Božica Brkan istražila zavičajne kajkavske govore u modernim medijima

Na 14. znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” u okviru Tjedna kajkavske kulture u Krapini, 7. rujna 2015. među dvadesetak izlaganja je i ono Božice Brkan “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”. Književnica i novinarka oslonila se na dugogodišnje praćenje medija i anketu sa pedesetak utjecajnih novinara, urednika, književnika. Ukratko, spoznaje su vrlo porazne uopće o zavičajnim govorima u medijima, čak i lokalnima, napose kajkavskima. Dobrim je primjerima istraživačica navela Slobodnu Dalmaciju i Novi list te zanimljive primjere s različitim govorima iz reklama Zagrebačke pivovare i Hrvatske lutrije.

1661076_10204578050682520_3961764108003317851_n-1
Božica Brkan tijekom prezentacije teme “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”

Na skupu su govorili i: prof. dr. Alojz Jembrih o temi kajkavski Evangeliom(i) Cirkve zagrebečke i Horvaczko Evangeyelye (1732.), Ivana Jakopiček o sinonimskom nizu u Belostenčevim propovijedima, mr. sc. Ivan Zvonar o najstarijim i starijim kajkavskim božićnim pjesmama, dr. sc. Alojzija Tvorić Kučko o kajkavskim božićnim pjesamama u molitvenicima iz 19. st., Lidija Bajuk o odjecima mita u pripjevima kajkavskih tradicijskih napjeva, msg. Juraj Kolarić o rječniku Međimurske kajkavske biblije iz 1914., dr. sc. Ivana Klinčić o leksikografskoj obradi i interpretaciji koprusa Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika, dr. sc. Martina Horvat o tvorbi složenica u hrvatskome kajkavskom književnom jeziku, d. sc. Marijana Buljan sa doc. dr. sc. Rajkom Furešom i prof dr. sc. Dubravkom Habekom o doprinosu Mirka Dražena Grmeka istraživanju kajkavskih prirodoznanstvenih tekstova (u povodu 15. obljetnice smrti), Mario Jembrih (a dodatno i prof. dr. sc. Alojz Jembrih) o tome zakaj smo dobili međunarodni ISO-kod za kajkavski književni jezik i odjecima, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek o modernism tokovima na temeljima tradicije u kajkavskom pjesništvu Ernesta Fišera, Krunoslav Puškar o osobnim imenima župe Miholec nekada i danas, prof. dr. sc. Đuro Blažeka zanimljivosti iz preloškoga kajkvskog rječnika, Željko Funda o lekturi u modernome kajkavskom jeziku, Ružica Gregurić o karakterima i tjelesnim obilježjima u kajkavskome leksiku, a Joža Horvat o frazemima u filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.

skf
Svi sudionici znanstvenog skupa

Također su predstavljeni i zbornik sa istoga znanstvenog skupa 2012. i 2013. i odličan “Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice” Štefice Hanzir, Jasne Horvat, Božice Jakolić, Željka Jozića i Mije Lončarića, o kojem su govorili dr. sc. Mijo Lončarić, prof. dr. Marko Samardžija i dr. sc. Ivana Kurtović Budja.

Organizatori skupa su hrvatska udruga Muži zagorskogs srcaiz Zabora i Društo za kajkavskoga kulturnog stvaralašta iz Krapine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.