Kad vam se netko, pošto vas najprije upita može li, potrudi poštom poslati svoju knjigu uz posvetu Ki bo če nete Vi!? Ad serca!, kako je nećete odmah čitati, pa i pisati o njoj? Pogotovo kad je naslovljena Kie bo če neš ti? Prvo sam pomislila da moram napisati: u naslovu nema upitnik, a ja bih ga stavila kako stoji u pjesmi.
O autoru Darku Foderu, koji je rođen 1974. (taman kad sam upisivala faks), ne znam mnogo. Pročitala sam tek nekoliko njegovih pjesama, a u biografiji u knjizi čitam da živi u Ivancu, radi kao voditelj marketinga na lokalnoj radio postaji. Uz drugo, urednik je časopisa Ivanečka škrinjica, publikcije za povijest, etnologiju i kolekcionarstvo širega ivanečkog područja. Stoji dalje kako nakon duge stanke, postajući svjestan važnosti čuvanja zavičajnoga govora od 2013. počinje pisati pjesme na zavičajnome govoru, objavljuje zbirke pjesama, haiku, slikovnicu narodne predaje Betežni zdravega nosi. Član je Varaždinskoga književnog društva, vodi i ivanečki Kolovrat riječi te istoimenu grupu na Facebooku, organizira pjesnički susret itd. Objavljuje i u zbornicima, nagrađivan je pjesnik, a svakako valja istaknuti da mu je zbirka Cvjetovi sreče / Ruaže sreče 2022. nagrađena Katarinom Patačić za najbolju knjigu objavljenu na kajkavskomprethodne godine.
Predstavljajući knjigu Kie bo če neš ti, Varaždin 2025. (nakladnik je tiskar Mini-print-logo d.o.o. iz Varaždina, a uz druge pokrovitej i Grad Varaždin) recenzentica i urednica Jasminka Vugrinec naslovilajepogovor sugestivno Poezija kao spomenek i spomenik.
Vrlo prigodno i kajkavcima vrlo zanimljivo, jer je na meni manje poznatome i neobičnome ivanečkom objavljeno više od 65 pjesama u četiri tematske cjeline: Tu je duam tvuaj, Išče se čavek, Spisune rieči su rasprentuna vona mega serca i Tve semoažne rieči. Osobito cijenim što je uza svaku pjesmu objavio i iscrpan, čak i prekomjerno detaljan rječnik, koji bi bio stručno uvjerljiviji s infinitivom u glagola i nominativom u imenica. Bude li itko radio usporedni hrvatski ili samo kajkavski usporedni rječnik, može se poslužiti.
Da nisam bila radoznala, ne bih se ni ja potrudila ufurati u Foderovu kajkavštinu začudnih diftonga, pa mu, uz više poslovičnih kajkavskih temata (Damača rieč, Hosta je me muore, Ivonjska lipa, Beršljon i lipa, Hrast, Žalapoaljka za melini, Kastonj pocunec, Kolekcionar, De su penezi…), zahvaljujem za nekoliko zanimljivih pjesama koje su pridonijele tome(Frtalj i frtaljica)kao što je, posebice, naslovna. I to s upitnikom! A ko bu, ak nem ja, predajem na čitanje, ne samo kajkavcima:
Darko Foder
Kie bo če neš ti?
Kie bo če neš ti?
Škuale zbavil,
pomoagel sosedu,
derva za zimu spravil,
lačnega poazval s abedu,
kalinje pripravil!
Kie bo če neš ti?
Na damačije se močil,
njivu zaral,
listje v hoste pazubačil,
garicu pavezal,
decu paštenju vučil,
snieg admietal!
Kie bo če neš ti?
Poakasil sinakuašu,
gavaril po damači,
adnesel krave siene f kuašu,
pavedal mome koa ti znači,
siramaku kruha dal,
athičenemu tuaplu rieč,
pod vedrim nebem spal!
Kie bo če neš ti?
Vugrad zasadil,
f teškem času za istinu rieč rekel,
karužnjak naponil.
tikvenjak spekel,
marvu naronil!
Kie bo če neš ti?
Stronjskega svieta se vernol f sve roadne meste,
pamalil se Boagu,
sliepega prepeljal priek ceste,
poaklje dejžđa išel gedeti pogu!
Kie bo če neš ti?
Sakamu kie te mrzi dal roku,
dal pravi navuk čeri i sinu,
da te bali preterpel mku,
branik damavinu!
Kie bo če neš ti?
Če neš ti, a kie bo?
Zate, nuaj reči da ti se ne da.
jer, kie bo če TI neš?!
23.9.2015.
Recital kajkavske poezije, Krapina 2017.
Iz ponešto skraćenog rječnika uz pjesmu izdvajam tek dio, po mojemu manje poznate riječi:
kie – tko
škuale zbavil – odškolovao se
pamoagel – pomogao
soseadu – susjedu
zaral – izorao
abedu – objedu
kalinje – kolinje / svinjokolju
na damačije – kod kuće (doma)
pazubačil – pograbljao
garicu – vinograd
pavezal – povezao
paštenju – poštenju
admietal – odmetao
pavedal – rekao
athičenemu – odbačenome
vugrad – voćnjak
pamalil – pomolio
pogu – dugu
sakamu – svakom
damavinu – domovinu