Poslije Zagreba, Sydneya, Križa, Čazme, Koprivnice, Dugoga Sela i Ivanić Grada moj roman Ledina predstavljen je u subotu 9. travnja 2016. i u Piljenicama, rodnome selu Đure Vidmarovića, književnika, književnog kritičara, povjesničara, političara i diplomata, prema čijoj je ideji ondje narastao i sad već četvrti održan književni Susret Rijeka, šuma, nebo. Promocija je bila finale ovogodišnjega susreta, a osim Dragutina Pasarića i maestra Vidmarovića, koji je ponovno našao nove riječi o romanu koji na zavičajnom jeziku o lokalnim temama, kako je rekao, stvara vrijedan, nacionalno relevantan tekst.
Prvi je put o romanu izuzetno nadahnuto govorila i profesorica i spisateljica iz Kutine Katarina Brkić, uspoređujući, ponajprije na jezičnoj i stilističkoj razini, književni jokešinski tekst sa stvarnošću svojih pretkinja iz također moslavačke Repušnice.
I zbog mojih mi je promotora godila ocjena kako su i usred metropole takva predstavljanja rijetka, uz ostalo i po srčanome sudjelovanju natprosječne publike. Uz domaće, od osnovaca iz područne škole do vrha lipovljanske općine, tu su bili i gosti, kako lokalni slavonski i moslavački matičari tako i moji kolege književnici poput legendarnoga Joje Ricova – koji je uz Tošev mlin govorio pjesmu na zaštićenom idiomu svoga Kali na Dugom otoku, a uz Pakru je nadahnuto govorio o našem Juri Zelenom Đuri Vidmaroviću – zatim Stjepana Šešelja, koji vodu obožava od svoje Neretve, pa Esada Jogića, zatim Franje Mandića i Luke Stilinovića iz zagrebačke Udruge ljubitelja pera i kista Pegaz koje stručno mentorira upravo Đuro Vidmarović, Jasne Popović Poje itd.
Čudesno selo kojim protječe Pakra, a nazvano po plankama-piljenicama koje su se pilile u pilanama s pogonom na vodu, kao i mlinovi uostalom, otvorena je i gostoljubiva pozornica za čitanje stihova na otvorenu. Uvod je međutim bio posjet izložbi 4. Likovnog trijenala Moslavine u Galeriji Muzeja Moslavine Kutina, gdje je povjesničar umjetnosti i kustos galerijskoga odjela Mladen Mitar predstavio vrlo dobre, neke uistinu i razmjerno visokih potencijala, ali šire malo poznate umjetnike različitih stilova i tehnika iz svih dijelova te regije – Olgu Špikić Šmit, Matu Gerecija, Franju Matešina, Sonju Cikač Kovačić, Zvjezdanu Mihalke, Matka Antolčića, Ivanu Barišić Tomšić, Zdravka Damjanovića, Zorana Tokića, Mariju Tomaz, Ivanu Ožetski, Izabelu Hren, Danijelu Kurtz, Predraga Lešića, kipara Ivana Branka Imrovića do Antona Cetina, koji ove godine Muzeju uz svoj 80. rođendan donira 80 svojih umjetnina.
Potom su književnici u Lipovljanima obišli spomen-sobu Josipu Kozarcu koji su u zgradi tamošnje šumarije uredile Hrvatske šume ne samo slavnome književniku nego i 10 godina tamošnjem šumaru. Njegova Tena, prema kojoj je nazvana i šumska poučna staza, u romanu, na primjer, nosi prezime Pavletić, kao i nekadašnji Kozarcu potčinjeni piljenički lugar s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Zanimljivo je da su njegovi praunuci Zdravko, Zoran, Zdenko Danijel i Marinko, petorica braće Pavletić iz Udruge Arteco koji oblikuju različite vrste drveta, ispred Društvenoga doma u Piljenicama izložili svoje radove od kojih je najviše oduševljenja izazvao konj posavac načinjen od – lozovine.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u tom selu lugar je bio njihov pradjed Ivan Pavletić. U potrazi za prezimenom Pavletić nije zaobiđen ni Ivan Bonifacije Pavletić (rođen 1864. u Zbjegovači), za kojega je upravo otvoren proces da postane svecem, a o kojem je knjigu Bonifacije, sin Bezgrješne autorice Sonje Tomić djeci malim glumcima darivao Mariano Passerini iz Družbe Sinova Bezgrješne.
Travanjska prijestolnica kulture lipovljanskoga kraja, kako Piljenice poslije četvrte priredbe Rijeka, šuma, nebo časti moslavački Spiritus movens Dragutin Pasarić, uvijek se iskazuje i kulturom stola, a nije izostalo ni predstaljanje lokalnih amatera. No, susret je podsjetio i na svjetski slavnoga karikaturista Branimira Petrovića (1888. – 1957.), također rođenoga u Piljenicama, koje se trude oživjeti spomen na njega i okupljanjem karikaturista možda o kojoj od bliskih okruglih obljetnica. Početak toga je u njihovu selu zacijelo prva, skromna ali zanimljiva izložba karikatura Miljenka Brezaka, rođenjem Moslavčanina, uglavnom nastalih i objavljenih prije 30 – 40 godina.
Ako je Petrović karikaturalno portretirao Matoša, Brezak je, osim što to čini fotografijom, oslikao recentne pisce Hrvoja Hitreca s Irenom Lukšić i Božicom Brkan te Đuru Vidmarovića. Izuzetno vrijednim uvodom o karikaturi izložbu je zaokružio Mladen Mitar.
Rijeka, šuma, nebo susret je oslonjen na krajolik s Pakrom i Ilovom, šumama koje je Kozarac ovjekovječio književno i znanstveno, a ima potencijala u vrijednim i maštovitim organizatorima predvođenima Melitom Leničkom – ogranci Matice hrvatske Lipovljani i Kutina te piljenička Udruga žena Mlinarice – da mu je, kako se pjesnički našalismo, samo nebo granica.
Božica Brkan
20160411
link
http://www.akademija-art.hr/hr-1/vijesti/36064-piljenice-seoska-prijestolnica-kulture
https://www.facebook.com/kutina.hr/videos/981494178571997/
http://lipovljani.hr/raznovrsni-niz-kulturnih-sadrzaja-na-4-literarnim-susretima-u-piljenicama/
http://www.radionovska.hr/kultura/3224-piljenice-seoska-prijestolnica-kulture.html