Najnovija knjiga prof. dr. sc. Ivice Kisića Gradska poljoprivreda, predstavljena u srijedu 30. siječnja 2019. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiu Zagrebu, razuvjerila me da moja vrtnadvojba ponikla iz mojih seljačkih korijena i Krležina zarobljena mentaliteta dvokatnoga gradaili je vrt ili je grad odnosno tko se hoće baviti poljoprivredom neka ide na selo, ima i drugačija rješenja.
Hvala mojemu dugogodišnjem suradniku iz Večernjakova priloga Vrt i njegovim predstavljačima i recenzentima koji su mi ovim originalnim djelom, uopće prvom takvom knjigom u našoj znanstvenoj literaturi, širom otvorili vrata u posve novo područje.
I ne samo meni! Preporučujem je hobistima koji uzgajaju povrće u zajedničkim gradskim vrtovima ili pak u loncima na balkonu. I oni imaju odsada i domaći znanstveni temelj, a ne samo bjelosvjetsku neprevedenu literaturu ili Google, iako je knjiga ponajprije važan prilog popisu literature za Postdiplomski specijalistički interdisciplinarni studij Upravljanje gradom u koji je uključeno devet fakulteta i dva instituta (Agronomski, Arhitektonski, Edukacijsko-rehabilitacijski, Ekonomski, Fakultet političkih znanosti, Filozofski, Geodetski, Građevinski, Pravni te Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta i Ekonomskog fakulteta).
Moderator akademik Ferdo Bašić s prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko BrezakOsnovan je 2006. kao dio naše europeizacije, kako rekoše, a u četiri naraštaja polazilo ga je prosječno po tridesetoro studenata. K tome, ne može se baš reći kako, izuzevši Zagreb, ima podršku većih hrvatskih gradova, iako studenti, kako bi stekli što više primjenjivih znanja, redovito imaju po četiri studentska obilaska gradova poput Ljubljane, Beča, Budimpešte, Bratislave, Milana…
I studij i knjiga, prema tvrdnji voditelja studija prof. dr. sc. Gojka Bežovana, dodana su vrijednost razvoju grada. O svojim aspektima govorili su i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, rektor zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Borasi prof. dr. sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta. Taj faks, nekad stvarno na istočnome rubu grada, knjigu s ponosom objavljuje u svojoj 100. akademskoj godini. Svako od izlaganja bilo bi zanimljivo i korisno i šire saslušati i prenijeti, kao uostalom i recenziju akademika Ferde Bašića, profesora emeritusai predsjednika Znanstvenog vijeća o zaštiti prirode u HAZU (recenzenti su i prof. dr. sc. Ognjen Čaldarević i izv. prof. dr. sc. Vesna Židovec).
Kisić je pohvaljen za Gradsku poljoprivredu kao znanstvenu i znanstveno-popularnu literaturu, pisanu jasno i zanimljivo, a na 311 stranica ima čak 227 slika u boji, 27 tablica i 256 literaturnih izvora te vrlo korisno kazalo pojmova, što sve može dalje poslužiti znanstvenim istraživačima i radoznalcima. Uvodno opisuje povijest gradova i kvalitetu gradskoga života. Prisustvo bugarskog veleposlanika podsjetilo me kako sam kao mlada, još Vjesnikova novinarka pisala reportaže o vrtovima malih kuća, na kraju perspektiveiz popularnih šansona, po starome Trnju, nasuprot Nacionalne i sveučilišne i iza današnjega Agrama tražeći još postojeće stare zagrebačke vrtlare, bugare (koji su najčešće podrijetlom i bili Bugari!).
Kisić je zanimljivo opisivao istraživanja arhive, primjerice kaptolske, i ne tako davnih zelenih površine grada od parkova namijenjenih samo plemenitašima i crkvenim ljudima do Maksimira, prve park-šume namijenjene svima, do njiva u četvrtima oko današnje Narodne banke do Zrinjevca i Lenucijeve potkove, gdje su ne tako davno uzgajali kukuruz i povrće kao što danas čine između zgrada u Novom Zagrebu, na Jarunu i drugdje. Sve se više što iz ekonomskih i socijalnih razloga ili iskonske potrebe za zelenilom i prirodom zelene i balkoni, terase, a znalci tvrde kako nam je vrlo bliska – i bliža nego što mislimo! – neboderska, vertikalna proizvodnja hrane u gradu bez tla, i biljna i životinjska. Nužnost da se poveća količina hrane na ograničenim resursima te razvitak tehnologije vode nas sve do dronova koji diktiraju neprestance primjenu tehnologije za pojedine usjeve na pojedinim površinama.
Prof. dr. sc. Ivica Kisić kao pripadnik Zagrebačke agroekološke škole u znanstvenom i nastavnom radu posvećenom gospodarenju tlom i sustavima gospodarenja u poljoprivredi ostavio je dubok trag. Govori o tome i 11 objavljenih knjiga, 22 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama i 250 znanstvenih radova te više od 300 stručnih radova, studija odnosno ekspertiza koje se odnose na gospodarenje tlom, zaštitu i sanaciju tla. Koautori su mu 240 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, SAD i Velike Britanije! Dobitnik je i brojnih nagrada, a uz drugo i Godišnje nagrade za znanost za 2012.
20190130
