Imate li najmiliju jabuku, jagodu, krumpir, rajčicu…? Godinama se već usred sezona pojedinoga voća u potrošačkim akcijama ocjenjuje kakvoća plodova, ali manje zbog kakvoće same, više zbog afiniteta, ukusa i da se znaju ravnati sami proizvođači, uzgajivači osobito kratkotrajnih voćnih i povrtnih vrsta što da odaberu za novu sadnju. No uglavnom se i dalje rijetko u prodaji ističu sorte, prije domaća ili robna marka, primjerice Vrgoračka jagoda, zagrebačka Jagodica purgerice, kaštelanske trešnje, umaška rajčica…
Nije dovoljno što se lagano, onako potrošački, nerviram zbog toga svakog proljeća, a sad još i više zbog načina pisanja sorata/ sorta / sorti. Svojedobno u Večernjakovu prilogu Vrt, koji sam uređivala od 1993. do kraja 2009. godinama sam s najupućenijom u to, šeficom redakcijske lektorske službe Majom Matković, rješavala sve vrtno neriješeno tadašnjim pravopisom i praktično i tekstovima, koji su citirani i u jezičnim savjetnicama, primjerice upravo Maje Matković, Nives Opačić kako pisati nova, vrlo brojna, i uglavnom stranjska imena i sorti, a i samih u nas novih voćaka, povrtnica, cvijeća, vinove loze…, zatim kućnih ljubimaca. Jesmo se stvarno dobro napolemizirali!
Vremena se mijenjaju, u Večernjaku ne samo da nema Vrta, nego nema valjda ni lektorske službe. A i polemika je sve manje: svatko svoje govori u vjetar, uzaludno, s manje rezultata nego da se u vjetar popiškio. U izvještaju na Oblizekima s ovogodišnjega ocjenjivanja kakvoće jagoda – sorte sam napisala malim slovima. Pohvalivši lijepi članaka s fotografijama voditelj ocjenjivanja prof. dr. sc. Boris Duralija, stručnjak za jagodasto voće, napisao mi je kako su ga uboli u oči neki detalji – o asortimanu i sortimentu ću još pisati – pa je naveo kako imena sorata jagoda u hrvatskom jeziku za voćne vrste pišemo u originalu tj. velikim početnim slovom. Neke kolege već inzistiraju i na jednostrukom apostrofu na početku i kraju takvog imena. Naime, za razliku od biljaka koje se razmnažaju sjemenom gdje je biljka križanac roditelja kod voćaka se vegetativnim razmnažanjem (kloniranjem) dobivaju “istovjetne” biljke.
Profesor s Agronomskoga fakulteta dodao je: Ako imate svoje argumente, rado ću ih saslušati i početi primjenjivati ukoliko su razumni. Dakako da sam odmah nazvala svoju jezičnu savjetnicu, koja mi reče kako se, otkad mi ne gnjavimo ljude, to i jezično uvriježilo. Studenti bi dobili lošu ocjenu, da ne pišu tako. Dakle: Raurica, Asia, Clery, Alba, Mara des Bois, Honeoye, Albion, Elsariusz, Miss, Markat…
Onda sam se sjetila kako sam i u naše vrijeme riješila prijetnju Podravke da će povući već autorizirani tekst o Vegeti, ako je budemo pisali malim slovom. Matematički, da ne kažem financijski. Priznajem da je prihvaćenost Vegete meni bio kompliment najproizvodu, robnoj marki, brandu, ali nisam kao glavna urednica posebnoga gastropriloga željela sama odlučiti o gubitku popriličnog novca od koprivničkoga sponzora. Tada je, naime, jer je ondašnji pravopis koji smo rabili između više njih dopuštao i ovako i onako, redakcijski stil Večernjaka bio da se zaštićena imena pišu malim slovom. Što sam odlučila? Da u svim tekstovima, bilo plaćenim ili neplaćenim, potpisanim ili nepotpisanim, sva zaštićena imena pišemo velikim slovom. Kad je kako je, neka barem bude ujednačeno! Uskoro je za cijeli list, tada još vodeći u zemlji, s vrha stigla naredba da se sve piše velikim slovom.
Tako sam sada, slijedom Pravopisa Instituta za jezik i za sve jagode u svom tekstu s maloga promijenila u veliko slovo. Ne bez gorčine. Uskoro će, ako to već ne čine, različite struke poput agronoma, veterinara, medicinara, a osobito marketingaša (kojima pak presuđuje dizajn recimo!) odlučivati više od jezikoslovaca o jezičnim temama. Sudim, više od struke, ma koje, presudit će neznanje i globalni, ekonomski engleski. Hoćemo li od najobičnijih posvojnih pridjeva do naslova pisati velikim slovima, čak verzalno?
Zaključila sam: Hrvati i hrvatski očigledno odustaju. Samo me muči: da li da i BOŽIĆNICU odsad pišem malim ili velikim slovom? Možda ćemo joj ime prigodno prevesti. Što je s MJESEČARKAMA, ŠUMSKIM JAGODAMA…? Što bi rekao Šulek, a što Maja Matković, koja je napisala samo na mojim Oblizekima brojne stvarno bedaste primjere u kolumni Gastro(s)pis o tome kako su se, recimo, čak i usklici poenglezili http://oblizeki.com/i-usklici-poenglezeni-16185 !? Profesore, imam samo svoje bespomoćne argumente, a razuma…
20180523 – 20180528
linkovi
https://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-20-svibnja-2016-sorte-jagoda/