Apostrof, izostavnik – Umjesto kave 8. prosinca 2018.

Ne bih ni znala da je apostrof izostavnik (da, onaj što nalikuje jednostrukom navodniku), da nisam krenula guglati te me Wikipedia raspametila tumačenjem grčkoga mu imena posve mi nepoznatim razgodak i sve mi se razjasnilo tumačenjem kojim se označava izostavljeno slovo ili skup slova, uglavnom u književnim djelima.

Sve mi se čini da bi, zvao se bilo izostavnik bilo apostrof, posve iščezao iz upotreba da se ne rabi još uglavnom posve pogrešno, da se izostavljeno slovo ne označuje gdje zapravo uopće i nije izostavljeno. Raspredali smo o tome u povodu predstavljanja knjige ‘Ćeri mila mojih prijateljica Slavice i Lane Moslavac, jer mi se učinilo da se radi o kajkavizmu čeri. Ne bih u kajkavskome uopće petljala s apostrofom.

Nismo to dospjeli ni raspraviti, a već mi je stigao poziv na Prvi kolinski obed (ručak) Okusi z’ mojega grunta. Ne dvojim da će biti fino – i bilo je! – ali, ako već htjedoše apostrof, onda bi valjda trebao stajati ispred z, iako se također radi o kajkavizmu u značnju s, a nikako iz.

Da ne laprdam o jeziku i izgubljenima u prijevodu, očito se radi o čitateljima i potrošačima Vindijina mleka ‘z  bregov koje sada ima apostrof na pravome mjestu. Ali čemu? Zbog neodlučnosti, nepismenosti…?

Kad sam ih jednom stvarno davno pitala o tome zašto su taj (u značenju također s, a ne iz) uopće kratili, označavali, ako još dobro pamtim koliko je godina uspješno na tržištu razgranat kao robna marka u više raznobojnih proizvoda i okusa, obrazložiše to ne, kako sam pomislila, nevještom kajkavsko-štokavskom zavrzlamom nego dizajnerskim, marketinškim ili nekim takvim razlogom. Da sam se zagrcnula i ostala bez riječi.

Ako već ne znaju gdje, zašto ga uopće stavljaju? Pogotovo jer uopće nije nužan. Izostavite ga, zaboga. Neka bude ono što jest  – izostavnik!

20181207

link

‘Ćeri mila Slavice i Lane Moslavac za europski osebušek – Umjesto kave 4. prosinca 2018.

‘Ćeri mila Slavice i Lane Moslavac za europski osebušek – Umjesto kave 4. prosinca 2018.

Da je Slavica Moslavac samo zapjevala ‘Ćeri mila prvi glas kao što je 3. prosinca 2018. na predstavljanju istoimene pjesmarice u Muzeju Moslavine Kutina, a ne treći kao što inače pjeva u svojim Rusalkama, njezina kći Lana Moslavac, prema mišljenju publike, mogla bi je uvrstiti u nezaboravan aufštafirung, osebušek. No, iskusna etnologinja je mladu i šarmantnu pravnicu, koja svira možda i desetak starih instrumenata, odavno nepopravljivo uvela u etnosvijet te su zajedno autorice spomenute pjesmarice, druge poslije Urodila žuta dunja prije gotovo desetljeća.

Slavica i Lana Moslavac sa svojom najnovijom knjigom / Fotografija Božica Brkan
Slavica i Lana Moslavac sa svojom najnovijom knjigom / Fotografija Božica Brkan

Čak 64 uglavnom dosad nezabilježene pjesme uobičajeno s tekstovima, ali i neuobičajeno i s notnim zapisom (notografija Lana Moslavac) i ako se plešu plesnim koracima (kinetografija Goran Knežević). Svakoj je pjesmi naznačen i izvor, pa je, neovisno pjeva li se i pleše i drugdje neporecivo i moslavačka i/li posavska. Tako je ‘Ćeri mila zabilježena u Donjoj Gračenici, Cvijeće moje, plavi jorgovaneu Samarici, Dođi dragi ti i tvoj kolega I ja jesam moslavačko dete(a I ja jesam posavsko deteu Posavskim Bregima!) u Kutini, Kiša padau Kloštru Ivaniću, Mera me je namerilau Potoku, Široka je Moslavinau Repušnici, a Sunce nam se na pol dana kreće u Ivanskoj i tako dalje.

Rusalke - šest pjevačica i jedna sviračica/ Fotografija Božica Brkan
Rusalke – šest pjevačica i jedna sviračica/ Fotografija Božica Brkan

Time je Slavica Moslavac pripremila baštinski aufštafirungi za KUD-ove i vokalne skupine poput njezina posljednjega projekta Rusalki, koje su u šestoj godini uspješnoga postojanja ovom pjesmaricom postale i izdavačem. Kada je prije 30 godina startala u kutinskome Muzeju Moslavine, jedva da se itko mogao sjetiti ikoje baš moslavačke pjesme, a još rjeđe je ona bila zapisana notno ili zvučno. Posljednji je čas da je zabilježena ta narodna vrijednost iz 19. i 20. stoljeća iz ruralnog prostora, budući da nestaje sa životnim i društvenim kontekstom, primjerice zajednički poljoprivredni poslovi, kakav S. Moslavac uvodno opisuje.

Naslovnica pjesmarice
Naslovnica pjesmarice

Glazbena ostavština opisana je stručno i zanimljivo – prigodno ilustrirana – kao relikt prošlosti i sjećanje na davna vremena, neovisno o tome je li naglasak na zabavnom ili obrednom. Svatovske, jurjevske, ivanske i druge još žive popijevke od 18. stoljeća naovamo neprestano se mijenjaju i uglavnom ih doživljavamo sentimentalno, iako su one sličice života, eto sada i ukoričene.

Rusalke u drugom izdanju / Fotografija Božica Brkan
Rusalke u drugom izdanju / Fotografija Božica Brkan

Govoreći o baštini širega zavičaja, jednom su prigodom prema citatu Slavice Moslavac, Ivica Ivanković i Miroslav Dolenec Dravski istakli kako će sve zapisano i snimljeno od starih i mudrih žitelja ovih lijepih i zanimljivih krajeva nesumnjivo poslužiti kao korisna građa za prepoznavanje ljudi, običaja i alatki kojima su se služili, pjesama koje su pjevali, priča koje su pripovijedali te djela koja su činili svim nedaćama usprkos. Pjesme su to o ljudima, težacima, o sretnoj ili zabranjenoj ljubavi, ljepoti zavičaja koja nas okružuje, o godišnjim ophodima protkanim mitskim bićima i praslavenskim vjerovanjima na koju se naslanja kršćanska tradicija isprepletena sa onim pučkim, jednostavnim i iskonskim.

Iz knjige: zapis teksta, glazbene linije i plesnih koraka
Iz knjige: zapis teksta, glazbene linije i plesnih koraka

Tomislav Habulin u uvodu pjesmarice ističe:

Glazbeno tradicijsko nasljeđe Moslavine, kako sjeverne tako i južne, a potom i Posavine pripada širem području panonskog bazena. U novijem glazbenom sloju oslanja se na tercno dvoglasje uz pojavu tzv. rožnih kvinti. Tonski opseg napjeva rijetko prelazi pentatonski raspon, pa time veseli raznolikost i maštovitost glazbene građe u zapravo relativno skučenom glazbenom tonskom opsegu. Model glazbene interpretacije ne razlikuje se od svih drugih hrvatskih kulturnih područja kod kojih napjev započinje jedna darovita solistica (počimalja, pojčimala), koja vodi osnovnu melodiju napjeva od početka do kraja, a ostatak zbora se pridružuje skupnom glazbovanju u pratećem glasu paralelnom glazbenom dionicom čineći tako zaokruženu cjelinu i sklad.

Kutinske Ivančice upravo su se vratile s francuske turneje / Fotografija Božica Brkan
Kutinske Ivančice upravo su se vratile s francuske turneje / Fotografija Božica Brkan

Podsjećam da je Slavica Moslavac, uz brojne druge, objavila i, osim u dvjema spomenutima, i u knjigama Narodne pjesme i plesovi Moslavine i Kad zasvira lane moje, Mate Šulek objavio je glazbenu ostavštinu gračeničkoga kraja u knjigama Lijepi si, lijepi moslavački kraj  te u Pjesme i plesovi Moslavine i šire Hrvatske, a Ankica Đurinec ovjekovječila je voloderski kraj u knjizi Okreni se moje kolo malo. Nekoliko KUD-ova, često surađujući baš sa Slavicom Moslavac, izdalo je i nosače zvuka.

Etno Siscia postoji tek šest mjeseci / Fotografija Božica Brkan
Etno Siscia postoji tek šest mjeseci / Fotografija Božica Brkan

Time je suradnja predanih stručnjaka (dr. sc. Joško Ćaleta, akademik Jerko Bezić, Goran Knežević…) i zaljubljenika upravo predvođenih i u različiti oblicima spajanih u radionicama pjevanja i plesa, smotrama, priredbama i drugim projektima zahvaljujući baš Slavici Moslavac, preraslo i vlastitu misiju osiguravajući zanimljiv miraz, augfštafirug, osebušek, ne samo Moslavčankama i Moslavčanima nego i ukupnoj nacionalnoj etnobaštini.  A sve koje makar samo zanima, iz Ćeri mile mogu doznati o tome tko je djevojci jedra raskopčao, ali i o počimaljama, tercnom dvoglasju, pentatonskom rasponu, drmešu, pjevanju a capella,o solističkim glazbalima poput samice, dvojnicei tekstove koje je pjevali naši preci katkad i prije više od dva stoljeća.

S Rusalkama / Fotografija Miljenko Brezak
S Rusalkama, za uspomenu / Fotografija Miljenko Brezak

20181204

linkovi

Video zapis naslovne pjesme ‘Ćeri mila izvedene na predstavljanju knjige

Iza izložbe „Tradicijska arhitektura Moslavine i hrvatske Posavine“ Slavica Moslavac ostavlja i vrijedan katalog

Zaviri ispod: Košula za na noč

O lakrimoniju, lakrimariju, suzniku – Umjesto kave 31. svibnja 2018.

Književna večer u Okešincu – Umjesto kave 18. prosinca 2017.

Žepče u ozračju duhovnoga i zemaljskoga kruha