Božici Jelušić 65/45

Na kolokviju posvećenome književnom stvaralaštvu u Božice Jelušić u povodu 65. obljetnice života i 45. obljetnice književnog djelovanja održanoga u Koprivnici, 15. listopada 2016. koji su organizirali Društvo hrvatskih književnika – Podravsko-prigorski ogranak i koprivnička Knjižnica i čitaonica Fran Galović  imala sam čast govoriti i ja. Slavljenica mi je odredila temu zajedničkih, dakako pjesničkih druženja i rasprava te zajedničkoga nam kajkavskoga, s naglaskom na knjigu Tič kesnokrič.

kolokvij03
Ivan Picer, Marijan Špoljar, Božica Brkan, Božica Jelušić, Zdravko Seleš i Slavica Klinkowsky / Fotografija Miljenko Brezak

U 47 objavljenih naslova pet je kajkavskih: Meštri , meštrije (1985.),
Jezuši (1993.), Nočna steza (1997.), Štorga (1997.) i Ftič kesnokrič (2016.) u slavljeničkome petoknjižju uz knjige pjesama za djecu, štokavskih pjesama, putopisa i eseja.

Kako se njezina priča, njezin tekst nastavlja, otkrivam tek da Ftič kesnokrič, ftič-kajkavič, nije, kako biste možda pomislili i kako sam ja pomislila cijepljena na ja nemam više vremena (Desanka Maksimović), staračka žalopojka nego, kako autorica tumači, onaj buntovni pjev, najkasniji iz crne noći, zapravo rubni između noći i svitanja. Mene podsjeća na pijevca, koji često prerano zakukuriče.

kolokvij02
Publiku kroz kolokvij vodio je Darko Pero Pernjak / Fotografija Mijenko Brezak

No tekst Ftič kesnokrič sam opisala i kao zavičajnicu. Posuđujem vlastiti za njega vjerodostojan izraz kojim sam izvorno opisala tekstove Đure Vidmarovića i Katarine Brkić Mojom Moslavinom. Očito nije riječ o regionalnosti, pogotovo ne o onoj kampanilistički uokvirenoj nego, imanentno književnici i njezinoj bliskosti s prirodom i stvarno i u stihu, koja poput ekologa kao umjetnica, pjesnikinja svijet poima recentno, moderno – razmišlja globalno, a djeluje lokalno. I u svome jeziku.

Neka to čini još dugo, želim joj prigodno citirajući sa Zida poezije sa selačkoga trga, gdje su u bijelome bračkom kamenu uklesani upravo kajkavski stihovi Božice Jelušić, jedne od oliveata Pjesničke manifestacije Drage Štambuka Croatia rediviva Ča-kaj-što:

V KMICI GDE ZVER SE VLEČE V KRVAV LOG
SENJAJU MRTVI PEVCA Z ŽARKOM KRESTOM
JOŠ SAMO PESMA OSTALA JE MESTOM
GDI SE MORTI SVETU BUDE JAVIL BOG

Jelušićeva je svoje obljetnice obilježila petoknjižjem i trodnevljem: dan prije kolokvica predstavila je nove knjige u đurđevačkoj knjižnici, a dan iza kolegija na pjesničkom druženju u Barnagoru u Čepelovcu podizanjem Totemskoga stupa u Parku pijetlova.

kolokvijpivnicaatac
Poslije kolokvija ispred Atača u pivnici Kraluš

20161017

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-25-ozujka-2016-bozica-jelusic-6545/

http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/kolokvij-o-knjizevnom-stvaralastvu-bozice-jelusic 

U jubilarnome petoknjižju Božice Jelušić

B. Brkan u Zborniku Moslavine

f600naslovnica-zbornikZbornik Moslavine broj XV, 2016., koji je upravo Muzej Moslavine objavio u Kutini (urednica Slavica Moslavac), donosi tridesetak vrijednih i zanimljivih tema vezanih uz Moslavinu, a uz drugo i dva teksta Božice Brkan – “Kriški oblizeki”, str. 226. – 234. i ”Žepče u duhovnom i zemaljskom kruhu i duhovnim i zemaljskim oblizekima”, str. 245. – 251.

f600oblizeki

f600zepce

Također donosi i tekst Katarine Brkić “Čega je se bilo na jene Ledine Brkanove i okolo ne”, str. 251-255., o romanu “Ledina” Brkanove.

f600ledina

Zbornik će biti predstavljen početkom studenoga uz Dan grada Kutine.

20161008

Prenosimo:

 

Božica Brkan, obrubljivanje veronikina rupca ili muka 2013., DHK, Zagreb, 2014.

Pao je jedan društveni sustav, došao drugi. Što je to značilo za nekoga tko je upravo bio u naponu svoje životne dobi? Polazeći od te stvarnosti Božica Brkan raspreda priču o nama samima, našem međusobnom odnosu i odnosu prema Bogu. Nimalo sentimentalno, već brutalno iskreno, ali opet nježno prema pogođenima.

U središtu ovoga pjesničkog događanja, nazovimo to tako, nalazi se krojačica koja je desetljećima radila i onda se našla na ulici. Tzv. pretvorba pojela je tvornicu gdje je radila s drugima. Novopečeni vlasnik pojasnio im je bez imalo srama da im on ništa nije kriv, kupio je samo zgradu a ne i tvornicu. Preostalo im je samo prosvjedovati. Ona, bezimena bivša djelatnica, dolazi u crkvu, spomenik nulte kategorije, i nastoji uzeti mjeru za Kristov grob. Turisti dotle razgledavaju i slikaju. Slijedi monolog u čijem je središtu nesmiljena borba za kruh naš svagdanji. Zbog toga je naša junakinja kadšto i ironična, kao da zavidi Bogu kojemu je ljepše tu u crkvi nego njoj u životu. Na to se kasnije nadovezuju i drugi likovi koji također imaju svoju muku i traže mjesta pod suncem. Jedan je od njih i sin, prigodni haker i rušitelj tuđih stranica, a ona nikako shvatiti što je uradio i zbog čega je došla policija tražiti ga. Nekada, u onom sustavu, svega toga nije bilo. U što se to pretvaraju ova vremena? A opet, nije li nam tek sada svanula sloboda? Jedino nam Bog može pomoći snaći se u svemu tome.

Božica Brkan zanimljivo je isplela ovaj put križa u XVIII. postaja. Nije pošla od uobičajenog vjerskog osjećaja, već od osjećaja društvene pravde. Nastojala je književnošću prodrijeti u srce današnjih događanja i poput Veronike pružiti barem za čas rubac pogođenima. Uspjela je u svojoj namjeri i pomoću svoje junakinje potakla je pitanje zar je baš tako sve to moralo biti?

Miljenko Stojić

hrsvijet.net, 24. kolovoza 2016.; glasbrotnja.net, 26. kolovoza 2016.

Objavljena kratka priča “Vaza”

600-naslovniva-pisem-ti-pricuGradska knjižnica Samobor u srijedu, 14. rujna 2016. navečer predstavljanjem knjige “Pišem ti ptiču” sa svojega prošlogodišnjega i ovogodišnjega, 3. i 4. natječaja za kratku priču počela je trodnevne Dane kratkopričaša.

600-img_9862-jpg-dorada-njihtrojemarkogregurgovori
Marko Gregur, Draženka Robotić i Kruno Lokotar / Fotografija Miljenko Brezak

O natječaju i pričama govorili su Marko Gregur, predsjednik ovogodišnjega ocjenjivačkog suda (čijim čitanjem u srijedu priredba i završava), Kruno Lokotar, predsjendik prošlogodišnjega ocjenjivačkog suda i Draženka Robotić, s Majom Klisurić, urednica zbornika. Na sva četiri dosadašnja natječaja dospjelo je oko 500 kratkih priča. Priče su čitali nagrađeni autori.

600-img_9861-jpg-publika-dorada

U knjizi je objavljena i priča Božice Brkan “Vaza”.

600-stranica-bb-vaza

LINK:  

 http://www.gks.hr/kp_opsirna.asp?kpID=52

Na 26. Croatii redivivi u Selcima na Braču

Kako u mraku čitati pjesme? Imam pjesmu o tome kako pisati pjesmu u mraku, ali čitati… I još kad nije po srijedi metafora!? Iskusila sam to u petak, 5. kolovoza 2016. na ovogodišnjoj 26. Croatii redivivi ča-kaj-što u Selcima na Braču kad smo na čudesnome trgu od bijeloga bračkoga kamena, kao i cijeli otok, ostali samo pod zvijezdama.

IMG_9804 bb govori 600
Božica Brkan: čitanje u mraku / Fotografija Miljenko Brezak

Pomagali su nam svijetleći privremeno baterijskim svjetiljkama, mobitelima, fotoaparatima i tv-kamerama. Među tridesetak pjesnika bilo je nas troje kajkavaca – Marko Gregur, Vera Grgac i ja – čitala sam, sedmi put na ovoj manifeataciji, pozitivnom diskriminacijom dvije kajkavske pjesme), a oliveatus je Delimir Rešicki.

selca_02BB&ekipaDjuroVeraZoran 600
Poetska diskusija prije početka: Božica Brkan, Vera Grgac, Đuro Vidmarović, Zoran Bošnjak i bračni par Jurdana / Fotografija Miljenko Brezak

Na zidu od poezije uklesani su stihovi prošlogodišnjega ovjenčanika maslinovim vijencem Veselka Koromana: “Doći će vrijeme blagog naroda. Onog što ima / obilje rana, obilje časti, obilje tuge./ Naroda što ima višu a plemenitu moć,/ ravnicu i more, knjige i anđele.”

selca_04 600smaslinovimvijencemdelimirresicki
Oliveatus Delimir Rešicki / Fotografija Miljenko Brezak

Osnivač priredbe u sjećanje talijanske paljevine Selaca 1943. je Drago Štambuk, koji Zlatnu formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što posljednjih godina nastoji zaštitit kao nematerijalnu baštinu.

20160808                                                  Božica Brkan

selca_03svi 600
Za uspomenu svi sudionici / Fotograija Miljenko Brezak

Božica Brkan čita u mraku / video zapis:

Link:

Hrapoćuša, vitalac i Zlatna formula ča-kaj-što

http://www.bozicabrkan.com/hrapocusa-vitalac-i-zlatna-formula-ca-kaj-sto/

26. Večer na Brižićevin dvuorima

Prvi sam put 3. kolovoza 2016. gostovala na 26. Večeri na Brižićevin dvuorima u Preku na otoku Ugljanu. Sjajno sam se osjećala čitajući pjesme s kolegama pjesnicima, svojim kajkavcem Ernestom Fišerom, mladom Zadrankom Zoricom Antulov te čakavcima Tomislavom Meštrićem iz Kukljice na Ugljanu i Zvonkom Sutlovićem sa Iža. Što kajkavskima, što čakavskima, a što štokavskima, svatko se predstavio sa po šest pjesama.

preko_01BBcita dorada
Božica Brkan čita kajkavske pjesme, a mikrofon pridržava kavalir čakavski pjesnik Tomislav Meštrić
preko_02BBikolegepjesnici dorada
Pjesnici na balkonu-pozornici

Svoje je pjesme čitao i jedan od organizatora Robert Bacalja, koji je predstavio i sudionike, a poeziju Ante Gregova Jurina čitala je Milena Dundov. Uz drugo, pjevale su žene iz Udruge žena Luzor, na klaviru je muzicirao Tomislav Košta, a sudjelovali su i Marija Rušev, Predrag Režan, Jelena Rušev, Adela Novković itd. A poslije je publici ponuđeno domaće vino i kus (kruha), kao što se činilo nekad, primjerice poslije spovoda. Ova se zanimljiva kulturna priredba, spoj klasike i folklora, riječi odozgo i odozdo, održava u spomen stradanja 16 prečkih pralja, lavandiera, na uzburkanome moru pred Prekom na Dušni dan 1891. godine.

preko_03BBsire dorada
Priredba pod zvijezdama na Brižićevim dvorima

Jedinstvenom ugođaju pridonijeli su i brojna i predana publika i mjesto održavanja, odnosno prostor među kamenim zidovima drevnog doma Brižićevih i obitelji koje tu danas žive – Biloglav, Jurin, Čiklić. One su se odrekle svojeg mira, da se, kako rekoše domaćini, “uz njihov blagoslov poklonimo pjesničkoj riječi i pjesmi, da razbijemo ovaj trenutak naše svakodnevice i da se riječju naših pjesnika premjestimo u svjetove u njihove misli, sne i sve strepnje, emocije, strasti, ali i prostore ljubavi, njihove kulturne i prirodne krajolike. Nitko kao pjesnik ne može izreći sve naše strepnje, nadanja, progovoriti i o dobru i o zlu, uputiti na ljepotu i na sve pojave života, o prolaznosti, o vječnosti, o poštivanju, o hrabrosti, o dobroti, o ustrajnosti, o istini, o prijateljstvu, o majčinstvu, o roditeljstvu, o nadi, vjeri, i na sve ono što nas veseli ili pak u našem životu tjera na suze. Sve je u pjesničkim riječima jače, jasnije , jednom riječju preglednije, kao da je nacrtano s ljudskom porukom.”

preko_04Petartyran dorada
Fotografija novinara i pjesnika Petra Tyrana iz bečkih Hrvatskih novina za uspomenu: stoje Robert Bacalja i Božica Brkan, a sjede Tihomil Maštrović, Ernest i Dragica Fišer

Mene je, dakako, najviše fasciniralo to kako je oživljen prostor, danas spoj modernih i klasičnih starih dalmatinskih kamenih kuća s boltama i stubama, iz vremena kada se, kao i u mojoj Moslavini, još živjelo u obiteljskim zadrugama.

preko_05RobertBacalja dorada
Robert Bacalja s kolegama je organizirao i dalmatinski stol

Ondje u južnom dijelu Preka, bili dvori obitelji Dunatov, Mašina, Marcelić, Košta,Matacin, Markulin, onda Šoša, Lovrić, pa Brižić, Lončar i Stipanov, zatim Nižić i Gregov, pa onda Sorić, na Zmorcu (dio Preka prema susjednoj Poljani) Uhoda, Lucin, Klarin, Kuštera, Kačan-Zanov, Hordov, Bacalja i Fabulić i dr. To se najbolje vidi na slici koju je Dragutin Parčić snimio sa Školjića (tada je bio fratar trećoredac) od južnog Preka prema Zmorcu s terase samostana na Galevcu. Mislim da je ta slika i na internetu, a jedna je od prvih naših fotografija (snimljena 1862.). Inače, sav se društveni život odvijao u, kako bismo mi rekli, u “dvuoru”, ispričao mi je kolega Robert Bacalja.

Do novoga viđenja, srdačne zahvale i čestitke, Preko moje!

20160807                                        

                                                                                 Božica Brkan

Linkovi:

http://www.057info.hr/galerija/preko-25-godina-brizicevih-dvora-adam-vidas#slika139022

Hrapoćuša, vitalac i Zlatna formula ča-kaj-što

Božica Brkan na pjesničkim susretima na Ugljanu i Braču

Zagreb, prijepodne 3. kolovoza 2016:
F BB i Fiseri, za FB 600
U Zagrebu prije polaska / Fotografija Miljeno Brezak

KajkavciBožica Brkan i Ernest Fišer sa suprugom krenuli na današnju književnu večer u Preku na otoku Ugljanu. Ova pjesnička Večer na Brižićevin dvuoru održava se kao spomen na stradale prieške lavadiere (pralje), a već u petak, 5. kolovoza Božica Brkan će tradicionalno sudjelovati i na 26. svehrvatskoj jezično-pjesničkoj manifestaciji Croatia rediviva ča-kaj-što.

link:
http://dhk.hr/dogadanja/hrvatska/26.-croatia-rediviva1