Kategorija: Nekategorizirano

Prenosimo: http://www.sisak.info

Književna večer s Božicom Brkan

U ugodnoj atmosferi sisačke Knjižnice u petak, 27. svibnja ugostili su hrvatsku književnicu, novinarku i autoricu knjige Ledna Božicu Brkan i Đuru Vidmarovića, književnoga kritičara, povjesničara, pisca i prevoditelja, političara i diplomata te Tanju Vadlu, profesoricu hrvatskoga jezika koja je teorijski pristupila obradi istoimena romana i predstavila ga publici.

Đuro Vidmarović upoznao je prisutne sa specifičnostima i vrijednostima samoga djela, naglasivši da je autorica iz rodnoga sela ponijela kompletni rječnik i strukturu rečenice čime je oživjela „mrtvi“ jezik svoga kraja, očuvavši tako tradiciju svojega podneblja.

Na samome je kraju i sama autorica pročitala ulomke/cjeline iz romana, dočaravši kajkavski, odnosno moslavački kekavski dijalekt kojim piše.

Na kraju je priutne potaknula na razmišljanje što pojedinci mogu učiniti u svrhu obnove vlastitoga identiteta.

U ugodnoj atmosferi sisačke Knjižnice u petak, 27. svibnja ugostili su hrvatsku književnicu, novinarku i autoricu knjige Ledna Božicu Brkan i Đuru Vidmarovića, književnoga kritičara, povjesničara, pisca i prevoditelja, političara i diplomata te Tanju Vadlu, profesoricu hrvatskoga jezika koja je teorijski pristupila obradi istoimena romana i predstavila ga publici.

Đuro Vidmarović upoznao je prisutne sa specifičnostima i vrijednostima samoga djela, naglasivši da je autorica iz rodnoga sela ponijela kompletni rječnik i strukturu rečenice čime je oživjela „mrtvi“ jezik svoga kraja, očuvavši tako tradiciju svojega podneblja.

Na samome je kraju i sama autorica pročitala ulomke/cjeline iz romana, dočaravši kajkavski, odnosno moslavački kekavski dijalekt kojim piše.

Na kraju je priutne potaknula na razmišljanje što pojedinci mogu učiniti u svrhu obnove vlastitoga identiteta.

Svi kratkopričaši skloni satiričkom pogledu na svijet neka se počnu pripremati: 15. srpnja 2016. otvara se već peti natječaj za kratku priču – satiru Slavko Kolar. Uz Dane Slavka Kolara, koji se održavaju od 2002., organizira ih Gradska knjižnica Slavka Kolara Čazma.

Iako novčane nagrade nisu visoke, sudeći prema broju javljanja – u četiri dosadašnja natječaja oko 250 priča – motivirajuće su, jer se najboljih deset priča koje ulaze u najuži izbor objavljuju i na internetu te u knjizi. Po deset najboljih od devedesetak priča s prva dva natječaja 2012. i 2013. godine prošle su godine objavljene u zbirci “Prvih dvadeset uboda” (urednici Vinka Jelić-Balta i Slađan Lipovac). Tim bi svojim hommageom zacijelo bio zadovoljan i sam Slavko Kolar, pogotovo jer je rijetko mjesto gdje je, osim u stvarnosti i u medijima na novinarski način, živa suvremena književna pisana satirična riječ.

Zbirka “Prvih dvadeset uboda” predstavljena je vrlo uspjelo i zanimljivo i u utorak, 17. svibnja 2016. u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović. O natječaju, pričama, satiri i knjizi govorili su Vinka Jelić-Balta, Miroslav Mićanović i Slađan Lipovec, a izvatke iz svojih priča-satira čitali su Dubravko Jelačić Bužimski, Karmela Špoljarić, Radovan Dožudić i Božica Brkan, inače prva pobjednica prvoga natječaja pričom Svojih tijela gospodari.

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/na-danima-slavka-kolara-predstavljena-knjiga-prica-satira-prvih-dvadeset-uboda/

http://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/index.php/natjecaj-za-kratku-pricu-satiru-slako-kolar

http://www.zarez.hr/clanci/svojih-tijela-gospodari

http://www.gradska-knjiznica-cazma.hr/index.php/torte-od-malina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEica_Brkan

Prenosimo: HR1 / Kutija slova, 6.5.2016.

Kliknite na: Kutiju slova urednice Karolin Lisak Vidović, koja uz pitanje u najavi emisije: Na koji se način umjetnička proza može pisati mrtvim jezikom i zašto je roman “Ledína” Božice Brkan pionirsko djelo donosi i prilog o “Ledini”, najnovijem romanu Božice Brkan, koji je 21. travnja predstavljen i na Tribini u Društvu hrvatskih književnika, gdje su o romanu govorili autorica Božica Brkan i predstavljači na Zvonko Kovač i Đuro Vidmarović, a odlomke iz romana čitala je glumica Dunja Sepčić.

U najnovijem broju (1097. od 29. travnja 2016.) “Hrvatsko slovo” na stranicama 22 i 23 prenosi u cijelosti izlaganje “Čega je se bilo na jene Ledine Brkanove i okolo ne”, koje je Katarina Brkić napisala i održala na kekavskom na predstavljanju romana “Ledina” Božice Brkan u okviru kulturnog susreta “Rijeka, šuma more” 9. travnja u Piljenicama.

Klik na preneseni tekst u recenzijama: http://www.bozicabrkan.com/katarina-brkic-uz-predstavljanje-romana-ledina-bozice-brkan-u-piljenicama

Velikogorički ogranak Matice hrvatske svakoga tjedna ima redovite tribine, a uz izdavanje knjiga i časopisa Luč, uz druge njihove aktivnosti, poznat je i već tradicionalni natječaj za priču. Jedna od posebnosti je i Turopolska večer u Muzeju Turopolja na kojoj su u srijedu 27. travnja 2016., marom predsjednika Stjepana Rendulića, Božicu Brkan predstavili kao književnicu i novinarku hrvatsku / kajkavsku / moslavačku istakavši prvi put uopće kajkavski dio njezina ukupnog djela.

Moderator večeri Đuro Vidmarović, političar, diplomat, pisac i književni kritičar potrudio se uokviriti autoričine pjesme, priče i romane povukavši usporednicu s tekstovima pisanim na standardu odnosno mješavinom, kako je i sama istakla, na svoja tri kajkavska, zapravo kekavici svojega rodnog Okešinca naraštaja roditelja i svojega te zagrebačkoga više žargona nego dijalekta. Uz Vidmarovića, s kojim učestalo širi Misiju za Moslavinu, kako nazvaše gostovanja po knjižnicama, domovima kulture, školama itd., autorica je i sama čitala kronološki i prema vrstama različite i objavljene i neobjavljene tekstove: pjesme ajči ajči, čikačoka, zrušeno raspelo, ta moja kej pesma, te dijelove Ledine i Obrubljivanje Veronika rupca ili Muka 2013.

Autorica nije prvi put gostovala kod Velikogoričana, ali se ovaj put izričito trudila govoriti i svojim idiomom kajkavskoga, koji je uglavnom neistražen a gotovo na izumiranju, istakavši kako tu ima ograničenja, jer je neke teme, primjerice o jeziku i književnosti, nužno odvlače u standard, budući da nekih izraza iz takvih područja u svome materinskome jeziku i nema. Slično i u stvaranju književnoga teksta, kako je rekla, tema na neki način već određuje kojim će je jezikom pisati.

20160428

Prenosimo / jučer, 26. travnja 2016. Božica Brkan je na svojoj FB stranici napisala:

Imam čast sutra gostovati na 13. Turopolskoj večeri prvi put predstavivši sve što sam dosad napisala na svome kajkavskom. Zahvaljujem domaćinima Stjepanu Renduliću i Ogranku Matice hrvatske Velika Gorica i srdačno pozivam zainteresirane. Dobrodošli!

 

 

“Ledina” Božice Brkan u srijedu 20. travnja 2016. predstavljena je na Tribini Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Odmah po izlasku predstavljena je na Interliberu, potom u Sydneyu (Australija), Križu, Čazmi, Dugom Selu, Ivanić Gradu i Piljenicama te u Koprivnici, gdje se prošle godine našla među finalistima za nagradu “Fran Galović”.
Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Zvonko Kovač, Đuro Vidmarović i autorica, prozne isječke čitala je dramska umjetnica Dunja Sepčić, a predstavljanje je vodila Lada Žigo Španić.

Dr. Zvonko Kovač roman «Ledina» Božice Brkan smjetio je u žensko pismo, što je pogotovo zanimljivo jer roman obiluje kajkavskim, kekavicom, te u trend suvremene proze koji vješto igra između povijesnih podataka, povjerljivih podataka iz povijesti, povijesti obitelji, biografskih podataka, trača i onoga što je ispričano, onoga što je zaista nadodana osobna priča, čime Božica Brkan, kako je rekao, vješto postiže uvjerljivost upravo kombinirajući te dvije narativne linije. Mišljenja je kako bi bila izuzetno zanimljiva stilističko-jezična analiza «Ledine» od kratkih, po njegovu vještih novinarskih rečenica, do citatnih neprevedivih kajkavskih fraza.

Književnik i književni kritičar Đuro Vidmarović, rođenjem (i opredjeljenjem) kao i autorica također Moslavčanin te veliki poznavatelj njezina književnog rada, ovaj put svoj doživljaj romana «Ledina» prenio je publici pristupajući mu isključivo s te moslavačke strane. Po njemu roman sadržajem govori o svim našim moslavačkim selima i na neki način po tome je reprezentant toga razdoblja života koje je karakteriziralo sva moslavačka sela. Po Đuri Vidmaroviću Božica Brkan hrabro je uzela svoju obitelj Brkan kao paradigmu i zbog toga roman nije isključivo biografski niti povijest jedne obitelji, naglasio je i fantastične elemente, jer je ukomponirala i neke druge likove poput Josipa Badalića te likove koje je opisao u svojim «Moslavačkim razglednicama. Usporedio je također postupak u Brkaničinu romanu s kronisterijem Nedjeljka Fabria. Osobito nadahnuto Vidmarović je govorio o književnosti Božice Brkan kao čuvanju gotovo izumrla moslavačkoga idioma kajkavskoga, jokešinečke kekavice.

20160421

Link na HRT Vijesti iz kulture 24.4.2016 / na 5,23 minuti:   

https://hrti.hrt.hr/#/video/show/2203632/vijesti-iz-kulture-24-travnja-2016 –