„Ellas“ ili „Jedanaest veličanstvenih“ Željke Lovrenčić – Umjesto kave 21. veljače 2026.

Željele mi to priznati ili ne, (i) u svijetu poezije vladaju muškarci. Glasniji su i prodorniji od žena. I poznatiji. Piše tako Željka Lovrenčić u svome eseju, koji uvodi u najnoviju njezinu knjigu, još jednu pjesničku panoramu, vrlo neobičnu, žensku. Nazvala ju je ELLAS, ONE. Odabrala i prepjevala za španjolsku izdavačku kuću Katelani 2000. – urednik Jordi Garcia Jacas, vrlo zanimljiv dizajn, omot Raúl Grabau  a tekst Sheila Malla – a dogovara i kosovski prijevod na albanski te na portugalski. Možda ONE svjetlo dana ugledaju i na hrvatskome? Za biblioteku Poiesis Forum odabrala je jedanaest hrvatskih pjesnikinja, koje su predstavljene sa po deset pjesama, kratkom biobibliografijom i portretom.

Odličan i nadahnut dizajn Raúla Grabaua 

Lovrenčić Piše dalje:

Ako govorimo o poeziji na španjolskom jeziku, u našoj zemlji mnogi ljudi, ne samo oni iz određenih krugova, znaju za Pabla Nerudu i Federica Garcíju Lorku. Manji broj njih za Antonija Machada i Juana Ramóna Jiméneza, ali rijetki za pjesnikinje kao što su Gabriela Mistral ili Alfonsina Storni. Da o izvrsnim suvremenim španjolskim pjesnikinjama Patriciji Benito i Luni Miguel niti ne govorimo. 

Kao mala zemlja, Hrvatska se iznimno trudi predstaviti svoju književnost svijetu. Rekla bih da i u ovom slučaju pjesnici i prozaici zauzimaju više medijskog prostora od svojih kolegica.

Zbog toga, kao poznavateljica i obožavateljica poezije, ovom prigodom u panorami One španjolskim govornicima nudim odabir od deset pjesama jedanaest suvremenih hrvatskih pjesnikinja. Smatram da je tih jedanaest snažnih, izvornih i inovativnih ženskih pjesničkih glasova obilježilo današnju hrvatsku pjesničku scenu. Svaka je ovdje zastupljena pjesnikinja na svoj način rušila granice i stereotipe, slavila život i divila se prirodi, zapažala male stvari koje nas okružuju poput lišća koje šušti, guštera na zidu ili ljepote bijele boje, iznosila svoje poglede na život, razmišljala o našoj svakodnevici, pisala o ljubavi. 

Tko su ONE, žene moćna glasa, pripadnice različitih naraštaja koje pišu toliko različito, a opet slično i čitatelju blisko? Profesionalno, one su novinarke, matematičarke, profesorice, pedagoginje, umjetnice, pravnice, knjižničarke…     

Neke od njih autorice su ponekad sjetnih i nostalgičnih, a ponekad vedrih i duhovitih pjesama, lakih za razumjeti i prihvatiti poput Božice Brkan. U njenim se pjesmama razabire ljubav prema prirodi i bojama, a rado se bavi i jezičnim temama budući da piše i na svome rodnom narječju. Omiljene teme Diane Burazer su prolaznost vremena i svakodnevica, a njezine pjesme krase misaonost i iznimna osjećajnost dok Ljerka Car Matutinović rado govori o ljubavi i moru te sjećanjima na dane djetinjstva. Česta joj je tema i jezik. Njezinu poeziju odlikuju prpošnost, lagani humor i blaga ironija. Lana Derkač je postmodernistička pjesnikinja zaokupljena prije svega ljudskom kulturom i aktualnim svjetskim zbivanjima. Također, zanimaju je okoliš, svemir, Zemlja, a česta tema su joj i svakodnevni događaji. Stanka Gjurić je pjesnikinja posebnog senzibiliteta. Njezina je poezija vrlo iskrena i odraz je njenih duševnih stanja. Često opisuje svoj i život drugih ljudi na način na koji ga ona vidi i doživljava.

Biserka Goleš Glasnović svojom poezijom odaje počast životu; slavi ga. Njezine su pjesme ode svjetlosti, radosti, ljubavi, vrtovima, cvijeću, suncu, snovima, mitologiji… U njima uspješno isprepliće prošlost i sadašnjost. Kroz stihove Ane Horvat koji nastaju u jednom dahu protječu silna energija i životnost. Pjesme su joj lišene pretjeranih jezičnih ukrasa, jednostavne i mudre, pune ljubavi za ljude, prirodu i životinje. (Ne nužno tim redom). Božica Jelušić u svojoj pak poeziji među ostalim temama spominje prolaznost života, smrt, zavičaj i naše okruženje, ali i ženstvenost, odnosno moć i ljepotu žene te nužnost slobode. Diana Rosandić Živković najradije piše o muško-ženskim odnosima, o ljubavi i prirodi te potrebi povratka u nju. I njoj su česta tema svakodnevni životni događaji i pojave. Marina Šur Puhlovski nas na blago ludički i ponekad humorističan način, mudro i nenametljivo, pročišćenim jezikom i filozofskim razmišljanjima upućuje na pomisli o ozbiljnosti i misiji našega postojanja SADA i u ovom vremenu dok Sonja Zubović toplo i blago govori o čovjeku i okolišu, o ljubavi i ljudskim osjećajima. Njeni su stihovi umirujući i nježni pa u našoj duši dugo odjekuju; baš poput jeke.

Ovo su samo naznake onoga što potencijalnog čitatelja čeka na stranicama ove knjige. Svjesna sam da je svaki izbor subjektivan, ali i sigurna da je ovo odabir u kojemu će ljubitelji poezije pronaći nešto za sebe i uživati u  stihovima „mojih jedanaest veličanstvenih“ suvremenih hrvatskih pjesnikinja. 

Željka Lovrenčić, predana i vrijedna promotorica hrvatske književnosti u svijetu (Foto Mladen Budimir)

Književnica zaljubljenica u poeziju, koju sama inače ne piše, prevoditeljica, znanstvenic i svjetska putnica u svojoj bogatoj bibliografiji, uz prevedene i uređene, bilježi brojne autorske knjige slične ELLAS: Bajo la ceniza del antiguo fuego. Poesía croata. Guadalajara: La Zonámbula, 2010.; Dulce Libertad. Madrid; Salamanca: Editorial Verbum; Trilce Ediciones, 2012.; Encuentros. Poesía croata contempóranea. Bogota: En busca de poetas; Editorial Escarabajo, 2018.; Literatura Contempóranea Croata. Contato em três linguas. Porto Alegre: Editora Zouk, 2023. (S Milanom Puhom i Tomislavom Deurom); Mlada čileanska lirika. (S Jordanom Jelićem). Zagreb: DSM grafika, 2003. ; Odlazak u stihove. Panorama savremene crnogorske poezije. Cetinje: Crnogorski kulturni forum, 2020. (S Božidarom Proročićem); Poesía Croata Contemporánea. (S Andrésom Moralesom Milohnićem). Santiago: RIL editores, 1997.; Poezija bokeljskih Hrvata: antologija hrvatskog pjesništva Boke od 16. do 21. stoljeća. Podgorica: JU Centar za očuvanje i razvoj kulture Crne Gore, 2023. (S Božidarom Proročićem).; Puentes. Poesía Croata Contemporánea. Zagreb; La Paz: Društvo hrvatskih književnika; Correveydile, 2007.; Razlog za pjesmu. Panorama suvremene hrvatske poezije. Cetinje: Crnogorski kulturni forum, 2020. (S Božidarom Proročićem); El roce de la mariposa. Poesía Croata Contemporánea. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2010.; Šapat Drave (devet pjesnika iz Podravine). El murmullo de Drava (nueve poetas de Podravina). Murmurul Dravei (noua poeti din Podravina). Iasi: PIM, 2018. (S Monicom Dragomirescu). Uredila je:  Croacia-Chile 2024. Antología poética bilingüe. Santiago de Chile: RIL editores, 2024.; Dok oblaci prolaze. Suvremena kubanska poezija. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2020.  i  Zvijezda modroga neba. Suvremena kubanska priča. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2019.

Ne treba zaboraviti, knjigu ELLAS poduprlo je i Ministarstvo kulture i medija RH.

Post scriptum:
Ne mogu u ovakvim, meni duboko dojmljivim, prilikama ne zapitati se: A zašto među tim veličanstvenim pjesnikinjama i ja? Od mojih objavljene su pjesme: Dječak i javor, Vermut, Oblutak, Nijanse bijeloga, Vrata se sama otvaraju, Tvoj brod, Postava X: Vjerovanje; krivica, Bukve i Haljina za snove. Hvala Ti, Željka, ambasadorice hrvatske književnosti.