Vetrenica ili obiteljska arheologija” (1990.).
