Prošlogodišnji dvobroj časopisa Književna riječ 1-2/2021 (izdavač DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, urednici Franjo Nagulov i Vlasta Markasović) odnedavno je dostupan za čitanje i na mrežnoj stranici Društva hrvatskih književnika. Tako će nesumnjivo steći i više čitatelja.
Naslovnica Književne riječi 1-2/2021
Kako smo objavili potkraj prošle godine kad je objavljena tiskana Književna riječ u cjelini odnos književnosti i provincije (podjednako, dakako, provincije i književnosti), a svoja su razmišljanja su iznijeli Sanja Baković, Marko Gregur i Božica Brkan. (str. 42.-50.), a Proza donosi tekstove Jelene Zlatar Gamberožić, Davora Ivankovca, Daniela Radočaja, Maje Urban, Ivana Zrinušića,Darka Pernjaka i Božice Brkan, ulomak iz tada još neobjavljenog roana Privremeno neuporabljivo (str. 78.-86.)
Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjski u studenom je objavilo na 380 stranica Književnu riječ, zbornik književnih radova slavonsko-baranjskih autora i gostiju 2, koju je uredio Mirko Ćurić, a priredio Franjo Nagulov, koji potpisuje i pogovor, zaključujući:
Unatoč nešto naglašenijoj konceptualnosti, naposljetku, i ovaj je put, baš kao i prije dvije godine, primijetiti tematsko-motivsku, sadržajno-semantičku te stilsku heterogenost zborničkih zastupljenika kao i svjesnu uredničku nepretencioznost s ciljem, primarno, stavljanja na znanje kako Slavonija, Baranja i Srijem, unatoč svim nedaćama s kojima smo suočeni, i dalje književno proizvode. I dobro da je tomu tako. Jer, napokon, što nam drugo preostaje?
U pogovoru zbornika objavljenoga u Osijeku Nagulov osobito ističe suradnju s Podravsko-prigorskim ogrankom (Marko Gregur, Darko Pernjak) te prekograničnu odnosno književnike Matu Nedića iz Molisea, Italija, i Tomislava Žigmanova iz Vojvodine odnosno Srbije. Usput doznajemo i niz zanimljivih informacija o povezanosti i suradnji, primjerice, s Borisom Domagojem Biletićem iz Ogranka Istarskoga DHK te, Susretu književnih kritičara u Đakovu (Mario Kolar).
U odnosu na prethodnika, zbornik je blokovski podijeljen u pet cjelina od kojih su prve tri posvećene aktualnoj književnoj produkciji slavonsko-baranjsko-srijemskih autora, odnosno poeziji (Blaženka Brlošić, Paula Ćaćić,Tijhomir Đumđerović, Franjo Džakula, Josipa Gogić, Mateja Jurčević, Vlasta Markasović, Anamarija Mutić, Ivan Slišurić, Marijana Radmilović, Goran Rem, Zvonimir Stjepanović, Marina Tomić, Maja Urban, Božica Zoko, Ivan Zrinušić), prozi (Mirko Ćurić, Martin Gregurovac, Jasna Horvat, Ružica Martinović-Vlahović, Adam Rajzl, Stjepan tomaš) te esejima i sličnim tekstovima (Branka Brlenić Vujić, Stanislav Marijanović, Kruna Fürst Medić, Milorad Nikčević, Livija reškovac, Jurica Vuco). Četvrta su cjelina zbornički gosti: Marko Gregur, Darko Pernjak i Božica Brkan, a peti, završna cjelina, posvećena je Vladimiru Remu (1927.-2011.), jednome od osnivača Ogranka 1981., kada se još zvao sekcijom DHK za Slavoniju i Baranju, ogranak Vinkovci, a koji je danas neupitno najveći od ogranaka DHK-a.
Među 36 autora je i, kako Nagulov navodi, doajenica hrvatske književnosti, pjesništva napose, izvrsna Božica Brkan, ovaj put predstavljena izborom objavljenih i neobjavljenih 16 pjesama pisanih standardom i kajkavskim: Dječak i javor, Aritmetika, Oblutak, rastovina, dva bori, gda si ležem na zemlu, nadelena, doveka, ta moja kej pesma, sve passent, postaja XI: promatračica i konzumentica medija, postaja XV: molitva matere kristušove, haljina za snove, Strah, Nehotice, lakrimonij.
