Međimurski vrčok – Umjesto kave 14. prosinca 2022.

Prijatelj i dugogodišnji suradnik, etnolog, pedagog i pjesnik Tibor Martan poslao mi je slikovnicu o kinču, ali ne iz svog Zagorja nego nesvakidašnju knjižicu na 50 stranica manjeg formata Međimurski vrčok 2020-2022. Potpisuju je Područja škola i KUU „Florijan Andrašec“ Dekanovec kao autori, zapravo autorice (sve predstavljene fotografijama!) fotografija, teksta i dizajna Tatjana Pintarić i Lucija Tomašek (fotografija na naslovnici Tatjana Šardi), cvijeće Nada Tomašek i Ljubica Đurkin i mlade čuvarice tradicije Maria Hlišć, Anja Kolarić, Jelena Kolarić i Lana Kovačić.

Naslovnica knjižice iz Dekanovca (Presnimljeno)
Autorice knjižice velike i male (Presnimljeno)

Uz drugo, Barbara Kovač, 4.b , pjeva:

Oj, vi lepe ružice
Mega srca družice,
Bojte zanavek pune dihalja
Lepe i cifraste od Vuzma do Mihalja
.

Đurđice su majušnice (Presnimljeno iz Međimurskog vrčoka)
Pižme su narcisi (Presnimljeno iz Međimurskog vrčoka)

Da je Međimurje cvjetnjak Hrvatske, je najmanje iz čudesnih međimurskih popijevaka, kak si lepo zeleno, cvietičem si ti meni ograjeno. Djeca su istražila što od starih vrsta cvate u polju (šest vrsta) i u vrtu (17 vrsta), popisala lokalne dijalektalne, kajkavske i standardne te latinske ili emgleske nazive, opisala cvijet, vrijeme i mjesto cvatnje te raspon boja cvjetova. Ilustrirali su ga fotografijama, ali ne snimljenim u polju i vrtu, nego cvijećem načinjenim od krep-papira, nikad popularnijim kinčem, koji razvija literaturu, radionice, izložbe i festivale. Podsjećam da sam u proljeće 2019. pisala o knjizi Rože od papira, priručnik za izradu Danice Pelko i Ane Čižmek, a Danicu, donjostubičku školsku knjižničarku, višakratno sam  predstavila sam i kao ambicioznu poticateljicu rada na dječjem kajkavskom rječniku stubičkoga kraja.

Tratinčice su piceki (Presnimljeno iz Međimurskog vrčoka)

 Dakako, i to su sami izradili.

Kao dugogodišnja urednica Večernjakova Vrta, koji nažalost odavno više ne izlazi, te kao pjesnikinja koja je omiljene biljke svog zavičaja opjevala i u najnovijoj botaničkoj zbirci kajkavskih pjesama Breberika (iz Biblioteke Kaj&Ča: Susreti, knj. 9, Božica Brkan i Boris Domagoj Biletić BREBERIKA & EKLEKTIKA, urednica, nakladnik Kajkavsko spravišče iz Zagreba, urednica Božica Pažur), pa i mnoge od spomenutih bilina, te poštovateljica čuvara zavičajne botaničke, hortikulturne i etno i jezične baštine, uz sve što o tim biljkama možete pronaći i na internetu, ne mogu nego nabrojiti i ni jednu ni makar začudnim starinskim imenom preskočiti kako bih podsjetila. Zacijelo ste znali da  

Lepi dečki u Međimurju su cinije, a u Moslavini zajčeki (Presnimljeno iz Međimurskog vrčoka)

fijolice su ljubičice, Dederunt hyacinthum
lilijan je ljiljan, Lilium
labode/ labude su snježne grude, Viburnum
ljeljuje su perunike/irisi, Irises
piceki
su tratinčice, Daisies
podlesek/ podljesak je visibaba, Snowdrops
žibek (dodala bih: u nas u Moslavini radič, u Zagorju regmet) je maslačak, Aphaca
črenslo je jorgovan, Syringa
katruža (dodajem: u nas u Moslavini trojačke rože) je božur, Aglaophotis
klinčec je karanfil, Carnation
kranjčec
je kadifica, Tagetes
lepa Kata/ zeljova ruža je jesenska ruža, Rosa arbores autumnales
lepi dečki/huncuti su cinije, Zinnia (u Moslavini su lepi dečki posve druga vrsta, zajčeki)
majušnice su đurđice, Lilium convallium
ognjec/ ogjec je neven, Pingit vaccinia caltha
pižme su narcise, Daffodils
pocilomživ je prkos, Adversus
regine (u nas u Moslavini grgine) su dalije, Dahlias
rusovice
su vodenike, Impatiens
sabljice
su gladiole, Gladioli
stare dekle/ jezere
su hortenzije, Hydrandea
šipki
(u nas u Moslavini šipkovače, rože) su ruže, Rosas
tuliponi su tulipani, Tulips

Kranjceči su kadifice (Presnimljeno iz Međimurskog vrčoka)

Bez cjepidlačenja o latinskim ili engleskim imenima, čestitke dekanovečkoj djeci i odraslima na takvoj pedagogiji te vještinama i trudu kojima su ovjekovječili za nas svoj mali spomenar, a podsjetivši nas na starinsko bilje kao da ga sprešali u svojevrsni herbarij pospremivši s njime i i živima održali i mnoge uspomene. Napose zavičajne. I to ne samo međimurske!

Prskose zovu – pocilomživ (Presnimljeno iz Međimurskog vrčoka)

Božica Brkan

Prkosi*

kakov je to za cvet
nit ne smrdi nit ne diši
samo cvete de stigne i gda god stigne sekojak sekak
kej da je za cvesti baš segde i navek kej god
i još mu veliju
prkos

Malinska, 20210810 – Zagreb, 20220428 – 20220501 – 20220630

*pjesma iz zbirke Breberika (iz Biblioteke Kaj&Ča: Susreti, knj. 9, Božica Brkan i Boris Domagoj Biletić BREBERIKA & EKLEKTIKA, urednica Božica Pažur, nakladnik Kajkavsko spravišče iz Zagreba, 2022.)