Moslavački kamen, drugi put – Umjesto kave 8. veljače 2018.

Početkom prosinca raspisala sam se o jednome moslavačkom kamenu na koji sam naišla boraveći u studenom na Koljnofskim književnim susretima u Petrovu Selu u Mađarskoj, mađarski Szentpéterfa.

Božica Brkan i Miljenko Brezak uz Moslavački kamen u Petrovu Selu u Mađarskoj

Opisala sam kako su nas i prije i poslije književne večeri domaćini iz Hrvatske samouprave predsjednica Ana Škrapić Timar, ravnatelj kulturnog doma Rajmund Filipovits, Andrija Handler i književnica i zamjenica glavne urednice Medijskog centra Croatica Timea Horvat odveli do spomen-kamena. Moslavačkoga, rekoše. Prošloga su ga proljeća, ispričaše nam, postavili posred sela dovezavši ga doslovce iz moje zavičajne Moslavačke gore, iz kamenoloma pokraj Kutine. Pomislih: Ma tko bi si dao toliko truda? Oslonivši se na informaciju Timee Horvat u Hrvatskom glasniku, napisah kako su projekt postavljanja kamena potpomagali Veleposlanstvo RH u Ugarskoj, Josip Mazurek, vlasnik IGM Moslavinakamen d.o.o. i klesar Imre Mészáros. A na kamen su uklesali:

“1546. lita prvi put spominju se Hrvati u Petrovom Selu. Turki su Moslavinu zauzeli 1545. lita, zato su se stanovniki preselili u Petrovo Selo, koje je pripadalo Varoškoj (Eberau) gospoščini, čiji su vlasniki isto Erdödijevi bili.”

Uz pet tona težak Moslavački kamen na imanju Kezeleovih: Dobrila Kezele, Božica Brkan, Bojana i Jenio Vukelić / Fotografija Miljenko Brezak

A onda smo se nedavno šmucali po Moslavini i na imanju Kezeleovih ponovno naišli na – Moslavački kamen. Uz njega marna ekipa Drage Kezelea za svoje i velike i malene goste poučno napisa:

“Moslavački kamen
Izložena stijena dolazi s Moslavačke gore iz kamenoloma Donji Miklouš pokraj Čazme i granitnog je sastava.
Granit je tip kiselih intruzivnih magnetskih stijena. Odlikuje ga masivost, čvrstoća i tvrdoća, zbog čega je raširena njegova uporaba kao građevinskog (tehničkog) i arhitektonskog (ukrasnog) kamena.
Ova stijena postavljena je u svrhu turističke promocije regije Moslavine. Dopremljena je u proljeće 2011. i teži oko 5.000 kg.

Žive u slozi, ne kao mačka i pas, s pogledom na Moslavinu s brijega obitelji Kezele u Šumećanima / Fotografija Miljenko brezak

Moslavačka gora
Moslavačka gora spada u stara ulegnuta gromadna gorja paleozojskog nastanka bogata rudama. Najviši vrh Moslavačke gore je Humka 489 m n. v.
Zbog krajobrazne i biološke raznolikosti 2007. godine Moslavačka gora je proglašena prvim regionalnim parkom u Hrvatskoj. Po značajkama biološke raznolikosti temeljna vrijednost Moslavačke gore su guste šume bukve, hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze.
Geološki Moslavačka gora (uz
Medvednicu, Psunj, Papuk i Krndiju) predstalvja najstarije gorje u Hrvatskoj, nastalo prije gotovo 500 milijuna godina. Građena je od eruptivnih i metamorfnih stijena. Spada u tzv. otočne gore jer nije fizički povezana s drugim uzvišenjima. U davnoj prošlosti bila je otok u Panonskom moru (susjedne gore bile su potopljene). Moslavina ima dugu tradiciju eksploatacije nafte (od 1854. godine) i može se svrstati među nastarije naftne regije svijeta.

Jenio Vukelić / Fotografija Miljenko Brezak

U rudniku betonitske gline u Gornjoj Jelenskoj nađeni su fosilni nalazi praslona i nosoroga stari oko 17 milijuna godina.
Na obroncima Moslavačke gore nađeni su trgovi naselja
Lasinjske i Vučedolske kulture koji potvrđuju naseljenost od vremena mlađeg kamenog doba. U starom Rimu ovdje se sade prvi vinogradi, a gora nosi ime Mons Claudius po rimskom caru Klaudiju. Iz srednjeg vijeka su sačuvani ostaci starih utvrda Garić grad, Košut grad i Jelen grad koji su služili za obranu od Turaka.”

20180114 – 20180207 

link

http://www.bozicabrkan.com/moslavacki-kamen-u-petrovu-selu-u-gradiscu-umjesto-kave-4-prosinca-201/ 

9. Koljnofski književni susreti