U subotu, 14. travnja 2018. u Zagrebu je održana prva tematska i izvještajna Skupština Saveza DND u 2018. godini na kojoj je predstavljena tradicija i kulturna baština društava Naša djeca. Predsjednica Društva Naša djeca Vladimir Nazor Križ Ivana Posavec Krivec predstavila je njihov projekt Male škole kekavice.
O tome prenosimo s fejsa Ivane Posavec Krivec i stranice www.dnd.hr:
“Mala škola kekavice” spontano je krenula iz Božičinog (i maminog) rodnog (J)Okešinca, a sada postaje projekt i program prepoznat među kajkavcima širom zemlje! Recimo još – ni malo slučajno, u godini programa obilježavanja „Europske godine kulturne baštine“ spremni smo za nove izazove pri čemu nam se pridružuju i novi partneri!
Jana Krivec i gđa Ivana Posavec Krivec / Fotografija DND
U Križu se kroz „Malu školu kekavice“ radi na očuvanju jezične baštine moslavačkog kraja što su nam kroz prezentaciju i recitaciju predstavile Ivana Posavec Krivec i njena kći Jana. Tako smo čuli za neke nove izraze poput špilhoze na tufne, prčim rasta, šprukaci, čikačoka, fučkalin, musolini, koprivnača, žufko, ogrizek, sladoledar i štrk, štrk, štrkovača, no više ćemo doznati u „Kajkavskoj čitanci“ Božice Brkan, gospođe koja je inspirirala ovaj projekt, a koja se bavi očuvanjem kajkavskog idioma Okešinca, rodnoga sela autorice u kriškoj općini, kao i u ostalim aktivnostima projekta koji će se nastaviti u 2018. godini…
Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela Željka Lovrenčić.
S velikim zadovoljstvom zamjećujemo da se na španjolskome jeziku pojavila knjiga Encuentros – poesía croata contemporánea (Susreti – suvremena hrvatska poezija), izbor pjesama nekolicine najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Izbor i prijevod potpisuje istaknuta hrvatska književnica, esejistica, prevoditeljica i istraživačicaŽeljka Lovrenčić koju sam imao zadovoljstvo upoznati u Santiagu, u okviru svog projekta U potrazi za pjesnicima, zahvaljujući čileanskom pjesniku Teodoru Elssaki.
Taj mi je projekt otvorio čarobna vrata Iberoameričke zaklade u koju sam došao jedne večeri u društvu nekolicine čileanskih pjesnika. U njoj su hrvatski pjesnici Boris Domagoj Biletić i Mladen Machiedo čitali svoje pjesme na hrvatskome, a Željka u svome prijevodu na španjolski. Premda sam bio zadivljen poezijom koju sam čuo, nikada mi ne bi palo napamet da ćemo nakon pet godina u Kolumbiji, u Bogoti, u Nakladi Skarabej (Editorial Escarabajo) objaviti isto takvo blago kao što je bilo ono koje sam slušao one noći. (Sve to zahvaljujući neumornom Željkinom radu i njenome promicanju poezije svoje zemlje na drugim područjima).
Eduardo Bechara Navratilova s knjigom / Fotografija Božica Brkan
Čitati stranice ove knjige isto je kao nalaziti se u brodu koji se ljulja na valovima Jadranskoga mora jedne večeri dok je obzorje narančaste boje, staviti na leđa bocu, pričvrstiti utege za balast oko pojasa, metnuti u usta regulator zraka i baciti se na leđa u vodu, u potragu za tim blagom. Ne radi se o kovčežiću punom dragulja, ukrašenom dragim kamenjem koji je neki ronilac ukrao na nekom području u Novome svijetu; radi se o čistoj fauni.
Uroniti poput ronilaca u to more znači ući u svijet gdje ćemo pronaći blistave koralje, dom nekih morskih bića koja nam u dubinama pokazuju svoj svijet. O tome pjeva Drago Štambuk u svojoj pjesmi Spalatum dok spominje Split i njegovu Dioklecijanovu palaču, smještene nasuprot Jadranskog mora.
Ivan Babić nam pak govori o bojama…
Svaki pjesnik priča neku svoju priču, sabire neke životne događaje zbog kojih ljudi uranjaju u situacije iz kojih teško pronalaze izlaz. Čini se da Boris Domagoj Biletić razmišlja o samome sebi, o nekoj dragoj ženi i onome što ga okružuje.
Tomislav Marijan Bilosnić, spominjući Afriku u pjesmi Crnac u kapi rose, nastavlja pričati o istome moru, odnosno mjestu iz kojega potječu sva bića s ovoga svijeta.
Neda Miranda Blažević-Krietzman u pjesmi Tajno blago pjeva o blagu koje pronalazi u svome moru.
Dok upoznajemo more ovih pjesnika, također možemo baciti pogled na ono što ih okružuje i zaključiti da smo, kao što je rekao Borges, usprkos daljini koja nas dijeli, ipak svi jednaki. Smrt, ljubav, vrijeme, osnovne su teme kojima se bave ljudi na bilo kojoj strani svijeta, koliko god različiti bili. Božica Brkan nam to jasno daje do znanja u pjesmi Vermut. Isto je razvidno u pjesmi Dunje Detoni-Dujmić naslovljenoj Bez pretjerivanja, molim.
Kod Nikole Đuretića na vidljiv način pronalazimo vezanost uz prolaznost vremena. Na kraju nam ostaju lijepa iskustva dok se ona druga brišu premda se i ono dobro u konačnici pretvara u opalo lišće.
Ernest Fišer u svojoj pjesmi Vrijeme buduće ili vrijeme ničije spominje upravo uspomene, sada pretvorene u opalo lišće. O vremenu govori i u pjesmi Misterij šutnje.
Slavko Jedričko ide još dalje. Govori o ciklusima koji vladaju u prirodi i posljedicama koje njihovo ponavljanje ostavlja na nas.
Tomislav Milohanić nam u pjesmi Ogrebotina iznutra, izvana ukazuje na dvojnost vanjskoga i unutarnjeg, na rane koje se zacijele na koži, ali ipak ostaju u našoj duši.
Luko Paljetak kreće istim putem u pjesmi 3 kad govori o mladosti i o tome kako sve gubi svoj sjaj.
Božica Brkan i Željka Lovrenčić s knjigom po povratku u Hrvatsku iz Kolumbije / Fotografija Miljenko Brezak
Kao u svim slikama koje pokušavaju oponašati stvarnost, tako i kod svakog od zastupljenih pjesnika otkrivamo njegove težnje i boli. Težnje i boli, koje nam, čini se, pomažu u pronalaženju sebe samih.
Ovo je, dakle, mali prikaz jednoga mora koje se preko svih svjetskih voda povezuje s našim. Ostavljam vas da sami ronite i pronalazite odraze svojih vlastitih blaga.
Prijevod: Željka Lovrenčić
20180404
Tekst je 13. travnja 2018. objavljen u “Hrvatskom slovu” na 22. stranici u rubrici Hrvatska književnost
Književnice Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka 2018. boravile su u Bogoti gdje je predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić
Za ovu panoramu Željka Lovrenčić odabrala je sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.
Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije. U njemu, između ostaloga, navodi da je izuzetno zadovoljan što je u njegovoj zemlji objavljena mala poetska antologija suvremenih hrvatskih pjesnika. Hrvatsku je poeziju u prijevodu na španjolski čuo 2013. godine u Santiagu de Chile kad su se Boris Domagoj Biletić, Željka Lovrenčić i Mladen Machiedo predstavili u Iberoameričkoj Zakladi kojoj je na čelu čileanski pjesnik Theodoro Elsacca.
Bechara Navratilova je pravnik i književnik te voditelj projekta U potrazi za pjesnicima. Putuje Latinskom Amerikom tražeći pjesnike, te prikuplja novčana sredstva za djecu oboljelu od raka. Osim pjesama, u knjizi su objavljene i fotografije rodnih mjesta zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.
Poetska zbirka koja je izazvala prilično zanimanje, predstavljena je na tri mjesta. Dana 8. ožujka Eduardo Bechara, Željka Lovrenčić i Božica Brkan bili su u poznatoj knjižari Luvina u središtu Bogote čiji je vlasnik Carlos Torres. Vrlo zainteresirana publika slušala je pjesme Božice Brkan na hrvatskome i španjolskome i postavljala pitanja o hrvatskoj poeziji, kulturi te ona općenita o našoj zemlji.
Istoga je dana navečer na kultnome mjestu bogotanske kulture, u dvorani srednje škole Colegio Nacional koju su pohađali mnogi kolumbijski književnici i predsjednici Republike, održano drugo predstavljanje koje je vodila pjesnikinja i sveučilišna profesorica Margarita Lozada Vargas. Predstavljeno je svih dvanaestero pjesnika te pročitana po jedna pjesma svakoga od njih, uz popratne fotografije autora. Posebno se predstavila Božica Brkan čija je poezija čitana na španjolskome i hrvatskom jeziku. Željka Lovrenčić odgovarala je na pitanja voditeljice vezana uz suvremenu hrvatsku književnost i poeziju. Eduardo Bechara je govorio o svojim utiscima o objavljenoj knjizi i odabranim autorima. Među publikom isticali su se kolumbijski pjesnik i profesor Federico Díaz Granados te čileanski pjesnik i sveučilišni profesor Enrique Winter koji trenutačno radi na poznatome kolumbijskom privatnom sveučilištu Los Andes.
Treće predstavljanje održano je u petak 9. ožujka pred mnogobrojnom publikom u vrlo posjećenoj knjižari i antikvarijatu Balzac. O knjizi su govorili Eduardo Bechara i Željka Lovrenčić. Pjesme je na španjolskom čitala Margarita Lozada Vargas a na hrvatskom Božica Brkan.
Osim predstavljanja knjige, hrvatske su književnice posjetile Sveučilište Los Andes i srednju školu Colegio Nacional. Dogovorena je daljnja suradnja s kolumbijskim književnicima i mogućnost nastupa na najvećem pjesničkom festivalu u Bogoti kojemu je glavni organizator pjesnik Federico Díaz Granados.
Članice Upravnog odbora Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić i Božica Brkan od 3. do 11. ožujka borave u Bogoti gdje će 8. ožujka biti predstavljena knjiga Encuentros (Susreti), izbor iz poezije dvanaestero suvremenih hrvatskih pjesnika. Pjesme je izabrala i prevela Željka Lovrenčić.
Za ovu je panoramu odabrano sedam pjesama Ivana Babića, Borisa Domagoja Biletića, Tomislava Marijana Bilosnića, Nede Mirande Blažević-Krietzman, Božice Brkan, Dunje Detoni-Dujmić, Nikole Đuretića, Ernesta Fišera, Slavka Jendrička, Tomislava Milohanića, Luke Paljetka i Drage Štambuka.
Knjigu je objavila nakladnička kuća Editorial Escarabajo, a urednik joj je poznati kolumbijski pjesnik Eduardo Bechara Navratilova koji je napisao i predgovor naslovljen Baciti se u more hrvatske poezije.
Osim pjesama, u knjizi kojom se suvremena hrvatska poezija predstavlja u Kolumbiji, objavljene su i fotografije rodnih gradova zastupljenih pjesnika kako bi se Hrvatska promovirala i slikom, a ne samo riječju.
Ovaj su projekt financijski poduprli Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.
26. veljače 2018. na 1. programu Hrvatskog radija u ciklusu emisija “Iz narodne baštine kajkavskih krajeva” urednika i voditelja Ivice Ivankovića Božica Brkan pročitala je svoju priču “Kak su trojica pesmu nosili”, a koju je 2001. godine prof. dr. Miroslav Šicel uvrstio u svoju “Antologiju hrvatske kratke priče” .
Poslije emisije autorica Božica Brkan na fejsu je napisala – u stilu svojih Umjesto kave – pa i ovdje prenosimo:
Svako malo spotaknemo se o neki povod da ponovno govorimo o novinarstvu. O propadanju medija. O kriterijima i nepostojanju kriterija. O žutilu, fejkanju, mržnji i sličnome.
Da bar toliko vremena posvećujemo novinarima od struke, majstorima kao da nisu iz ovoga vremena, o njihovim uracima u stvarno najrazličitijim medijima koji, kako su nas učili u neka druga vremena, stvarno daju i informaciju i edukaciju i zabavu.
Dok sam sve to htjela reći poštovanom kolegi Ivica Ivanković htijući mu zahvaliti poslije njegove baštinske emisije upravo, kao i svakoga ponedjeljka u 17,30 sati, emitirane na HR1, nazvalo me nekoliko izuzetno zanimljivih i jednako oduševljenih ljudi koji još redovito slučaju radio, za razliku od mene koja to činim i učinih i ovaj put ciljano da bih poslušala vlastitu priču na svojoj kekavici. Priča Kak su trojica pesmu nosili je antologijska, ali je majstorIvica Ivanković od nje učinio takav doživljaj da ne znam jesam li se više smijala ili plakala. Meni je i to kreativno, istraživačko i istinsko novinarstvo. Čestitke!🙂
Zbornik sadrži šezdeset radova osamnaest autora i odraz je susreta književnika iz Hrvatske s onima iz Gradišća koji se od 2009. održavaju u Koljnofu
U četvrtak, 22. veljače u dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3 u Zagrebu, s početkom u 12 sati predstavit će se zbornik radova „Svi naši književni susreti I“. Radovi u zborniku inspirirani su književnim susretima u Koljnofu, koji je uredio Franjo Pajrić a izdale Čakavska katedra Šopron, Matica hrvatska Šopron te Udruge Hrvati i EMC GRAH „KUME“.
Zbornik će predstaviti Đuro Vidmarović i urednik Franjo Pajrić.
Urednik Franjo Pajrić
Zbornik je odraz susreta književnika iz Hrvatske s onima iz Gradišća koji se od 2009. održavaju u mađarskom dijelu Gradišća, u Koljnofu.
U zborniku je zastupljeno osamnaest autora (Timea Horvat, Enerika Bijač, Božica Brkan, Ana Šoretić, Doroteja Zeichman rođena Lipković, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Tomislav Marijan Bilosnić, Marko Grgur, Jurica Čenar, Nenad Piskač, Josip Palada, Herbert Gassner, Božidar Glavina, Darko Pero Pernjak, dr. Šandor Horvat i Nikša Krpetić) i njihovih šezdeset radova. Radovi svjedoče o raznolikosti zanimanja sudionika susreta u Koljnofu pa se kreću od kraćih proznih dijela, pjesništva do rasprava o povijesti, povijesti književnosti i etnologiji. Ovaj zbornik samo dijelom daje uvid u sve ono što se događa na književnim susretima u Koljnofu pa izdavači najavljuju i nova izdanja zbornika.
U rubrici KNJIGE Jutarnjilist u srijedu 21. veljače 2018. u pregledu Uknjižarama objavio je informaciju o novoj zbirci priča “Život večni”Božice Brkan u izdanju Acumena, navodeći rijetku naraciju pisanu kajkavskim, u kojoj narječje postaje jezikom
U rubrici Knjige koje pripremaju Moderna vremena, Novilist u svome kulturnom prilogu Mediteran, na stranici 7., u nedjelju 18. veljače 2018. objavio je informaciju o novoj zbirci priča Božica Brkan u izdanju Acumena Život večni citirajući recenziju-pogovor Zvonka Kovača.
U petak, 15. veljače 2018. u 16 i 30 u emisiji KUTIJA SLOVA na HR1 uz najavljene priloge kakav je položaj Miroslava Krleže u hrvatskoj kulturi i gajimo li pomalo shizofren odnos prema tom našem klasiku govorio je akademik Krešimir Nemec u povodu svoje nove knjige krležoloških rasprava “Glasovi iz tmine”.
Uvod pjesnika i izdavača u knjigu Encuentros. Poesía Croata Contemporánea. Bogota: Editorial Escarabajo, 123 str.; izabrala i prevela 
