Unatoč godinama i deseljećima predanih nastojanja i strpljiva čekanja uvrštavanje Zlatne formule hrvatskoga jezika Ča-kaj-štona listu hrvatske nematerijalne baštine nije moglo stići u pogodnijem trenutku, jer se idućega kolovoza u Selcima na Braču održava, naime, jubilarna 30. Croatia rediviva Ča-kaj-što. Književnik, liječnik i diplomat Drago Štambuk tako ustrajno održava sjećanje na talijansko paljenje svoga rodnog mjesta u Drugom svjetskom ratu okupljajući pjesnike svih triju sastavnica hrvatskoga jezika ovjenčavajući svake godine po jednoga maslinovim vijencem, a oliveatusovi stihovi ostaju uklesani na zid od poezijena samome trgu.
Štambuk, koji osim standardom piše i na čakavici, ovih je dana ponovio iz Teherana, gdje službuje kao hrvatski veleposlanik, kako od rane mladosti pokušava ujediniti sve hrvatske jezične idiome i integrirati hrvatsku ne samo jezično, nego i kulturološki i politički.
Budući da sam više puta imala čast svoje pjesme i na standardu i zavičajnom kajkavskom idiomu, kekavici, čitati pod otvorenim nebom na čudesnom središnjem selačkom trgu od bijeloga bračkog kamena, dijelim radost i miješane duboke osjećaje sa začetnikom i Croatie redivivei Ča-kaj-što. Uvjerena sam kako će i to pridonijeti ne samo čuvanju naše izumiruće jezične baštine nego i međusobnom povezivanju i ispreplitanju u hrvatskome, sad već 24 službenom jeziku EU. Veličinu jezika ne određuje samo broj njegovih govornika.
Valja podsjetiti da od otprilike 140 zaštićenih baštinskih tema na nacionalnome popisu jezičnih je, uz Zlatnu formulu Ča-kaj-što, još desetak, primjerice bednjanski govor, čabarski govor, dubrovački govor, govor Huma na Sutli, govor posavskoga sela Sič, govor Starih Perkovaca, govor zadarskih Arbanasa, govor grobničke čakavštine (predsjednica je hvaljena kada je svoje Grobničane pozdravila na svome zavičajnom govoru!), istro-rumunjski govor, kajkavsko donjosutlanski (ikavski) dijalekt)…Je li moguće da se Zlatna formula hrvatskoga jezika Ča-kaj-štos nacionalnoga preseli i na UNESCO-v popis reprezentativne svjetske baštine gdje je zasad od nekih 130 tema otprilike i desetina iz Hrvatske? Podsjećam se na sjajan zapis iz 2014. akademika Radoslava Katičića i pomišljam: zašto ne?
Čestitke!
20191208