Putovanja su način mog života. Poslovno ili privatno obišla sam gotovo sve kontinente. Kraće ili duže, boravila sam u nizu gradova: Madridu, Barceloni, Sevilli, Salamanci, Lisabonu, Londonu, Parizu, Berlinu, Bukureštu… U Istanbulu i Ankari, Amanu i Damasku, u Kairu i Tunisu, u Canberri i Sidneyu, u Dallasu, Mexico Cityju i Guadalajari, Bogoti i Cartageni, Panama Cityju i San Joséu, Limi, Guayaquilu i Quitu, Buenos Airesu, Havani, Asuncionu itd. itd. Živjela sam u meksičkom glavnom gradu i u Punta Arenasu, u blizini pingvina. Ali, niti jedan od tih gradova nema ono što ima Santiago de Chile – moj grad.
To je srž predavanja Santiago – moj grad književnice i prevoditeljice Željke Lovrenčić u organizaciji Hrvatsko-hispanskog društva pred brojnom publikom u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović početkom veljače, gdje joj je domaćin bio voditelj tribine novinar David Rey Siles. Bilo kako bilo, očekujem i knjigu. Ako ne samo o Santiagu, i o drugim Željkinim gradovima.
Mene je ime Santiago ponajprije podsjetilo na starca iz Hemingweyjeva romana Starac i more, a tema tribine podsjetila me na nemogućnost odabira i na meni omiljene gradove – Lisabon, Berlin, Koeln, Barcelonu, Krakov i Varšavu, Sidney…
Predavanje na Katoličkom sveučilištu – Željka Lovrenčić s profesoricom Leticijom Goellner (Foto Mladen Budimir)
Željka je, među ostalim, opisala Santiago kao grad čije četvrti dobro poznaje, u metrou se bez problema kreće u svim smjerovima, njegove ulice i parkove rado obilazi kad god je u prigodi. Premda velik (šest milijuna stanovnika), istakla je, Santiago odiše mirnoćom i sigurnosti; ne stvara nelagodu. Volim njegove kavane, male restorane s tipičnom hranom, kulturne centre, zgrade u središtu grada, tržnicu. Dragi su mi njegovi nenametljivi stanovnici; volim slušati njihov govor… A i klima mi godi, osobito kad je ljeto: suho je i jako toplo. Ukratko, to je grad u kojemu se osjećam kao kod kuće!
Knjiga Borisa Domagoja Biletića Espuma de nubes veloces na Sajmu knjiga FILSA (Foto Mladen Budimir)
Predavanje je popratila zanimljivom i bogatom prezentacijom te nadahnuto njenim najnovijim boravkom u tome gradu u studenom 2025. Tom je prigodom predstavljena dvojezična pjesnička antologija Chile-Croacia 2024 u kojoj jezastupljeno 15 čileanskih i 15 hrvatskih pjesnika. (vaša blogerica privatizira: i moje!). Uz Željku (koja je knjigu prevela), projekt potpisuju i čileanske književnice Carmen Troncoso i Ximena Troncoso. Knjiga je objavljena u uglednoj nakladničkoj kući RIL editores, a prijevod je financijski poduprlo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
Crkvica u četvrti Providencia (Foto Mladen Budimir)
Predavanje je počelo najznačajnijim podacima o Čileu, najdužoj zemlji na svijetu, te o njenim raznolikostima i ljepoti. Spomenuta su najznačajnija mjesta koja je predavačica posjetila: Antofagasta na sjeveru zemlje gdje se nalazi pustinja Atacama, regija Araucanía i njen glavni grad Temuco u kojemu su živjeli čileanski književnici – nobelovci Pablo Neruda i Gabriela Mistral te turističko središte Villarica, Magellanes i glavni grad te regije Punta Arenas u kojemu je nekada predavala hrvatski jezik i kulturu i živjela dvije godine, Ognjena zemlja i nacionalni park Torres del Paine te njihova bogata flora i fauna. Posebnu pozornost izazvao je egzotični Uskršnji otok sa svojim znamenitim moaima.
Željka Lovrenčić iznimno je vezana uz grad Santiago jer je ondje živjela tri godine i vraća mu se svake dvije godine. Posjetiteljima tribine pokazala je neke od glavnih atrakcija toga višemilijunskog grada, gospodarskog, političkog i obrazovnog središta Čilea: znameniti trg Plaza Italia, Nacionalnu knjižnicu, središnju poštu, Akademiju likovnih umjetnosti, brdo Santa Lucía gdje je Pedro Valdivia 1541. osnovao grad Santiago, Katedralu Uznesenja Djevice Marije iz 1780., mnogobrojne kulturne centre…
Govorila je i o sajmu knjiga FILSA koji se u Santiagu održava od 1981. i na kojemu su 2013. uz nju gostovali i hrvatski autori Mladen Machiedo i Boris Domagoj Biletić. Na ovogodišnjem je Sajmu predstavljena knjiga Borisa Domagoja Biletića Espuma de nubes veloces (Pjena brzih oblaka) koju je u njenom prijevodu objavila nakladnička kuća Editorial Mago.
Bilo je govora i o nekim četvrtima grada Santiaga (Providencia, Las Condes, Vitacura…), o gostovanju na poznatome radiju Duna gdje je razgovarala s uglednim radijskim i televizijskim novinarom Polom Ramírezom, o predavanju o njenim prijevodima i suvremenoj hrvatskoj književnosti na Katoličkom sveučilištu gdje ju je primio dekan Patricio Lizama. To je sveučilište poznato po multikulturalnosti i visokim obrazovnim standardima, a osnovano je 1888. godine. Bilo je govora i o predstavljanju knjige Chile-Croacia 2024. u Muzeju dekorativnih umjetnosti u Palači Rioja u Viñi del Mar, poznatom ljetovalištu s prekrasnim plažama. Na predstavljanju je bio čitavi Upravni odbor Hrvatskog doma iz obližnjeg Valparaísa, „boemskog grada“ i jedne od najvažnijih čileanskih luka u kojemu se od mnogobrojnih znamenitosti ističe i palača Pascuala Baburizze (Paška Baburice), doseljenika s otoka Koločepa koji je postao jedan od najbogatijih ljudi svoga doba.
Željka Lovrenčić je govorila i o posjetu predsjedničkoj palači La Moneda gdje je nju i čileanskog književnika, predsjednika Udruge čileanskih stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena Guillerma Mimicum primio čileanski predsjednik Gabriel Borić.
Tom su mu prigodom uručene dvije knjige: Chile-Croacia 2024 i Puentes sobre el mar: antología de poemas, cuentos y relatos de autores chilenos de ascendencia croata (Mostovi iznad mora: antologija pjesama, kronika i priča čileanskih autora hrvatskog podrijetla) koju je objavila Udruga profesionalaca i poduzetnika hrvatskih korijena za koju je Lovrenčić napisala predgovor. Gabriel Borić Font je postao predsjednik Čilea 2021., kad je imao samo 35 godina i bio je na čelu ljevičarske koalicije Apruebo Dignidad. Palača La Moneda je impresivna neo-klasična građevina iz 18. stoljeća.
Na predavanju je bilo riječi i o Hrvatskome klubu u Santiagu (Estadio Croata), osnovanome 1940. s ciljem očuvanja hrvatskog jezika, običaja i folklora gdje je održano predstavljanje dviju knjiga koje su predane čileanskom predsjedniku. Knjiga Chile-Croacia 2024 predstavljena je i u Društvu čileanskih književnika te u Iberoameroameričkoj zakladi čiji je cilj povezivanje iberoameričkih zemalja putem kulturnih događanja.
Željka Lovrenčić je u svome predavanju istaknula i važnost održavanja veza sa svojim čileanskim prijateljima – književnicima Teodorom Elssacom, Diegom Muñozom Valenzuelom, Juanom Mihovilovicem, Nicolóm Gligom i Leom Lobosom, predsjednicom PEN-a Cristinom Wormull Chiorrini, s ravnateljem zaklade Laudalina Araneda Robinsonom Recabarrenom, hrvatskim konzulom Damirom Sančevićem i mnogima drugima. Time je, rekla bih samo podsjetila da su gradovi ponajprije i – njihovi ljudi.