Antun Gustav Matoš kao nadahnuće 3 – Umjesto kave 18. lipnja 2026.

Programom Matoš i francuska kultura  u Francuskom institutu u Zagrebu Matošev rođendan 13. lipnja 2026. završeni su u Zagrebu jednomjesečni jubilarni 10. Dani Antuna Gustava Matoša, koji su se prije toga odvijali u Trnavi, Plavni, Tovarniku i Beogradu. Jeanne de Wendel, ravnateljica Francuskog instituta u Hrvatskoj i savjetnica za suradnju i kulturnu djelatnost Francuskoga veleposlanstva istakla je zadovoljstvo takvim projektima hrvatsko-francuske kulturne suradnje.

Dio sudionika završnice 10. Dana Antuna Gustava Matoša (Foto Miljenko Brezak)
Jeanne de Wendel, Mirko Ćurić i Matija Štahan (Foto Miljenko Brezak)
Matoš u zagrebačkome Francuskom institutu na svoj rođendan (Foto Miljenko Brezak)

Uz drugo su, po dobrome običaju predstavljene i nove knjige objavljene u sklopu Matoševih dana, Matoševe Putovanja i dojmovi (2025.) i Kultura i ljudi. Matija Štahan naglasio je mjesto A. G. Matoša u modernoj hrvatskoj književnosti i kulturi uopće. Istaknuo je Matoševu kako nacionalizam i internacionalnost nisu kontradiktorni pojmovi u umjetnosti, kao što pokadšto nisu ni u politici, ne vidjevši proturječje u prožimanju hrvatskoga nacionalnog osjećaja i snažnoga europejstva u kulturno-umjetničkom, pa i političkome smislu. Odabrane ilustrativne ulomke iz Matoševih eseja kao i Cesarićevu pjesmu Trubač sa Seine interpretirao je dramski umjetnik Darko Milas.

Naslovnica treće knjige AGM kao nadahnuće III sad već u dojmljivoj biblioteci međunarodne manifestacije

Treća je knjiga u toj sad već lijepoj biblioteci Antun Gustav Matoš kao nadahnuće 3 rezultat novoga natječaja za najbolju kratku priču inspiriranu Matošem. (Podsjećam na prvu u nizu, Moderato dolcissimo, pjesničke posvete Antunu Gustavu Matošu iz 2020.) Govoreći o novoj knjizi priča, urednik Mirko Ćurić, predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka Društva hrvatskih književnika, istaknuo je kako knjige aktualiziraju Matoševo djelo i dovode ga u suvremeni kontekst, pokazujući kako ga treba iznova čitati.

Ovogodišnji novi naslovi (Foto Miljeno Brezak)

Ističem osobito kako su na više od 150 stranica  izbora kratkih priča nadahnutih životom i djelom A.G.M. prigodom 152. obljetnice i 111. obljetnice rođenja – koji nakladnički potpisuju Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski iz Osijeka i Općina Tovarnik – objavljeni radovi Božice Brkan, Tomislava Šovagović, Maria Šurjaka, Dore Beljo, Sare Sivić, Marine Vlahov, Roberta Aralice, Nicol Brecalo, Noe Devald, Željka Gorete, Anite Martinac, Denisa Peričić Anite Peričić, Slavice Sarkotić, Tuge Tarle, Tamare Bakran, Nikice Banića, Vere Hrvoj, Andyja Jelčića, Alojza Pavlovića i Ines Stipić-Radončić. Nagrađeni prošle godine, primjerice prvonagrađena priča Božica Brkan Selfie s Matošem, uz obrazloženje članova prosudbenoga suda (Selfie s Matošem obrazložila je Paula Rem). Uvod u knjigu napisao je Mirko Ćurić, a pogovor  je napisala dr. sc. Vlasta Markasović

Mirko Ćurić s autoricama prvonagrađenih priča nadahnutim AGM-om, prošlogodišnjom Božicom Brkan i ovogodišnjom Ekirom Erjavec (Foto Miljenko Brezak)

U ime svih suorganizatora ove međunarodne književne manifestacije pozdravio je v.d. ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Josip Bako, koji je uručio i posebno priznanje Eriki Erjavec za priču s ovogodišnjega natječaja Tihi pisac, koja pohađa istu, nekadašnju Matoševu Gornjogradsku gimnaziju. Paula Rem u obrazloženju ističe:

Iz knjige AGM kao nadagnuće III: početak prvonagrađene priče Božice Bran Selfie na kipec

Priča mlade autorice Erike Erjavec napunjena je vrlo zrelim osjećajima i razmišljanjima te je stoga izabrana primiti Poticajnu nagradu za mladog autora. Priča ima gotičko-darkerski ton, blizak Matoševom stilu. Naime poznato je kako se Matoš divio prozi i poeziji Edgara Allana Poea, koji mu je bio jednim od književnih uzora. Priča Tihi pisac naslanja se na ovaj, manje eksplicitan aspekt Matoševog pisma, koji svjedoči dobrom poznavanju obrađenog književnog predloška. Priča nije naslonjena sadržajno na neki od poznatijih Matoševih radova, ali ton i forma priče usklađene su s njegovim opusom (…) Na tematskoj razini priča prikazuje bolničke dane A. G. Matoša koji razvija tihu vezu s medicinskom sestrom, ne u smislu tajne romanse, nego odnosa u kojemu izostaje verbalna dimenzija. Njihova ljubav je bez riječi – jer tihi pisac u interakciju stupa samo pisanjem i averbalnom komunikacijom. Nemogućnost govorenja ne smeta nimalo pritom, dapače razmjena dubinskih osjećaja s bolničarkom ostaje nenarušena tom tišinom. Tekst ukazuje na snagu averbalnih aspekata komunikacije, kao i snažnu interpersonalnu povezanost između dvaju prividno nespojivih subjekata, pacijenta i medicinske sestre. Hijerarhija je srušena i ljubav prelazi sve granice, a pacijent dobiva nadu i motivaciju za liječenje. 

Profesorica Marija Katilović predstavlja vrijedan hrvatsko-francuski gastroprogram (Foto Miljenko Brezak)

U drugom dijelu programa posvećenoga francusko-hrvatskim gastronomskim i enološkim vezama po dobrome običaju predstavljena su dva projekta Srednje strukovne škola Antuna Horvata iz Đakova: Jelovnici pronađenog vremena, Srednje strukovne škole Antuna Horvata i Ugostiteljsko-turističke škole iz Osijeka, nadahnutoga primjenom francuske visoke kuhinje na đakovačkom Nadbiskupskom dvoru početkom XX. stoljeća te projekt Đakovačka vina i francuska vinska tradicija, uz kušanje šampionske graševine i zlatne frankovke berba 2025. iz Vinograda Srednje strukovne škole A. Horvata u Trnavi.