Igrokaz za djecu na moslavačkoj kekavici Božice Brkan SELFIE NA KIPEC, napisan specijalno za male Križane iz Društva Naša djeca “Vladimir Nazor” i Amaterskog kazališta “Josip Badalić” (izvođači: Ana Kumpes, Lana Okanović, Roko Đudarić, Filip Zohar, Matko Kepe, Zara Broz, Jana Krivec, Darija Štajdohar, Hana Hršak, Ana Telinec – djeca glume i baku, voditeljica Marica Kukor), 22. studenoga 2015. premijerno je vrlo uspješno poslije samo jednotjedne pripreme prikazan na 23 “Kajkavijadi” u Krapinskim Toplicama.
Igrokaz Božice Brkan “Selfie na kipec” u izvedbi malih Križana iz Društva Naša djeca i Amaterskog kazališta “Josip Badalić” na 23 “Kajkavijadi” u Varaždinskim Toplicama 22. studenoga 2015.Mali glumci, njihova voditeljica Marica Kukor i autorica Božica Brkan poslije praizvedbe njezinog igrokaza za djecu “Selfie na kipec” na 23. Kajkavijadi” u Varaždinskim Toplicama 22. studenoga 2015.
Na četvrti natječaj za kratku priču – satiru Gradske knjižnice Slavko Kolar u Čazmi 2015. “pristiglo je 59 radova koji su udovoljavali uvjetima natječaja, a koji su se istovremeno suočili i s izazovima suvremenosti, tematski pokrivajući širok raspon i društvenih i karakternih negativnih pojavnosti. Žiri je i ove godine djelovao u sastavu: Miroslav Mićanović, Branislav Oblučar, Hrvoje Kovačević, Vinka Jelić Balta i Slađan Lipovec i nakon pomne analize i rasprave izdvojio deset najuspjelijih priča, pri čemu su odlučivale nijanse poput inovativnosti u obradi tematike, stilska istančanost i, naravno, privlačnost samog pripovijedanja.”
Gradska knjižnica Slavko Kolar upravo je objavila da je u uži izbor među 10 ušla i priča – satira Božice Brkan “Torte od malina”.
U subotu 14. studenoga, tražeći zanimljive naslove sa svojega popisa knjiga koje još nije uspjela nabaviti, Božica Brkan susrela se s osobitim veseljem i s nekima od svojih knjiga.
“Oblizeki, Moslavina za stolom” Božice Brkan na “Interliberovom” štandu “Nove stvarnosti” / subota 14. studenoga 2015.Božica Brkan s prijateljima Đurđom Arbanas i Željkom Prceom uz izloženo hrvatsko, englesko i njemačko izdanje “Hrvatsku za stolom”, “Mediteran za stolom”, “Slastice u Hrvata”, “Recepte iz Vegetine kuhinje”, kuharice iz serije ”Mala škola kuhanja” i druge svoje kuharice na Interliberovom štandu “Alfe”.
PRVIH DVADESET UBODA, naslov je zbirke kratkih priča satira, koju je upravo izdala Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma (urednici Vinka Jelić-Balta i Slađan Lipovac).
Ta knjižnica od 2002. održava kulturnu manofestaciju Dani Slavka Kolara, a od 2012. ju je proširila i natječajem za kratku priču – satiru, “čime se svrstala uz bok sličnih festivalskih događaja na nacionalnom nivou, budući da je odaziv autorica i autora iz godine u godine sve veći, a Dani se pokazuju kao sretan spoj tradicije i suvremenosti, kao hommage Slavku Kolaru, ali i kao vrlo živo mjesto suvremene pisane satirične riječi”.
Od devedesetak priča koliko godišnje pristiže na ocjenjivanje, desetak odabranih objavljuje se na interenetu, a bijenalno se i ukoričuje u knjigu. U prvoj su knjizi najbolje priče iz godišta 2012. i 2013.
S veseljem ističemo da zbirka počinje kratkom pričom – satirom SVOJIH TIJELA GOSPODARI Božice Brkan, prvonagrađenom na prvom čazmanskom natječaju 2012.
Na poziv Aleksandra Antolovića, ravnatelja dugoselske Gradske knjižnice u Dugom Selu je u književni petak, 30. listopada 2015. predstavljen najnoviji roman Božice Brkan “Ledina”. Uz autoricu o romanu su uobičajeno nadahnuto i neponovljivo govorili kolege Đuro Vidmarović i Maja Matković, a erotično kupanje na mjesečini iz “Ledine” interpretirao je Želimir Novak. ustrajni interpret tekstova Božice Brkan.
Na trodnevnoj izložbi “Naših pet godina” Udruge “Prijatelji Kloštra” u Kloštru Ivaniću, jednom od važnih duhovnih, kulturnih i povijesnih središta Moslavine unatrag više od devet stoljeća, u nedjelju 25. listopada 2015. književnica Božica Brkan prigodno je čitala kekavske pjesme iz zbirke “Vetrenica, obiteljska arheologija” – “slika”, “ladlin”, “smesni kru”, “oporuka” i “vetrenica” , a kolega književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović, pročitavši “molitvu”, govorio je o važnosti moslavačkoga kulturnog identiteta, posebice književnosti i jezika, te je predstavio rad njihove moslavčanke Božice Brkan. (mb)
Božica Brkan sa svojim romanom “Ledina” među 5 finalista 22. međunarodnog festivala književnosti “Galovićeva jesen” u Koprivnici 24. listopada 2015. još jednom je imala priliku predstaviti svoj najnoviji roman, ovaj put kroz prizmu zavičajne tematike. (mb)
Novinar i lektor hrvatskoga u Moskvi Slobodan Kadić objavio je 22. listopada 2015. na svojoj Facebook stranici Slobodan Otrov Kadić:
“Od jučer, veliku knjižnicu najvećega ruskog sveučiišta Lomonosov (MGU – Moskva) – krasit će i knjige naše poznate spisateljice Božica Brkan te najnovije izdanje vrhunskog Gastronautovog vodiča “100 vodećih hrvatskih restorana” naše Karin Mimica. Djelatnici biblioteke zahvaljuju Božici i Karin i nadaju se da ih i u budućnosti neće zaboraviti!”
Autorica i izdavač zahvaljuju.
Podsjećamo da se knjige Božice Brkan od 2014. nalaze i u Nacionalnoj knjižnici Australije (National Library of Australia) u Canberri.”
I pjesma “naj kvariti zabavu ludem” Božice Brkan objavljena je u zborniku “Me senje nemre ni mesečina zeti” sa 56, a sa još 33 izvedena je na Recitalu kajkavske poezije Krapina 2015. u srijedu navečer, 9. rujna 2015. Maestralno ju je pročitala dramska umjetnica Biserka Ipša. Od 227 pjesama pjesme je odabirao ocjenjivački sud predsjednik Radovan Novina te članice Zorica Klinžić i Dragica Ferjanić.
U Tjednu kajkavske kulture Krapinski festival slavi 50. obljetnicu, a recital je dvadesetak godina mlađi, pa je bilo osobito svečano. Čak je sedam glumaca – uz Biserku Ipšu i Marija Borić, Denis Bosak, Hana Hegedušić, Kristijan Potočki, Silvio Vovk i Ronald Žlabur – govorilo pjesničke tekstove iz svih kajkavskih krajeva, a na pozornici su im se pridružile i kajkavske doajenke kajkavijane Nada Klašterka i Smiljka Bencet. Priredbu je vodila Tanja Baran, a glazbeni su gosti bili Mikulić i Toni Eterović.
Prema mišljenju mnogih, ovogodišnji je recital bio najuspjeliji dosad.
Na 14. znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” u okviru Tjedna kajkavske kulture u Krapini, 7. rujna 2015. među dvadesetak izlaganja je i ono Božice Brkan “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”. Književnica i novinarka oslonila se na dugogodišnje praćenje medija i anketu sa pedesetak utjecajnih novinara, urednika, književnika. Ukratko, spoznaje su vrlo porazne uopće o zavičajnim govorima u medijima, čak i lokalnima, napose kajkavskima. Dobrim je primjerima istraživačica navela Slobodnu Dalmaciju i Novi list te zanimljive primjere s različitim govorima iz reklama Zagrebačke pivovare i Hrvatske lutrije.
Božica Brkan tijekom prezentacije teme “Zavičajni kajkavski govori u modernim medijima”
Na skupu su govorili i: prof. dr. Alojz Jembrih o temi kajkavski Evangeliom(i) Cirkve zagrebečke i Horvaczko Evangeyelye (1732.), Ivana Jakopiček o sinonimskom nizu u Belostenčevim propovijedima, mr. sc. Ivan Zvonar o najstarijim i starijim kajkavskim božićnim pjesmama, dr. sc. Alojzija Tvorić Kučko o kajkavskim božićnim pjesamama u molitvenicima iz 19. st., Lidija Bajuk o odjecima mita u pripjevima kajkavskih tradicijskih napjeva, msg. Juraj Kolarić o rječniku Međimurske kajkavske biblije iz 1914., dr. sc. Ivana Klinčić o leksikografskoj obradi i interpretaciji koprusa Rječnika hrvatskog kajkavskog književnog jezika, dr. sc. Martina Horvat o tvorbi složenica u hrvatskome kajkavskom književnom jeziku, d. sc. Marijana Buljan sa doc. dr. sc. Rajkom Furešom i prof dr. sc. Dubravkom Habekom o doprinosu Mirka Dražena Grmeka istraživanju kajkavskih prirodoznanstvenih tekstova (u povodu 15. obljetnice smrti), Mario Jembrih (a dodatno i prof. dr. sc. Alojz Jembrih) o tome zakaj smo dobili međunarodni ISO-kod za kajkavski književni jezik i odjecima, dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek o modernism tokovima na temeljima tradicije u kajkavskom pjesništvu Ernesta Fišera, Krunoslav Puškar o osobnim imenima župe Miholec nekada i danas, prof. dr. sc. Đuro Blažeka zanimljivosti iz preloškoga kajkvskog rječnika, Željko Funda o lekturi u modernome kajkavskom jeziku, Ružica Gregurić o karakterima i tjelesnim obilježjima u kajkavskome leksiku, a Joža Horvat o frazemima u filmu “Tko pjeva, zlo ne misli”.
Svi sudionici znanstvenog skupa
Također su predstavljeni i zbornik sa istoga znanstvenog skupa 2012. i 2013. i odličan “Rječnik kajkavske donjosutlanske ikavice” Štefice Hanzir, Jasne Horvat, Božice Jakolić, Željka Jozića i Mije Lončarića, o kojem su govorili dr. sc. Mijo Lončarić, prof. dr. Marko Samardžija i dr. sc. Ivana Kurtović Budja.
Organizatori skupa su hrvatska udruga Muži zagorskogs srcaiz Zabora i Društo za kajkavskoga kulturnog stvaralašta iz Krapine, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine.
Link:
