Avanture na stazama kulture Lade Žigo Španić – Umjesto kave 26. prosinca 2024.

Prijedlog Lade Žigo Španić da, uz urednika Ivicu Matičevića, početkom studenoga u DHK predstavim njezinu novu knjigu Avanture na stazama kulture / Ogledi i razgovori, objavljenu sredinom 2024. kao 276. knjigu Male knjižnice DHK, godio mi je kao kolegici. A godilo mi je i što se u toj njezinoj knjizi našao tekst i o mojim trima samostalnim romanima koji, nadam se, vode novoj cjelini Novinarska trilogija. U eseju je to Agonija novinskoga pisca, analizi razmatranja također književnika i novinara Srećka Lipovčana – Novinarstvo kao slika nacionalne povijesti, Što je novinarstvo danas? I također dobrome susjedstvu, eseju Analizi književnoga djela nekada i danas ili Nostalgija za Milivojem Solarom, gdje, uza sve druge, Lada govori o zajedničkom nam uzoru i profesoru, koji ukazuje na brojnost knjiga da ime se ne može utvrditi slijed u vremenu.

S predstavljanja: nova knjiga i dio cvijeća (Foto Miljenko Brezak)

Lada Žigo Španić piše:

„Čitamo li suvremenu književnu kritiku (domaću, nadasve), primijetit ćemo da se sve manje piše o uobličenju književne priče – o kompoziciji, fabuli, likovima, motivaciji, odnosima među likovima, svjetonazoru, odnosno o tome kako je pisac oblikovao tekst i njime preobrazio zbiju, Knjige profesora Milivoja Solara Ideja i priča, Uvod u filozofiju književnosti i druge (kao i njegova Predavanja o lošem ukusu) ostale su prašnjave na policama mnogih kritičara.“ (…)
Uostalom, kritike su u posljednje vrijeme mahom pozitivne, promotivne, a uloga književnoga kritičara (negdašnjega “stručnog savjetnika“) sve više preuzimaju PR timovi pojedinih izdavačkih kuća, sposobni reklameri, posrednici i prodavači. Jer knjiga je na otvoreno tržitu roba, proizvod, pa je matematički izračun (tiraža i prodaja) odavna nadmašio estetsku kvalitetu. Vrsni kritičari skrili su se uglavnom u časopise, a od onih koji pišu za novine većina se mora „malo“ prikloniti populizmu. (…)
Književno je tržište odavna nalik na neuređeni „šoping“ centar u kojem menadžeri nude kupcima „dobru“ robu i plasiraju je u medije, upakiranu u lijepe reklamne riječi recenzenata. Važnije je, izgleda, prodati negoli čitati. Umjesto književne priče, čini se da je danas važnija javna priča o knjizi.“

Unatoč tome, predstavljanje knjige Lada bi rado izbjegla, radije odradivši predstavljanje tuđe knjige, tribinu bilo portretnu bilo polemičku bilo bez cenzure, ili bi radije napisala recenziju ili kritiku, esej, intervju… No, predstavljanje se pokazalo izuzetno zanimljivim, poput same knjige za koju kažu da se lako čita, ali dugo pamti, knjigu novih pogleda na stare teme, knjigu konkretnih naputaka o tome  kako promatrati i razmišljati o hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti, a napose o našoj kulturnoj  sadašnjici.  

Lada Žigo Španić (Foto Miljenko Brezak)

Iako je objavila sedam proznih knjiga – Ljudi  i novinari, Babetine, Rulet, Iscjelitelj, Noć ruskog ruleta, Živote, samo teci i Punom parom u Europsku uniju, i dobitnica je Nagrade EU za književnost 2012. i prevedena je na više jezika, Lada Žigo Španić kao da radije piše i govori o knjigama drugih i fenomenima književne scene. Zacijelo je, ne samo u svome naraštaju, među onima u nas koji nedvojbeno imaju uvid i pregled u recentnu proizvodnju, ali i u objavljene tekstove u časopisima i knjigama, koje rado analizira i prati u kontinuitetu kao i same autore. Unatoč tome ili baš zato, njezin je književni rad provincijski ignoriran. Pomislila sam: u strahu od nezamjeranja ili, još preciznije, zbog nedoraslosti? Osim informacije s blurbom da je objavljena te intervjua, koliko sam uočila, zasad je o Avanturama na stazama kulture / Ogledi i razgovori samo Ljerka Car Matutinović objavila u svojoj kolumni u Vijencu  kritički osvrt, blagonaklon i šarmantan.

S promocije u DHK: Lada Žigo Španić daje izjavu Katarini Varenici, urednici kulture na HKR (Foto Miljenko Brezak)

Žigo Španić među zaista rijetkim aktualnim kritičarima je  koji stvarno čitaju i u tekst se upuštaju starinski, dubinski, pa i odlično esejistički, baš kako to čini u Avanturama na stazama kulture / Ogledi i razgovori. A da smo malo pričekali, mogli smo predstaviti i iste godine objavljenu drugu Ladinu knjigu kritika Život među koricama u izdanju Biakove.Obje knjige opisuju autoričin život i rad, koliko nužno društven toliko i jednako nužno samotnjački frilenserskiživot od pisanja, od književnosti (sama će se rado ironijski šaliti: život čak bez minusa), s neprestanom mišlju na državne potpore, mecene, interesne klanove, ali i nezavisnost…

B. Brkan, L. Žigo Španić i I. Matičević govore o knjizi Avanture na stazama kulture (Foto Miljenko Brezak)

Mi sa strane  radovidimo bujnost i raznovrsnost – od lijepe literature  odnosno romana do eseja, intervjua s književnicima do kritike i to u vrijeme kad je ona gotovo posve izbačena iz dnevnog informiranja, novina i časopisa, često svedena na PR – kompetentnost (teorija i povijest književnosti, filozofija…) i duhovitost, kako se vidi već iz naslova.Rado i u tekstu i u govoru uživo Lada parafrazira Solara i kad svi pomodno govore o kontekstu, ona se usredotočuje na tekst. Isti beskompromisno analitički pristup zahtijeva i trud od čitatelja: ne možeš čitati tek tako! Uputi se! Tko nije Ladu čitao – srdačno preporučujem i u časopisima i u knjigama, ima je prilike slušati na inspirativnim i poticajnim, autorskim tribinama-esejima, tribinama sa zanimljivim esejističkim pasažima bilo o vremenu, stilu, ljudima.

Većina radova objavljenih u knjizi Avanture na stazama kulture / Ogledi i razgovori manje ili više preoblikovani su tekstovi objavljeni u Vijencu, Mostu, Republici, Forumu i Vjesniku.  

Prva od dvije cjeline Listanje fenomenakritički su eseji o različitim fenomenima i osobnostima povezanima s hrvatskom i europskom kulturom u zadnjih dvadesetak godina (o kritičkom pismu, o aspektima analize književnoga djela u praksi, o radu vrsnih kritičara i teoretičara. Kult svjetine bavi se razornim imperativom civilizacijske sreće. Slijede naslovi Gabriel Garcia Marquez: Kultura spašava svijet!, Analiza književnoga djela nekada i danas ili Nostalgija za Milivojem Solarom, Ronjenje po ćudljivim strujama romana (čitateljska odiseja Dunje Detoni Dujmić), Slika umjetnosti 20. stoljeća iz vizure Viktora Žmegača, Agonija novinskoga pisca, Andrićeva književna i balkanska odiseja, Nepoznati Kafka izvan lektire, a cjelina završavasvojevrsnim duhovnim putopisom, flâneurom u našem stoljeću po uzoru na onaj iz 19. stoljeća o ParizuCharlesa Baudelairea Grad između feljtona i eseja – London (Zapisi iz 2007.)

Druga cjelina Književnost uživo (Životni intervjui s piscima)izbor je opširnih, reklo bi se životnih intervjua s uglednim imenima suvremene hrvatske književnosti objavljenih u časopisu Republika: od 2018. do 2024.: Ivan Aralica: Hrvatska književnost ponašala se prema komunizmu; Ratko Cvetnić: „Nulta tolerancija je lozinka našega vremena; Marina Šur Puhlovski: Književnost je postala raj za netalentirane; Hrvoje Hitrec: Zakon o hrvatskom jeziku treba nam kao štit od tuđih presezanja i Dubravko Jelačić Bužimski: Globalni lihvari pokorili su malog, svakodnevnog čovjeka. I kad vam intervjuirani nije omiljen stilom ili stavom, intervju vas izaziva na čitanje. Intervjui su, osobito u vrijeme multimedijalnosti, važni i u promociji djela i u približavanju autora čitateljima. Što Marini Šur Puhlovski znači da pisac mora pisati „iznutra“, a ne „Izvana“. Što ste time mislili? Je li to dvoje moguće uvijek razlikovati? Ili da je književna kritika prije bila ozbiljnija negoli današnja te kakva jeRatku Cvetniću urbana slika Zagreba danas? Neka od Ladinih pitanja kolegama piscima uputila sam na predstavljanju njoj samoj. Mogla bih citirati dalje, ali bolje je čitati.

Dio čestitara (Foto Miljenko Brezak)

Ne mogu izostaviti misao o tome kako je Lada Žigo Španić nezaobilazna na popisu novinara-književnika, a izuzevši spominjanja romana Ljudi i novinari, u njezinoj biografiji nema novinarstva. Čitatelji moraju znati da je bila odlična novinarka (vidi samo opremu tekstova!) u kulturnim rubrikama i prilozima Večernjeg lista i Vjesnika, kad su značili nešto drugo, te u drugim kulturnim i književnim časopisima. Nisu to samo očinski geni  sjajnoga kulturnoga novinara i urednika Bože Žigo. Dodajem zato zadovoljstvo što u knjizi Avanture na stazama kulture / Ogledi i razgovori, u cjelini Agonija novinskoga pisca, spominje i moja tri samostalna novinarska romana koja kanim objaviti naknadno kao Novinarsku trilogiju o Hrvatskoj,  ne samo o novinarstvu, kroz 30 godina. Ne samo zbog toga i ne samo ja u Ladinu kulturnome djelovanju vidimo i važan poticaj.

20241228