Gradska poljoprivreda? Već i u Kisićevoj knjizi! – Umjesto kave 31. siječnja 2019.

Najnovija knjiga prof. dr. sc. Ivice Kisića Gradska poljoprivreda, predstavljena u srijedu 30. siječnja 2019. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiu Zagrebu, razuvjerila me da moja vrtnadvojba ponikla iz mojih seljačkih korijena i Krležina zarobljena mentaliteta dvokatnoga gradaili je vrt ili je grad odnosno tko se hoće baviti poljoprivredom neka ide na selo, ima i drugačija rješenja.

Prof. dr. sc. Ivica Kisić potpisuje knjigu na predstavljanju / Fotografija Miljenko Brezak
Prof. dr. sc. Ivica Kisić potpisuje svoju knjigu na predstavljanju / Fotografija Miljenko Brezak

Hvala mojemu dugogodišnjem suradniku iz Večernjakova priloga Vrt i njegovim predstavljačima i recenzentima koji su mi ovim originalnim djelom, uopće prvom takvom knjigom u našoj znanstvenoj literaturi, širom otvorili vrata u posve novo područje.

Za zaljubljenike i studente / Fotografija Miljenko Brezak
Za zaljubljenike i studente / Fotografija Miljenko Brezak

I ne samo meni! Preporučujem je hobistima koji uzgajaju povrće u zajedničkim gradskim vrtovima ili pak u loncima na balkonu.  I oni imaju odsada i domaći znanstveni temelj, a ne samo bjelosvjetsku neprevedenu literaturu ili Google, iako je knjiga ponajprije važan prilog popisu literature za Postdiplomski specijalistički interdisciplinarni studij Upravljanje gradom u koji je uključeno devet fakulteta i dva instituta (Agronomski, Arhitektonski, Edukacijsko-rehabilitacijski, Ekonomski, Fakultet političkih znanosti, Filozofski, Geodetski, Građevinski, Pravni te Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta i Ekonomskog fakulteta).

Moderator akademik Ferdo Bašić a prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko Brezak
Moderator akademik Ferdo Bašić s prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko Brezak

Moderator akademik Ferdo Bašić s prof. dr. sc. Ivicom Kisićem i prof. dr. sc. Gojkom Bežovanom / Fotografija Miljenko BrezakOsnovan je 2006. kao dio naše europeizacije, kako rekoše, a u četiri naraštaja polazilo ga je prosječno po tridesetoro studenata. K tome, ne može se baš reći kako, izuzevši Zagreb, ima podršku većih hrvatskih gradova, iako studenti, kako bi stekli što više primjenjivih znanja, redovito imaju po četiri studentska obilaska gradova poput Ljubljane, Beča, Budimpešte, Bratislave, Milana…

Izuzetno zanimljivo izlaganje arhitekta i akademika, predsjednika HAZU Velimira Neidhardta / Fotografija Miljenko Brezak
Izuzetno zanimljivo izlaganje arhitekta i akademika, predsjednika HAZU Velimira Neidhardta / Fotografija Miljenko Brezak

I studij i knjiga, prema tvrdnji voditelja studija prof. dr. sc. Gojka Bežovana, dodana su vrijednost razvoju grada. O svojim aspektima govorili su i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, rektor zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Borasi prof. dr. sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta. Taj faks, nekad stvarno na istočnome rubu grada, knjigu s ponosom objavljuje u svojoj 100. akademskoj godini. Svako od izlaganja bilo bi zanimljivo i korisno i šire saslušati i prenijeti, kao uostalom i recenziju akademika Ferde Bašića, profesora emeritusai predsjednika Znanstvenog vijeća o zaštiti prirode u HAZU  (recenzenti su i prof. dr. sc. Ognjen Čaldarević i izv. prof. dr. sc. Vesna Židovec).

Jestivo voće uz cese ima više uloga u gradskoj sredini / preuzeto iz knjige Gradska poljoprivreda

Kisić je pohvaljen za Gradsku poljoprivredu kao znanstvenu i znanstveno-popularnu literaturu, pisanu jasno i zanimljivo, a na 311 stranica ima čak 227 slika u boji, 27 tablica i 256 literaturnih izvora te vrlo korisno kazalo pojmova, što sve može dalje poslužiti znanstvenim istraživačima i radoznalcima. Uvodno opisuje povijest gradova i kvalitetu gradskoga života. Prisustvo bugarskog veleposlanika podsjetilo me kako sam kao mlada, još Vjesnikova novinarka pisala reportaže o vrtovima malih kuća, na kraju perspektiveiz popularnih šansona, po starome Trnju, nasuprot Nacionalne i sveučilišne i iza današnjega Agrama tražeći još postojeće stare zagrebačke vrtlare, bugare (koji su najčešće podrijetlom i bili Bugari!).

Zeleni krov ima primarnu misiju ublažavanja klimatskih promjena / Preuzeto iz knjige Gradska poljoprivreda

Kisić je zanimljivo opisivao istraživanja arhive, primjerice kaptolske, i ne tako davnih zelenih površine grada od parkova namijenjenih samo plemenitašima i crkvenim ljudima do Maksimira, prve park-šume namijenjene svima, do njiva u četvrtima oko današnje Narodne banke do Zrinjevca i Lenucijeve potkove, gdje su ne tako davno uzgajali kukuruz i povrće kao što danas čine između zgrada u Novom Zagrebu, na Jarunu i drugdje. Sve se više što iz ekonomskih i socijalnih razloga ili iskonske potrebe za zelenilom i prirodom zelene i balkoni, terase, a znalci tvrde kako nam je vrlo bliska – i bliža nego što mislimo! – neboderska, vertikalna proizvodnja hrane u gradu bez tla, i biljna i životinjska. Nužnost da se poveća količina hrane na ograničenim resursima te razvitak tehnologije vode nas sve do dronova koji diktiraju neprestance primjenu tehnologije za pojedine usjeve na pojedinim površinama.

Samo dio brojne publike / Fotografija Miljenko Brezak
Samo dio brojne publike / Fotografija Miljenko Brezak

Prof. dr. sc. Ivica Kisić kao pripadnik Zagrebačke agroekološke škole u znanstvenom i nastavnom radu posvećenom gospodarenju tlom i sustavima gospodarenja u poljoprivredi ostavio je dubok trag. Govori o tome i 11 objavljenih knjiga, 22 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama i 250 znanstvenih radova te više od 300 stručnih radova, studija odnosno ekspertiza koje se odnose na gospodarenje tlom, zaštitu i sanaciju tla. Koautori su mu 240 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Litve, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, SAD i Velike Britanije! Dobitnik je i brojnih nagrada, a uz drugo i Godišnje nagrade za znanost za 2012.

20190130

Logo DHK na izložbi u HAZU – umjesto kave 2. studenoga 2017.

Odsjek za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti potkraj listopada na izložbi se iskazao izuzetno zanimljivom izložbom u Knjižnici HAZU Povijest Društva hrvatskih književnika 1900 – 1971. iz svoga arhiva. Što prikazati na skromnom prostoru između 10.000 dokumenata iz 57 arhivskih kutija stvarno nije bila laka odluka za autora Tomisava Sabljaka, voditelja Odsjeka, i njegove suradnike Anu Batinić, Josipu Dragičević i arhivista Željka Trbušića te likovnog oblikovatelja Maria Beusana.

Krizmanov logo DHK na izložbi / Fotografija Bpžica Brkan
Krizmanov logo DHK na izložbi / Fotografija Bpžica Brkan

To prije što se ne može iz svijesti izgurati podatak kako je uz Sveučilište, HAZU i Maticu hrvatsku DHK najstarija i najznačajnija kulturna institucija u nas i koja čuva hrvatski nacionalni identitet i svojim djelovanjem te sa svojim članstvom stalnim je dokazom pripadnosti hrvatske kulture, umjetnosti, znanosti i društva uopće temeljnim načelima na kojima počiva Europa.

Dvojica velikana sleđa: Krleža na reljefu Msrije Ujević, a Mate Maras uživo / Fotografija Bpžica Brkan
Dvojica velikana sleđa: Krleža na reljefu Msrije Ujević, a Mate Maras uživo / Fotografija Bpžica Brkan


Na izložbi se, uz drugo, može vidjeti bista prvoga predsjednika Ivana viteza Trnskog, popis članova, reljef Krleže sleđa Marije Ujević, Tinove olovčice koje razgleda pjesnik i svećenik Ivan Golub, portret Matoša i drugih književnika, podaci po promjeni imena, zapisnici o kažnjavanju odnosno izbacivanju članova u nevremena, sad povijesna izdanja iz nakladničke djelatnosti Društva, koja traje od 1903. i drugo.

Ivan Golub zagledan u olovčice Tina Ujevića / Fotografija Božica Brkan
Ivan Golub zagledan u olovčice Tina Ujevića / Fotografija Božica Brkan

Mene je fascinirala spoznaja kako je ponovno novi, vrlo moderan logotip DHK zapravo Krizmanov rad iz 1906. godine. Usput, Krizman je autor i Matičina loga. Za svog ga je predsjednikovanja samo vratio Božidar Petrač, koji je, da ne povjerujete, uz Dubravka Jelčića i Sabljaka, jedan rijetkih koji su uopće pisali o povijesti Društva!

U prvom planiu tajnica DHK Ružica Cindori, a straga bista prvoga predsjednika DHK Ivana viteza Trnskog / Fotografija Božica Brkan
U prvom planiu tajnica DHK Ružica Cindori, a straga bista prvoga predsjednika DHK Ivana viteza Trnskog / Fotografija Božica Brkan

Nije zgorega podsjetiti i na riječi književnika i publicista Milana Grlovića, jednoga od utemeljitelja Društva hrvatskih književnika:

Mi tražimo prije svega našu društvenu preobrazbu, našu idealnu slobodu i postavljamo tomu za preduvjet rastuću materijalnu neodvisnost. Mi ne mislimo na kakav prevrat, ali želimo pospješiti vrieme, kad se bude s poštovanjem i u evropskom tonu govorilo i pisalo o hrvatskoj književnosti.

Neformalno: Sanja Pilić, Ivica Matičević i Đuro Vidmarović / Fotografija Božica Brkan
Neformalno: Sanja Pilić, Ivica Matičević i Đuro Vidmarović / Fotografija Božica Brkan

20171025 – 20171102

linkovi

https://narod.hr/kultura/hazu-otvorenje-izlozbe-povijest-drustva-hrvatskih-knjizevnika-1900-1971

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/u-knjiznici-hazu-otvorena-izlozba-povijest-dhk

http://www.prvi.hr/prvi-hr/zg-info/u-hazu-otvorena-izlozba-povijest-drustva-hrvatskih-knjizevnika