Kiosci – Umjesto kave 24. svibnja 2019.

Znakovito je da već godinama nemam svoj kiosk. Ja, koja se nekad nisam ni selila onamo gdje u blizini nije bilo kioska s prvim, večernjim izdanjima novina!? (Ne znam više uopće izlaze li večernja izdanja i ima li uopće više izdanja!) Ja, kojoj se 2006. ponajprije na kioscima – tada ih je u hrvatskoj bilo valjda još 7000! – rasprodala umalo cijela naklada 15.000 primjeraka zavičajne čitanke OblizekiMoslavina za stolom!?

Kiosk u Ulici Braće Domany u Zagrebu / Fotografija Miljenko Brezak
Kiosk u Ulici Braće Domany u Zagrebu / Fotografija Miljenko Brezak

Ne bih se toga ni sjetila da Goran Pavlović i njegov Ja trgovac magazin i agencija Hendal nisu proveli jedno od svojih uobičajenim mjesečnih tržišnih istraživanja i, ovaj puta baš o kupnji na kioscima. Pa što su doznali tijekom travnja 2019, ispitujući one koje nazivaju nacionalno reprezentativnim uzorkom građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina?

Najviše ispitanika navodi da na kioscima kupuje rijetko (45,8%). Značajno manje, 19,7% ispitanika na kioscima kupuje nekoliko puta mjesečno, 15,8% tvrdi da na kioscima kupuju barem jednom tjedno te 11,1% koji to čine nekoliko puta tjedno. Samo malen dio ispitanika, njih 5,4%, na kioscima kupuje svakodnevno, a nikad samo 2,3% ispitanih.

Kiosk na Trgu bana Josipa Jelačića / Ja trgovac magazin
Kiosk na Trgu bana Josipa Jelačića / Ja trgovac magazin

Što na kioscima kupuju? Najviše, prema odgovorima, tiskovine (22,3%) i bonove za mobitel (21,4%), zatim cigarete (15,6%), karte za prijevoz (14,4%) i slatkiše (13,4%). Izrazito rijetko na kioscima se kupuje piće (4,2%). (A sjećam se odavno zatvorenoga kioska kod nas na Jarunu koji je radio 24 sata i živio od noćne prodaje pića, alkoholnoga, a čak je imao i posebnoga noćnog prodavača, snagatora. Novine su mu bile zadnja rupa na svirali da sam otišla drugamo. Sad i nemamo kioska, a novine imamo u dućanu.) Ukupno 8,7% ispitanika na kioscima kupuje proizvode koji ne pripadaju niti jednoj od ovih kategorija. Na pitanje koriste li neke od dodatnih usluga na kioscima poput plaćanja računa, slanja paketa ili kupovine ulaznica, navodi istraživanje, većina ispitanika navodi da koristi takve usluge (58,6%).

E, sad ono zbog čega su kioski zapravo izmišljeni, jer nose ime Tisak, naslijeđeno od Vjesnika. (Nadam se da kiosci Slobodne Dalmacije i Novoga lista bar lokalno još postoje.) Znakovito je, proizlazi iz istraživanja, da čak 41% ispitanika na kioscima nikada ne kupuje dnevne novine, a tek nešto manjih 39,1% navodi kako dnevne novine na kiosku kupuje rijetko. S druge strane, jedna petina građana dnevne novine kupuje češće – barem jednom tjedno (13,6%) ili svakodnevno (6,3%). Slično je i s kupovinom časopisa ili magazina koje uopće ne kupuje 36,4% građana, a da to rijetko napravi navodi njih 37,8%. Četvrtina građana je ipak aktivnija pa časopise/magazine ponekad kupuje njih 21%, a da im je to redovita navika ističe 4,7% ispitanih.

20190524

Čistoća koja smrdi, smrdi, užasno smrdi – Umjesto kave 9. studenoga 2018.

Reklame kojima televizije filaju filmove i serije baš mi jako idu na živce, a bez premca one za sredstva za pranje WC-školjki, posuđa i tak. Neke su toliko gadljive da čovjek htio-ne-htio pomisli da smo ili baš zmazani, totalka, ili da premalo kupujemo. Hvala zato Goranu Pavloviću i magazinu Ja TRGOVAC na istraživanju (rezultate kojega su mi poslali a da nije o hrani!) koje su tijekom rujna 2018. proveli s agencijom Hendal.

Na što vonja? / Fotografija Magazin Ja trgovac
Kako vonja? / Fotografija Magazin Ja trgovac

Gotovo polovica ispitanih građana Hrvatske (46,4%) u drogerijama – najveći udio kupaca najčešće kupuje u lancima DM-u (68,9 %), a manji u Mülleru (22,4 %) te Bipi (8,7 %) – kupuje  nekoliko puta mjesečno, a 28,4 % kupuje rjeđe od nekoliko puta mjesečno. Nekoliko puta tjedno kupuje 11,6 % građana, a 4,9 % samo vikendom. S druge strane, ukupno 8,1% građana ističe da ne kupuju u drogerijama, a nasuprot tome, onih koji u ovim trgovinama kupuju svakodnevno, ima 0,7 % u nacionalno reprezentativnom uzorku. Kažu dalje:

U drogerijama se najviše kupuju sredstava za osobnu higijenu (46,4%). Kozmetiku na tim prodajnim mjestima kupuje četvrtina građana (24,9 %), a njih – ipak neusporedivo manje, kažem ja – 10,8 % kupuje sredstva za čišćenje kućanstva. Približno podjednak broj građana kupuje proizvode za kućne ljubimce (5,7 %), parfeme, mirise i sl. (5,6%) te proizvode za bebe i djecu (4,7 %).

Prosječna košarica pri kupnji u drogerijama za većinu kupaca (49,2%) iznosi između 100 i 200 kn, dok jedna trećina kupaca (33,5 %) u prosjeku troši između 50 i 100 kn. Manje kupnje, s košaricom do 50 kn, obavlja 11,6 % kupaca, a 4,6 % kupaca u prosjeku troši između 200 i 500 kn. Vrlo mali broj kupaca, 1,1 %, u drogerijama obavlja kupnje u iznosu većem od 500 kn.

Najvažniji razlozi kupnje u drogerijama su asortiman kojega nema u klasičnim supermarketima (51,6 %), povoljne cijene (48,6 %) te percipirana kvaliteta proizvoda (40,3 %). Manje značajni motivatori su programi vjernosti drogerijskih lanaca (29,3 %) te ugodna atmosfera za kupnju (24,0 %). 

Poslije ovih postotaka manje ću se nervirati s reklamama. Razmišljat ću o njima kao o dobrohotnoj edukaciji, a ne o pozivanju na konzumerizam i pretjeranu čistoću, uključujući i običnu vodu ili kraljevska povijesna mirisanja da se pokrije nekupanje. I s patuljcima, što kaže jedna od reklama, smrdi, smrdi, užasno smrdi!

20181026 – 20181109