Uz 60. obljetnicu smrti u petak 15. rujna 2023. najhrvatskijem hrvatskom piscu, kako je rekla Vinka Jelić-Balta, moderatorica i organizatorica, ravnateljica Gradske knjižnice koja nosi njegovo uime, u Čazmi je uz potporu Ministarstva kulture I medija te Grada Čazme, organiziran nepretenciozan, ali izuzetno zanimljiv i poticajan kolokvij Slavko Kolar i njegovo vrijeme.
O različitim, još nedovoljno obrađivanim ili uopće neobrađivanim aspektima života istaknutoga hrvatskog književnika Slavka Kolara (1891. – 1963.) govorili su doc. dr. sc. Domagoj Brozović s Hrvatskih studija o Kolarovoj poslijeratnoj dječjoj književnosti, doc. dr. sc. Mario Kolar s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci o inozemnoj recepciji njegova stvaralaštva, a Jadranka Kruljac Sever, kustosica Gradskoga muzeja Čazma o Memorijalnoj zbirci Slavka Kolara te o čazmanskim motivima u opusu pisca koji je dio života proživio u Čazmi, čazmanskih je korijena i o Čazmancima je, primjerice, pisao kao o Čamparcima.
Uz rođendan 1. prosinca od 2002. Gradska knjižnica Čazma organizira Dane Slavka Kolara, a od 2012. unutar njih i natječaj za kratku priču-satiru. Na dosadašnjih 12, kako je rekao jedan od idejnih začetnika i ocjenjivača književnik Slađan Lipovec, prispjelo je oko 1000 kratkih priča-satira na standardu i dijalektima, autora iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Austrije, Irske…
Pobjednica prvoga natječaja književnica Božica Brkan usporedila je svoju priču-satiru Svojih tijela gospodari s Kolarovom dramom Svoga tela gospodar, koja ju je nadahnula te kako Kolarova satira neposredno i posredno utječe na recentne autore. Govorila je o Kolaru i kao zapravo malo poznatome zavičajnome moslavačkom piscu u okviru nacionalne književnosti, o temama i jeziku koji je koristio a koji nisu prepoznati kao moslavački te kako sami su Moslavčani o njemu doznavali više preko odličnih filmova Hanžekovićeva Svoga tela gospodar i Babajine Breze (prema pričama Ženidba Imbre Futača i Breza), negoli preko lektire. Uostalom, u njoj je danas valjda još samo Breza za osmi razred osnovne i za prvi razred srednje škole te za trećaše Jurnjava na motoru.
Istaknuto je kako Kolar nije iščitan u svim apsketima (ruralni, urbani, humoristički, satirički, dječji…) i kako bi ga valjalo ponovno otkrivati, možda i na način kako su to učinili prošle godine u Kravarskome, koje je Kolara (koji je (i) ondje radio kao agronom!) nadahnuo za Bikovski vrh. Udruga Pet plus iz Zagreba i tamošnja osnovna škola provodili su projekt Novi Kolarovi junaci. Prema riječima Ivane Kovačević, profesorice pedagogije i informatike, na 21 radionici djeca su čitala, prepričavala i ilustrirala sedam Kolarovih pripovijetki, a sudjelovala je gotovo polovica od 160 đaka Osnovne škole Slavko Kolar, jedine koja nosi piščevo ime uz Osnovnu Školu Hercegovac kraj Garešnice i Kolarova rodnoga sela Palešnika te čazmanske knjižnice.
Na kolokviju su također predstavljena i Kolarova Izabrana djela, koja je kao 153. knjigu u Stoljećima hrvatske književnosti Matica hrvatska (urednik Božidar Petrač, priređivač Mario Kolar) objavila ove godine. Recenzentica doc. sr. sc. Suzana Coha sa zagrebačkoga Filofoskog fakulteta podsjetila je i kako su Kolarova Sabrana djela objavljena 1971. te prije toga u Pet stoljeća hrvatske književnosti 1964., odmah po smrti i afere K&K, polemike s Krležom, zbog koje je taj vječiti oporbenjak, kako je govorio o sebi, izbačen iz Društva književnika Hrvatske. I iako je roman, primjerice, tada bio na mnogo višoj cijeni negoli pripovjetke. Gradska knjižnica Čazma objavila je 2021. vrijedan Divan užas, Izabrane radove o Slavku Kolaru (1917.-2021.) (priredio Mario Kolar).
Čazmanski gosti obišli su grad obnovljen poslije prošlogodišnje razorne oluje, a osobito ih se dojmila Crkva sv. Marije Magdalene sa dva zvonika, u kojoj su nakon mnogih godina ponovno prosvirale orgulje, a još se resauriraju većina od sedam oltara i propovjedaonica.
Čazmanci su također položili cvijeće na Kolarov grob na zagrebačkom Mirogoju.
20230918