Danas je na stranici dhk.com i službeno objavljeno da je u subotu 3. lipnja 2017. na Izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika Božica Brkan izabrana u desetočlani Upravni odbor DHK, u koji su ušli:
Lidija Bajuk
Boris Domagoj Biletić
Tito Bilopavlović
Božica Brkan
Stjepan Čuić
Dubravko Jelačić Bužimski
Željka Lovrenčić
Ivica Matičević
Davor Šalat
Lada Žigo
Linkovi:
Na 36. Kaju, Recitalu suvremenoga kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić u Sv. Ivanu Zelina, na svečanoj završnici u subotu, 27. svibnja 2017. dramska umjetnica Ljiljana Bogojević iz HNK Varaždin izvela je i pjesmu Božice Brkan spavača među 30 izvedenih od 76 objavljenih u zborniku Cvetje od mraza.
spavača
sekej se toga i samo na speč more nasejnati
al sejeno gda si ležem
najmilneše mi je spati da si zamišlam
da mi je pod vankušom spavača
kej mi je
gda sem još bila prek malička
i mora mi ne dala spati
če sem i kulko andželov čuvarov zmolila se napoprek
i imela još svoj vankušek nakukek
mater pod vankuš metala
spavaču z divje šipkovače
kej denes niko ni ne zna kej to je
ni ja ne znam jel opče još raste na pesje rože Rosa canina L.
I de bi to čovek još opče mogel iskati
a če ju ni onda ne bi nigde mogla najti
bi mi v ruku mej prsti podela lasi da je delam frčke
nažmereč
i mam bi zaspala
jel bi sebe delala frčke na svojemi lasi
tak bi spala da sem se v sejne kakve grde
znala i popišati
kej v kakve priče
od straha gda bi mi mora prisela na prsa
kulko te kojekave v seh farbi des spregutnem
skorom opče ni ne sejnam
nigda ni ne pametim jel sem sejnala ikej jel nikej
lecam se jedino gda vodu veliku sejnam mutnu i blatnu
kej su negda govorili da bu bolest pri hiži
gdagda sejnam sneg žut čistom kej stari paper
najmejne se toga more nasejnati na speč
20160201 – 20160213 – 20160223 – 20160308 – 20160315 – 20160316 – 20160321 – 20160322 – 20160325 – 20160327 – 20160401 – 20160404 – 2060406 – 20160415 – 20160416 – 20160424 – 20160425 – 2060508 – 20160713 – 20160730 – 20160731 – 20160813 – 20160814 – 20170302 – 20170420 – 20170428
manje poznate riječi:
spavača – ovdje: nametnik s pasje ruže; spavačica, odjeća za spavanje
nakukek odmililica, dječje tepanje za jastučić, vankušek
Ove je godine na natječaj pristiglo rekordnih 569 pjesama 140 autora, a procjenjivao ih je ocjenjivački sud dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i prof. dr. sc. Joža Skok, koji ga je i promovirao.
Uz brojne nagrade, prvu je nagradu stručnoga ocjenjivakog suda u Koprivnicu odnio talentirani Marko Gregur, o čijoj poeziji u esejističkom uvodu u zbornik dr. sc. Ivo Kalinski piše:
U zadnje vrijeme, zadnjih recitalnih godina, sve se više kao novum nameće tzv. “konkretistička” poezija, poezija “internirana” u običan razgovorni jezik (moje sažalenje/ je/ a kaj moremo/ je da/ a pošto su venci?/ od dvjesto ma dalje/ a kaj mormemo/ jedam za les/ jedan od sina i žene/ jedan od unuke i muža/ a za kolko?… Marko Gregur. Tako, naglašeno, i u poeziji Božice Brkan.
20170528
Fotografije i video Miljenko Brezak
linkovi
https://www.youtube.com/watch?v=jyrFSc2F7WA
http://www.pou-zelina.hr/recitali/36-recital/item/193-zbirka-pjesama.html
https://www.youtube.com/watch?v=LbKa8Rff5Tw
http://www.bozicabrkan.com/najsretnesa-postaja-u-zborniku-35-zeline/
http://www.pou-zelina.hr/38-najavedogadjanja/index.php
http://www.pou-zelina.hr/images/stories/Recitali/34/Podivjala_senokosa_34R.pdf
“Hrvatskog slovo” broj 1151. od 12. svibnja 2017. objavilo je priču “Susret s Viktorijom” Božice Brkan s biografijom autorice u kojoj se, uz drugo, navodi i nagrada za prozu “Dubravko Horvatić” za 2014. koju dodjeljuje taj časopis.
Priča je objavljena na str. 23. i 29. i najavljena na naslovnici, a bit će objavljena i u zbirci “Umrežena”, koja izlazi ove godine uz poticaj Ministarstva kulture za tisak.
20170513
Prenosimo s fejsa Božice Brkan / 26. veljače 2017.:
Danas sam za emisiju “Bakina škrinjica” novinarke Karmen Valente za radio Quirinus govorila o tri svoja kajkavska, baš kao što sam o tome pisala u uvodu zbirke pjesama “Vetrenica ili obiteljska arheologija” (1990.) i u “Kajkavskoj čitanci Božice Brkan” (2012.). Pročitala sam i pjesme “fašejnek” i “kolendar”.
fašejnek
nalafranoga kej džurek šabački
na vešala su dovezli prek do cintora
da se bole vidi
i tam su ga gneli kej vrag grešnu dušu dok se jogen
ni dost raskuril
slama se kadila krpe su grdo smrdele
kej peč kej ni dugo čiščena kej smrdlivi martin
kej torec kej fajglin kej pezdec kej žveplo
kej na prave karmina je bilo
si su jeli krafline
(Okešinec, 1984./85.)
kolendar
na stenu je mater v kolendar krej slike svetoga jantona
med velke petke božične i kojekakve druge crlene
svetke z tintoblajkum
zapisala
gda se ono zajica v svibnu nabredžala i prasica navičila
gda je bil trmin kvočke koja je sedela na jajce od
bele race
(mater je v vodu jajca vtikala i šleprtke
za hižu mam spohitala)
i gda se crlenka spretirala
gda je spresušila
gda se otelila
(štrudlin smo z mleziva pekli)
i gda su nejno tele ciganom na pijacu v popovače prodali
i zajnega peč crnu kozu kupili
gda su prveskine distole davali i z ščavjakom ju
betežnu zalevali
valda se ne setila da bi zapisala
kak se je potle v detelniku napuhnula
kak se je namučika ne kej blašče nek poprav kej čovek
v gnojničine v žlebu vime se je pacalo
a gda ju je živinar otpelal na kole
štala je sa smrdela po joctu
kak su ju ribali po bočina
joča je crlenkin lanc prek gore za gredu krej jasel
i lastavičinoga gnezda obesil
i tri dana ne štale kidal
i kak su se god v sirnice ostali kolobari sira sušiti
tak jih je mater v napoj hitila
(Okešinec, 20. IV. 1985.)
U najnovijem broju časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu «Kolo» (glavni urednik Ernest Fišer), 3/2016. u prvoj cjelini «Književna scena», s radovima Pavla Pavličića, Branka Čegeca, Ivane Šojat, Lane Derkač i Dorte Jagić, objavljena je i kajkavska priča «Mladenke» Božice Brkan, str. 44. – 48. Priča je to iz ciklusa «Život večni ili Božanska komendija kekavska».
Broj je posvećen 70. obljetnici života Pavla Pavličića (tekstovi Dubravke Oraić Tolić, Ivana Boškovića, Julijane Matanović, Strahimira Primorca i Josipa Kvasine), a, uz drugo, na ukupno 240 stranica donosi i niz zanimljivih ogleda, kritika, prijevoda itd.
20170216
link
O tome prenosimo s fejsa Božice Brkan:
Na sam rođendan osnivača Dragutin Pasarića u subotu 28. siječnja 2017. u njegovoj rodnoj Repušnici održana je već 16. Manifestacija Budućnost na rubu močvare posvećena 2. veljače, Međunarodnom danu močvarnih staništa.
Bio je to povod da uz sve drugo, poslije Kutine i Zagreba, predstavimo 2. izdanje knjige “Mojom Moslavinom” Katarine Brkić (rođena Repušnjača) i Đure Vidmarovića. Baš me je veselilo o toj zavičanici, kako sam knjigu već nazvala, ovaj put govoriti s pogledom o Lonjskom polju u tekstu dvoje pjesnika.
Linkovi:
http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-30-lipnja-2016-tekst-kao-zavicajnica/
http://www.bozicabrkan.com/u-dhk-predstavljena-knjiga-mojom-moslavinom/
Zbornik Moslavine broj XV, 2016., koji je upravo Muzej Moslavine objavio u Kutini (urednica Slavica Moslavac), donosi tridesetak vrijednih i zanimljivih tema vezanih uz Moslavinu, a uz drugo i dva teksta Božice Brkan – “Kriški oblizeki”, str. 226. – 234. i ”Žepče u duhovnom i zemaljskom kruhu i duhovnim i zemaljskim oblizekima”, str. 245. – 251.
Također donosi i tekst Katarine Brkić “Čega je se bilo na jene Ledine Brkanove i okolo ne”, str. 251-255., o romanu “Ledina” Brkanove.
Zbornik će biti predstavljen početkom studenoga uz Dan grada Kutine.
20161008
7. rujna 2016. na Recitalu kajkavske poezije Krapina 2016. dramska umjetnica Biserka Ipša interpretirala je pjesmu Božice Brkan iz ciklusa Anno domini 2016 PROSITI OPROSTITI.
Pjesma je također objavljena u zborniku Recitala “Some treba šteti”.
Kako u mraku čitati pjesme? Imam pjesmu o tome kako pisati pjesmu u mraku, ali čitati… I još kad nije po srijedi metafora!? Iskusila sam to u petak, 5. kolovoza 2016. na ovogodišnjoj 26. Croatii redivivi ča-kaj-što u Selcima na Braču kad smo na čudesnome trgu od bijeloga bračkoga kamena, kao i cijeli otok, ostali samo pod zvijezdama.
Pomagali su nam svijetleći privremeno baterijskim svjetiljkama, mobitelima, fotoaparatima i tv-kamerama. Među tridesetak pjesnika bilo je nas troje kajkavaca – Marko Gregur, Vera Grgac i ja – čitala sam, sedmi put na ovoj manifeataciji, pozitivnom diskriminacijom dvije kajkavske pjesme), a oliveatus je Delimir Rešicki.
Na zidu od poezije uklesani su stihovi prošlogodišnjega ovjenčanika maslinovim vijencem Veselka Koromana: “Doći će vrijeme blagog naroda. Onog što ima / obilje rana, obilje časti, obilje tuge./ Naroda što ima višu a plemenitu moć,/ ravnicu i more, knjige i anđele.”
Osnivač priredbe u sjećanje talijanske paljevine Selaca 1943. je Drago Štambuk, koji Zlatnu formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što posljednjih godina nastoji zaštitit kao nematerijalnu baštinu.
20160808 Božica Brkan
Božica Brkan čita u mraku / video zapis:
Link:
http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/