Roman “Ledina” Božice Brkan predstavljen i u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu

IMG_4009 600 Dio publike
Pažnjom na predstavljanje “Ledine” zaokupljena publika / Fotografija Miljenko Brezak

“Ledina” Božice Brkan u srijedu 20. travnja 2016. predstavljena je na Tribini Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Odmah po izlasku predstavljena je na Interliberu, potom u Sydneyu (Australija), Križu, Čazmi, Dugom Selu, Ivanić Gradu i Piljenicama te u Koprivnici, gdje se prošle godine našla među finalistima za nagradu “Fran Galović”.
Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Zvonko Kovač, Đuro Vidmarović i autorica, prozne isječke čitala je dramska umjetnica Dunja Sepčić, a predstavljanje je vodila Lada Žigo Španić.

IMG_4026 600 Svi predstavljači
Đuro Vidmarović, Božica Brkan, Dunja Sepčić, Zvonko Kovač i Lada Žigo Španić / Fotografija Miljenko Brezak

Dr. Zvonko Kovač roman «Ledina» Božice Brkan smjetio je u žensko pismo, što je pogotovo zanimljivo jer roman obiluje kajkavskim, kekavicom, te u trend suvremene proze koji vješto igra između povijesnih podataka, povjerljivih podataka iz povijesti, povijesti obitelji, biografskih podataka, trača i onoga što je ispričano, onoga što je zaista nadodana osobna priča, čime Božica Brkan, kako je rekao, vješto postiže uvjerljivost upravo kombinirajući te dvije narativne linije. Mišljenja je kako bi bila izuzetno zanimljiva stilističko-jezična analiza «Ledine» od kratkih, po njegovu vještih novinarskih rečenica, do citatnih neprevedivih kajkavskih fraza.

IMG_3994 600 Izjava autorice za HTV-ove Vijesti iz kulture
Izjava autorice za HTV-ove Vijesti iz kulture Sanji Šegedin Miriovsky / Fotografija Miljenko Brezak

Književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović, rođenjem (i opredjeljenjem) kao i autorica također Moslavčanin te veliki poznavatelj njezina književnog rada, ovaj put svoj doživljaj romana «Ledina» prenio je publici pristupajući mu isključivo s te moslavačke strane. Po njemu roman sadržajem govori o svim našim moslavačkim selima i na neki način po tome je reprezentant toga razdoblja života koje je karakteriziralo sva moslavačka sela. Po Đuri Vidmaroviću Božica Brkan hrabro je uzela svoju obitelj Brkan kao paradigmu i zbog toga roman nije isključivo biografski niti povijest jedne obitelji, naglasio je i fantastične elemente, jer je ukomponirala i neke druge likove poput Josipa Badalića te likove koje je opisao u svojim «Moslavačkim razglednicama. Usporedio je također postupak u Brkaničinu romanu s kronisterijem Nedjeljka Fabria. Osobito nadahnuto Vidmarović je govorio o književnosti Božice Brkan kao čuvanju gotovo izumrla moslavačkoga idioma kajkavskoga, jokešinečke kekavice.

20160421

Link na HRT Vijesti iz kulture 24.4.2016 / na 5,23 minuti:   

https://hrti.hrt.hr/#/video/show/2203632/vijesti-iz-kulture-24-travnja-2016 – f Ledina u Vijestima iz kulture 600 24.4.2016.

IMG_4106 600 BB i Žica
Prijateljice iz mladosti Božica Brkan i Živana Morić poslije predstavljanja “Ledine” u DHK / Fotografija Miljenko Brezak
IMG_4103 600 Mirjana Tomčić i Ivan Brezak Brkan
Poslije predstavljanja “Ledine”: Mirjana Tomičić i Ivan Brezak Brkan / Fotografija Miljenko Brezak
IMG_4112 600 Đuro i BB s cvijećem na Trgaču
Pune ruke cvijeća. Đuro Vidmarović i Božica Brkan na Trgaču poslije predstavljanja njezine “Ledine” u DHK / Fotografija Miljenko Brezak