Ime Božice Brkan ponosno u knjizi Jože Skoka «Prilozi povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti»

Zbornik posvećen 85. obljetnici rođenja Jože Skoka Prilozi povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti (izdavač Tonimir, priređivač Ernest Fišer) predstavljen je 24. svibnja 2017. u palači Matice hrvatske, koja je obljetnicu književnog povjesničara i antologičara, uglednoga kajkavologa obilježila zajedno s Društvom hrvatskih književnika, ograncima MH Varaždin i Varaždinske Toplice i Kajkavskim spraviščem. 


Na 500 stranica objavljeni su brojni zanimljivi tekstovi 45 autora, a kako nema kazala imena, dio spomenutih autora može se pronaći temeljitim čitanjem, tako i Božica Brkan.

Na str. 134. u tekstu Kajeve antologije kao časopisna i knjižna izdanja, Kaj, XLII, Zagreb, 3 (2009.) Ivo Kalinski navodi i:

Uz već provjerena pjesnička imena, u desetak godina – od 1986. do 1999. – obavljivanjem u časopisu KAJ, sudjelovanjem na mnogim recitalima i objavljivanjem u prigodnim zbornicima, nadasve pak samostalnim zbirkama, izregrutirala su se po skokovoj ocjeni – antologijskim pjesmama mnoga nova pjesnička imena. Navodim ih abecednim slijedom: Drago Britvić, Božica Brkan, Zlata Bujan – Kovačević, Zvonimir Bukovina, Ivan Čehok, Miroslav Dolenec Dravski, Ljubica Duić, Željko Funda, Vinko Hasnek, Vladimir Korotaj, Ivan Kušteljega, Zvonimir Majdak, Stijepo Mijović Kočan, Biserka Marečić, Denis Peričić, Zlatko Pochobradsky, Tomislav Ribić, Zdravko Seleš, Valentina Šinjori, Franjo Švob i Jolanka Tišler.

U drugoj cjelini o Skokovu antologičarkom opusu u tekstu Između tradicije i subverzije / Časpis Kaj i kajkavska postmoderna Mario Kolar, baš kao u svojoj istoimenoj knjizi nastaloj iz doktorata, predstavljenoj također u svibnju, ali 2016. godine, na str. 138. I 139., sa dvije fusnote na prvoj i jednom na drugoj stranici, analizira Skokovu antologiju i Kaj i piše:

No, niti nakon Skokove antologije i dvaju desetljeća izlaženja Kaja proces (post)modernizacije kajkavskog pjesništva nije bio završen zato što je novo veće pomake u kajkavsko pjesništvo krajem 1980.-tih i početkom 1990.-tih donijela nova generacija kajkavskih pjesnika. Zaokret prema svakodnevici odnosno dnevničko dokumentarističkom i intimnom diskusru na stranicama Kaja predstavila je prije svih Božica Brkan. Prvi puta se u tome časopisu javlja 1987. Izborom kajkavskih pjesama iz svoje kasnije kajkavske zbirke Vetrenica ili obiteljska arheologija (1990.). Kao što i govori naslov zbirke, radi se o svojevrsnoj rekonstrukciji obiteljske povijesti, točnije djetinjstva, pri čemu autorica uglavnom govori o stvarnim osobama, mjestima i događajima, Osim što govore o autoričinu djetinjstvu u rodnom selu, pjesme su i pisane lokalnim kajkavskim idiomom autoričina Okešinca, čime je književno oživjela taj osobiti moslavačko kajkavski kekavski varijetet, kojim govori još vrlo mali broj govornika. Sličnu poetsku rekonstrukciju djetinjstva u rodnom selu s mnoštvom dokumentarističkih motiva pisanu lokalnom kajkavštinom još 1978. predstavio je Ivan Golub u svojoj kajkavskoj poemi Kalnovečki razgovori. No, unatoč toj načelnoj sličnosti Golubova pjesan kroz intimno obiteljske i zavičajne motive više govori o univerzalnim ljudskim pitanjima te je u njoj naglašenija duhovna dimenzija. Božici Brkan, za razliku od Goluba, nije toliko stalo do univerzalizacije svojih motiva, već prije svega do rekonstrukcije prošlih događaja, zbog čega je u njezinim pjesmama više dokumentarističkih mikronarativnosti, što ne znači da neke pjesme nemaju i znatniji metaforičko univerzalistički potencijal: «gda ti joca spustiju jamu hiti mu božo sino neke / sitne penez da mu niš ne ostaneš dužna / šepče mi strina jana brkanova v sprevodu / joj de bum sad zla tulke železne penez» (dug). Pjesme koje je 1987. objavila u Kaju bjelodano su predstavile sva ta obilježja njezina poetskog pisma, a pjesma ich fahre da auto des jahres koju je 1995. objavila u Kaju predstavila je drugi tematski pol njezina pjesništva, onaj koji se odnosi na neposrednu svakodnevicu.

Također na str. 200. u tekstu Modernost kajkavskog pjesništva u prikazu Skokove «Rieči sa zviranjka: antologija moderne kajkavske lirike 20. st. 1999. koju je Sead Begović objavio u Vjesniku 5. svibnja 1999. godine navodi također:

U «Riečima sa zviranjka» Skok je pridružio osam novih mladih autora: Božicu Brkan, Ivana Čehoka, Biserku Marečić, Tomislava Ribića, Zdravka Seleša,Ivana Kušteljega, Valentinu Šinjori i Denisa Peričića. Dakle, od uglačanih Matoševih stihova, preko mistifikacija izvornih narodnih motiva, ponekad i njenih parodičnosti, do mladenačke razbarušenosti devedesetih.

Na str. 201. objavljena je kritika Mirjane Jurišić iz Večernjeg lista 13. lipnja 1999. u kojoj, uz drugo, stoji:

Druga pak polovica stoljeća još izrazitije u kajkavskom narječju realizira moderne, i , danas, postmoderne pjesničke modele dokazujući životnost i neosporno kreativnu budućnost, kakva se lijepo nazire u stvaranju najmlađih, od već spomenutoga Denisa Peričića, blago ironičke Valentine Šinjori, osebujnoga spoja novoga i staroga u stuhovima Željka Funde, preko nadahnutoga (auto)biografskog pjevanja Božice Brkan na specifičnoj moslavačkoj kajkavici, proplamsaja urbane kajkavštine u Zvonimira Majdaka, zvučno neodoljiva bednjanskog stiha Ivana Kušteljege, preko kajkavskih pokušaja štokavca Stijepe Mijovića Kočana, estradnih ali nimalo banalnih popularnih stihova Drage Britvića ili Zlatka Crneca, humorističkih štikleca Paje Kanižaja, do sugestivnih pjesama u prozi Ernesta Fišera, kajkavskih stihova prekomurske Hrvatice iz Mađarske Jolande Tišler, pjesničkih ostvarenja današnjega ministra zdravstva Željka Reinera…

Joža Skok, ruže i knjiga za slavljenika / Fotografija Miljenko Brezak

Za knjigom «Rieči sa zviranjka» valja stalno posezati. Kao uostalom i za drugim antologičarskim izborima prof. dr. sc. Jože Skoka: uz spomenuti «Ogenj reči», tu je i antologija kajkavske drame «Ogerliči reči», kajkavske proze «Roužnik rieči» i izbor Krležinih kajkavskih stuhova «Fuga kajkavica haeretica», po čemu je dr. Skok neprijeporni autoritet za ukupnu hrvatsku kajkavsku umjetničku riječ.

20170622 – 20170623

 

Link
http://www.bozicabrkan.com/tag/dhk/

http://www.bozicabrkan.com/skok-joza-umjesto-kave-24-svibnja-2017/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-27-svibnja-2016-mario-kolar-izmedu-tradicije-i-subverzije/

https://www.youtube.com/watch?v=11u5wUfEbgY

https://books.google.hr/books/about/Kajkavska_%C4%8Ditanka_Bo%C5%BEice_Brkan.html?id=B4zfrQEACAAJ&redir_esc=y

http://oblizeki.com/oblizeki-knjiga

Božica Brkan i Obrubljivanje Veronikina rupca gosti na Laudato TV

U serijalu Susret u riječi o hrvatskoj književnosti kršćanskoga nadahnuća autora književnika i književnog kritičara Đure Vidmarovića Laudato TV emitirao je u nedjelju 11. lipnja 2017. u 20 sati (reprizira utorkom u 16,30 sati i četvrtkom u 13,30 sati) razgovor s Božicom Brkan u nizu predstavljanja istaknutih hrvatskih književnika, književnih povjesničara, antologičara i književnih teoretičara o kršćanskom nadahnuću u našoj kulturi i književnosti kao povijesnoj istini i duhovnome fenomenu. Đ. Vidmarović ističe kako je u prvome planu fenomenologija kao temeljni identitetski signum.

Biserka Ipša i Božica Brkan: provjera autoričina kekavskog / Fotografija Miljenko Brezak

Emisija s B. Brkan snimljena je 20 ožujka 2017. Dosad su snimljene i emitirane zanimljive teme – književne, estetske i kulturološke – a Vidmarovićevi gosti su bili Nevenka Nekić, Enerika Bijač i akademik Josip Bratulić, Esad Jogić, Sanko Rabar, Mate Kovačević, Neven Jurica, akademik Ivan Aralica, prof. dr. Sanja Nikčević, dr. Nedjeljko Mihanović, Miro Gavran i dr. «Napokon, eto, i ja», govori Božica Brkan, «na vjerojatno i shvatljivo čuđenje mnogih.» 

Đuro Vidmarović i Božica Brkan u studiju / Fotografija Laudato TV

Povod za razgovor s Brkanovom pjesnička je zbirka Obrubljivanje Veronikina rupca ili Muka 2013., objavljena 2014. u Maloj knjižnici DHK, koju su nagradili Pasionska baština i Društvo hrvatskih književnika za djela o temi Muke. Ili, što bi kolega Vidmarović rekao: Ovim ste književnim djelom pokazali kako tema pasije nema samo teološko, odnosno strogo vjersko značenje, već prožima i našu stvarnost. Neke od odabranih pjesama u emisiji Laudato TV interpretirala je dramska umjetnica Biserka Ipša.

Biserka Ipša čita pjesme – postaje Božice Brkan / Presnimljeno iz emisije Laudato TV

20170611

 linkovi

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-20-ozujka-2017-o-mojoj-veronici-za-tv-laudato/

http://dhk.hr/mala-knjiznica/detaljnije/obrubljivanje-veronikina-rupca-ili-muka-2013

http://www.pasionska-bastina.com/objavljeni-dobitnici-knjizevnih-nagrada-pasionske-bastine/

http://www.bozicabrkan.com/davor-salat-glas-tranzicijskih-gubitnika/

http://www.matica.hr/vijenac/549/Globalisti%C4%8Dka%20prikazanja%20i%20mirakuli/

http://www.bozicabrkan.com/danas-je-iz-tiska-stigla-knjiga-bozice-brkan-obrubljivanje-veronikina-rupca-ili-muka-2013/

http://www.mvinfo.hr/clanak/predstavljanje-zbirki-poezije-sanje-pilic-i-bozice-brkan

http://www.cityportal.hr/bozica-brkan-na-13-turopolskoj-veceri/

Vijesti iz kulture HRT-a o romanu “Ledina” Božice Brkan

Prenosimo link na prilog objavljen 24. travnja u Vijestima iz kulture HRT-a, u kojem su Sanji Segedin Miriovsky o “Ledini” poslije predstavljanja u Društvu hrvatskih književnika 21. travnja 2016. o romanu govorili autorica Božica Brkan i predstavljači na Zvonko Kovač i Đuro Vidmarović:

IMG_3994 600 Izjava autorice za HTV-ove Vijesti iz kulture
Izjava autorice za HTV-ove Vijesti iz kulture Sanji Šegedin Miriovsky / Fotografija Miljenko Brezak

Link na HRT Vijesti iz kulture 24.4.2016 / na 5,23 minuti:   

https://hrti.hrt.hr/#/video/show/2203632/vijesti-iz-kulture-24-travnja-2016 – f Ledina u Vijestima iz kulture 600 24.4.2016.

Književni sat Božice Brkan u njezinoj nekadašnjoj gimnaziji u Križu

Prenosimo / 20. veljače 2016. Božica Brkan je na svojoj FB stranici napisala:

Kad sam krenula u prvi razred 1963. godine u područnoj školi u Novoselcu, u Križu je otvorena nova zgrada za osnovnu školu i gimnaziju. Više razrede osnovne škole i gimnaziju polazila sam u njoj. U moje je vrijeme gimnazija s ukupno sto učenika jedva sklepala naš upisni razred, a maturiralo nas je sedmnaestoro. Zahvaljujući i sjajnim profesorima poput Dinka Ivovića (povijest, filozofija, povijest umjetnosti, logika i sve što je trebalo), Ivice Ćenana (matematika i fizika), Ive Radoševića (povijest umjetnosti), Zvonimira Bekera (engleski i njemački), Biserke Vidović (hrvatski), Hrvoja Vidovića (njemački), Milade Kronje (ruski), Ivice Nižetića (tjelesni) i drugih uspjela sam upisati oba svoja fakulteta bez problema. Sad jedva još da se susrećemo nas nekoliko o obljetnicama mature, ali smo se prije nekoliko godina našli u novoj gimnazijskog zgradi o 50. obljetnici gimnazije, koja je danas dio Srednje škole Ivan Švear u Ivanić Gradu.

IMG_8631.obr. BB pozira pred svojom školom
Božica Brkan ispred dviju svojih kriških škola
IMG_8545.JPG Maja Mađer čita uvodno pjesme
Učenica trećega razreda Maja Mađer uvodno ćita pjesme Božice Brkan

U petak, 19. veljače 2016. bila sam gošća svoje škole. Književni (školski) sat kojem je povod moja “Kajkavska čitanka Božice Brkan” prihvaćene kao pomoćnoga sredstva u nastavi hrvatskoga za sve razrede i sve škole u Hrvatskoj. Vrlo različito od ivanićkoga susreta dva dana prije, ali i meni samoj jednako zanimljivo. Dakako da smo i čitali moje pjesme, nešto ja, a nešto učenica III. razreda Maja Mađer.

IMG_8571.JPG obr. BB čita iz Čitanke i prof.J.
Na svojoj FB stranici Božica Brkan uz ovu fotku je napisala: Bibliotekarica Visnja Jeren vodi kroz razgovor, a ja pripovijedan i čitam pjesme… Druga mladost. Dipovci ah diplovci – kozerija ili ljubavna pjesma?
IMG_8563.JPG obr. BB i svi učenici
Bpžica Brkan: Ima li koga među vama iz mojega rodnog Okešinca?

Zahvaljujem na gostoprimstvu, posebice ambicioznoj bibliotekarici Visnja Jeren, koja i u tome susretu, kako je izjavila novinarki Višnji Canjek-Macan, urednici Kajkavskog osebuška, emisije Obiteljskoga radija Ivanić i imenom nadahnute mojim tekstovima, vidi mogućnost da kajkavski više bude prisutan u nastavi, pogotovo ondje gdje je i zavičajni, kao što je u kriškome kraju nažalost izumiruća kekavica, idiom na kojem također pišem. Nadam se da će i to pridonijeti njegovanju našega kulturnog identita uopće, posebice osvješćivanja regionalnoga moslavačkoga, što je dio misije koju dijelim s ambicioznim i nezaustavljivim kolegom Đuro Vidmarović. Ako uza školu još raste školski voćnjak koji smo vodili kao mali školski zadrugari prije pola stoljeća, zagledani u školsko voćarenje u vojnokrajinskoj pučkoj školi još za Austrougarske, zašto ne bismo živim održavali i druge naše vrijednosti?
Fotografije Miljenko Brezak

Božica Brkan gostovala u Srednjoj školi Ivan Švear u Ivanić Gradu

Prenosimo / 18. veljače 2016. Božica Brkan je, dan poslije gostovanja u Srednjoj školi Ivan Švear u Ivanić Gradu,  na svojoj FB stranici napisala:

IMG_7735 obr. pred plakato Đuro, bb i Višnja Teren
Božica Brkan u predvorju škole uz kreativnu najavu književnoga susreta, sa Đurom Vidmarovićem i knjižničarkom Višnjom Jeren.

Srednja škola Ivan Švear u Ivanić Gradu rijetko srdačno ugostila je našu malu moćnu gomilicu jučer, 17. veljače 2016. Zahvaljujemo osobito na gostoprimstvu ravnateljici Kseniji Pavlović i knjižničarki Višnji Jeren te profesorima i učenicima, a osobito kolegi Đuro Vidmarović te Miljenko Brezak, bez čijih poticaja i podrške ne bih ustrajala na zavičajnoj, moslavačkoj kulturnoj misiji. Sutra nastavljamo u Križu, mojoj gimnaziji. IMG_8500 obr. Dio publike BB govoriIMG_8501 obr. Višnja Jeren i dio publike

U POU Ivanić Grad predstavljena “Ledina” Božice Brkan

Prenosimo http://www.volimivanic.info/u-pou-ivanic-grad-predstavljena-knjiga-ledina-bozice-brkan:

12615230_1049060745155297_1798139687668391512_o-1140x641Srijeda navečer bila je prilika za ponovno druženje sa dragom nam Božicom Brkan, književnicom, novinarkom, publicistkinjom.

Njen posljednji književni uradak koji je nakon mnoštva promocija diljem Hrvatske (ali i šire) predstavljen i ivanićgradskoj publici roman je Ledina. Ova literarna rekonstrukcija života obitelji Brkan kroz svoje živopisne ženske likove oživjela je prošla vremena i progovorila o sjećanjima, legendama, običajima te općenito životu nekad u poznatoj nam moslavačkoj ravnici. Uz autoricu o knjizi su govorili jezikoslovka Maja Matković te književni kritičar, povjesničar i diplomat Đuro Vidmarović, koji su otvoreno priznali kako je predstavljanje ove knjige zapravo njihova misija, jer time ukazuju na bogatstvo narječja i našeg jezika općenito, koje je svakim danom sve više zamijenjeno raznim stranim izrazima.

U svom dugogodišnjem stvaralaštvu Božica Brkan vrlo se uspješno potvrdila u prozi, pjesmama, djelima zavičajne tematike te pisala kako na standardnom hrvatskom jeziku, tako i na kajkavštini, tzv. moslavačkoj kekavici i upravo to je jedna od osnovnih karakteristika njenog opusa. Tome u prilog ide i roman Ledina koji čitatelja zavodi svojim osebujnim i pitkim stilom, jednako kao i bajkovitim sadržajem.

Senka Kušar Bisić

Foto: Zdenko Vanjek

Predstavljanje romana “Ledina” Božice Brkan i u Ivanić Gradu

Poslije Zagreba, Sydneya, Križa, Čazme, Koprivnice, Dugog Sela i u Ivanić-Gradu u srijedu, 27. siječnja  2016. u 19 sati  Božica Brkan će predstaviti svoj roman “Ledina”. Uz autoricu o djelu, koje je u međuvremenu bilo u najužem izboru za književnu nagradu “Fran Galović” za 2015. godinu, govoriti će i Maja Matković i Đuro Vidmarović.

Božica Brkan na predstavljanju svoje “Ledine” na zagrebačkom “Interliberu” odmah po izlasku knjige krajem 2014. godine

Most/The Bridge objavljuje 50 recentnih hrvatskih pjesnika na španjolskom

IMG_7786 naslovnica MostaEncuentros, Poesía Croata Contemporánea u odabiru i prijevodu Željke Lovrenčić objavljuje Most/The Bridge, časopis za međunarodne književne veze Društva hrvatskih književnika (urednici Davor Šalat i Željka Lovrenčić), broj 3-4/2015. Izbor je posvećen sjećanju na potkraj prošle godine preminuloga Paju Kanižaja, jednoga od 50 odabranih pjesnika

U svojevrsnoj antologiji modernoga hrvatskog pjesništva od str. 63. do str. 66. je i Božica Brkan sa šest (štokavskih i kajkavskih) pjesama: Dječak i javor (El niño y el arce), Vermut, Oblutak (Canto rodado), Aritmetka (Aritmética), sve pasent (todo acceptable), Postaja XV: molitva matere kristušove (Estación XV: oración de la Madre de Cristo).

IMG_7792 Most popis pjesama BB

IMG_7793 Most, BB Dječak i javor

 

U izboru su pjesnici različitih poetika i naraštaja od najstarijih do najmlađih (abecedno): Ivan Babić, Krešimir Bagić, Enerika Bijač, Boris Domagoj Biletić, Tomislav Marijan Bilosnić, Neda Miranda Blažević-Kreitzman, Branimir Bošnjak, Božidar Brezinščak Bagola, Božica Brkan, Diana Burazer, Ljerka Car Matutinović, Ružica Cindori, Lana Derkač, Dunja Detoni Dujmić, Nikola Đuretić, Ernest Fišer, Milan Frčko, Mate Ganza, Goran Gatalica, Maja Gjerek-Kušenić, Ivan Golub, Marko Gregur, Ivan Herceg, Ana Horvat, Ervina Jahić, Božica Jelušić, Slavko Jendričko, Pajo Kanižaj, Željko Knežević, Veselko Koroman, Mladen Machiedo, Tomislav Milohanić, Daniel Načinović, Luko Paljetak, Mila Pavićević, Pero Pavlović, Božidar Petrač, Božidar Prosenjak, Delimir Rešicki, Joso (Joja) Ricov, Ivan Rogić Nehajev, Diana Rosandić, Zdravko Seleš, Ante Stamać, Davor Šalat, Stjepan Šešelj, Drago Štambuk, Borben Vladović, Irena Vrkljan, Anđelko Vuletić i Anka Žagar.

http://dhk.hr/casopis-most/detaljnije/most-the-bridge-