Izbor poezije B. Brkan u Književnoj riječi

Naslovnica

 

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjski u studenom je objavilo na 380 stranica Književnu riječ, zbornik književnih radova slavonsko-baranjskih autora i gostiju 2, koju je uredio Mirko Ćurić, a priredio Franjo Nagulov, koji potpisuje i pogovor, zaključujući:

Unatoč nešto naglašenijoj konceptualnosti, naposljetku, i ovaj je put, baš kao i prije dvije godine, primijetiti tematsko-motivsku, sadržajno-semantičku te stilsku heterogenost zborničkih zastupljenika kao i svjesnu uredničku nepretencioznost s ciljem, primarno, stavljanja na znanje kako Slavonija, Baranja i Srijem, unatoč svim nedaćama s kojima smo suočeni, i dalje književno proizvode. I dobro da je tomu tako. Jer, napokon, što nam drugo preostaje?

U pogovoru zbornika objavljenoga u Osijeku Nagulov osobito ističe suradnju s Podravsko-prigorskim ogrankom (Marko Gregur, Darko Pernjak) te prekograničnu odnosno književnike Matu Nedića iz Molisea, Italija, i Tomislava Žigmanova iz Vojvodine odnosno Srbije. Usput doznajemo i niz zanimljivih informacija o povezanosti i suradnji, primjerice, s Borisom Domagojem Biletićem iz Ogranka Istarskoga DHK te, Susretu književnih kritičara u Đakovu (Mario Kolar).

U odnosu na prethodnika, zbornik je blokovski podijeljen u pet cjelina od kojih su prve tri posvećene aktualnoj književnoj produkciji slavonsko-baranjsko-srijemskih autora, odnosno poeziji (Blaženka Brlošić, Paula Ćaćić,Tijhomir Đumđerović, Franjo Džakula, Josipa Gogić, Mateja Jurčević, Vlasta Markasović, Anamarija Mutić, Ivan Slišurić, Marijana Radmilović, Goran Rem, Zvonimir Stjepanović, Marina Tomić, Maja Urban, Božica Zoko, Ivan Zrinušić), prozi (Mirko Ćurić, Martin Gregurovac, Jasna Horvat, Ružica Martinović-Vlahović, Adam Rajzl, Stjepan tomaš) te esejima i sličnim tekstovima (Branka Brlenić Vujić, Stanislav Marijanović, Kruna Fürst Medić, Milorad Nikčević, Livija reškovac, Jurica Vuco). Četvrta su cjelina zbornički gosti: Marko Gregur, Darko Pernjak i Božica Brkan, a peti, završna cjelina, posvećena je Vladimiru Remu (1927.-2011.), jednome od osnivača Ogranka 1981., kada se još zvao sekcijom DHK za Slavoniju i Baranju, ogranak Vinkovci, a koji je danas neupitno najveći od ogranaka DHK-a.

Među 36 autora je i, kako Nagulov navodi, doajenica hrvatske književnosti, pjesništva napose, izvrsna Božica Brkan, ovaj put predstavljena izborom objavljenih i neobjavljenih 16 pjesama pisanih standardom i kajkavskim: Dječak i javor, Aritmetika, Oblutak, rastovina, dva bori, gda si ležem na zemlu, nadelena, doveka, ta moja kej pesma, sve passent, postaja XI: promatračica i konzumentica medija, postaja XV: molitva matere kristušove, haljina za snove, Strah, Nehotice, lakrimonij.

20171209

Artikulacije objavile kajkavski breaking news

Naslovnica

Uz In memoriam i posljednji Intervu Jože Skoka Kajkavska književnost zaslužuje institucionalni prostor, zatim teme posvećene 24. Galovićevoj jeseni, razgovore sa Zoranom Ferićem i Robertom Gojevićem (o projektu FACE(S) i (F)ACES), predstavljanje čeških književnika, također i mladih crnogorskih književnika, u cjelini Sjever-sjeverozapad u društvu s pjesnicima Ivanom Golubom, Božicom Jelušić, Tomislavom Ribićem, Kristinom Špiranec, Tanjom Novac u drugome ovogodišnjem, a inače 4. broju Artikulacija, od str. 121. do str. 124., objavljene su i kajkavske pjesme Božice Brkan iz ciklusa breaking news – ciglasta je nova crna i breaking news.

 

Artikulacije, s podnaslovom časopisa za čitanje,  objavljuju Umjetnička organizacija Artikulacije, Podravko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i Baltazar d.o.o.. Glavni im je urednik Marko Gregur, a uz njega ga uređuju i Mario Kolar te Darko Pernjak.

20171209

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/pjesme-bozice-brkan-u-novom-casopisu-dhk-artikulacije/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-25-svibnja-2016-obratite-pozor-stigle-artikulacije-casopis-za-citanje/

http://www.bozicabrkan.com/umjesto-kave-27-svibnja-2016-mario-kolar-izmedu-tradicije-i-subverzije/

http://www.dhk-koprivnica.com.hr/index.php/projekti/casopis-artikulacije

https://www.facebook.com/Artikulacije-%C4%8Dasopis-za-%C4%8Ditanje-860330980766445/

Izbor pjesama B. Brkan u Balkanskom Književnom glasniku

Naslovnica

U prosinačkom broju koji kao glavni urednik potpisuje Dušan Gojkov, Balkanski književni glasnik broj 34.  među 45 vrlo različitih autora od stranice 51. do stranice 62., uz biografiju s bibliografijom, naslovljeno Kronologija, objavljuje izbor 11 pjesama Božice Brkan: musolini, rastovina, dva bori, kajuce, pevcov korak, gda si ležem na zemlu, nadelena, doveka, ta moja kej pesma, postaja XV: molitva matere kristušove, breaking news.

Božica Brkan / prenesena fotografija M.Brezak

 

Link na Balkanski književni glasnik 34:

https://issuu.com/gojkov/docs/bkg_34_poezija

Pjesme i proza na hrvatskom i mađarskom u prvom koljnofskom zborniku

Naslovnica zbornika

trud stoji iza zbornika Svi naši književni susreti 1. (radovi inspirirani hrvatskim književnim susretima u Koljnofu), koji kao izdavači potpisuju Čakavska katedra Šopron, Matica hrvatska Šopron, Udruge Hrvati i ENC GRAH Kume, a objavljen je uz 9. Koljnofske književne susrete u studenome 2017. u tome mađarskom mjestu. Uredio ga je Franjo Pajrić, godinama i glavni organizator susreta, koji potpisuje i uvodnik. susretima naslovljen također Svi naši književni susreti. U njemu, među ostalim, ističe:

“Kako je naš fizički opstanak na ovim prostorima ugrožen, a valu asimilacije nismo našli adekvatni odgovor, sve što nastaje u vezi na nas ostaje kao vrijedno svjedočanstvo našega postojanja i kulturnoga djelovanja u ovom dijelu Europe. I kad naraštaja više ne bude, iza nas će ostati zapisano u povijesti da smo se jednom godišnje okupljali i zajedno održali naš ča, kaj, što.

Znam, mi sudionici i organizatori koljnofskih međunarodnih književnih susreta postat ćemo jednom vrijedni pozornosti struke, medija i politike, pogotovo u našoj staroj Domovini, kad nas više ne bude bilo. Tada će razglabati teme koje o kojima mi danas govorimo, a koje više neće služiti u praktičnom smislu ničemu. Jer nas više ne će biti.”

Franjo Pjarić / Fotografija Miljenko Brezak
Franjo Pjarić / Fotografija Miljenko Brezak

Završava dojmljivom pjesmom Braća braći sa završim stihovima:

“Kad se pronađu korjeni
I brat brata iznova prepozna
Vrime se skupi i prohuja
U grana murvi i trsova
U stakalcu vina domaćega
Kao da je jučer bilo”

No, prije svega, trebalo je punih devet godina organizirati (i sponzorirati!) i srdačno ugostiti književnike i dati im razlog, teme za nadahnuće, tako da stvore nove tekstove i nova djela, sve češće i da ih unutar Koljnofskih književnih susreta na posebnoj radionici i prevode, da stvaraju pučke predstave, da…

S predstavljanja zbornika u petrovu Selu / Fotografija Miljenko Brezak
S predstavljanja zbornika u petrovu Selu / Fotografija Miljenko Brezak

Zbornik predstavlja formom, stilom i sadržajem vrlo raznolike tekstove Timee Horvat ( Gradišćanska poezija u živahnom dijalogu sa suvremenom književnošću Hrvatske i Blic – intervju sa zadarskim književnikom Tomislavom Marijanom Bilosnićem u Koljnofu te In memoriam Lajošu Škrapiću (1938. – 2016.), čija je objavljena i pjesma Pinčena draga), Enerike Bijač (Koljnofski književni susreti), Božice Brkan, gradišćanske pjesnikinje i dramatičarke Ane Šoretić (nekoliko pjesama i proza Lokva i more – svaka voda ima svoju snagu i svoj čar), Doroteje Zaichmann rođ. Lipković (Sviće se gasu), Đure Vidmarovića (Koljnofske uspomene u riječi i slici, usporedba Koljnofa u razmaku od prvoga posjeta 1974. godine do danas!), Igora Šipića (Iznad svega zakon otvora, Rezultati mjerenja ekvinotialisa na brdu Gora (23.09.2015.), Još jedna ispovijed – rotonda Hedegség), Tomislava Marijana Bilosnića (kao redoviti gost napisao je pjesme Vrt hrvatskoga kralja, Vrt u Gradišću, Sveti Martin, Koljnof, Franjo Pajerić, Herbert Gassner, Timea Horvat, Robert Hajszan Panonski, Jurica Čenar i Gradišće; članak Enciklopedijski o patnjama iseljeništva, prikaz Šipićeve pjesničke zbirke Koljnofski susreti te Putopisni zapis uz Koljnofske pjesničke susrete – urnebes u ‘Lavandi’), Marka Gregura (Franjo Pajerić mogao bi poludjeti (prilog uspomeni na 7. Koljnofske književne susrete), velikoga gradišćanskoga pjesnika i novinara Jurice Ćenara (efektne zorne pjesme), Nenada Piskača (stihovi), Josipa Palade (stihovi), dr. Herberta Gassnera (prozni tekstovi Cimof, Koljnof i Celindof i Cilika – ženski idol iz Celindofa te  pregršt pjesama Ubodi i ugrizi), Božidara Glavine (pripovjetka Čuvarnica), Darka Pere Pernjaka (pregršt pjesama u prijevodu na mađarski jezik te memoarsko štivo pod naslovom Žuta kanta iz Koljnofa), Šandora Horvata i Nikše Krpetića.

Iz zbornika: portret Božice Brkan koji je snimila Timea Horvat
Iz zbornika: portret Božice Brkan koji je snimila Timea Horvat

U očekivanome i najavljenome nastavku trebali bi uslijediti književnici koji su se proteklih godina također susretali poput Nikole Benčića, Ernesta Fišera, Petera Tyrana, Nevenke Nekić, Milana Frčka, Drage Čondrića, Mile Pešorde, Dragutina Pasarića, Roberta Mlinarca, Mladena Levaka i drugih.

Iz zbornika: pjesma Artimetika Božice Brkan na hrvatskom i mađarskom

 

Zbornik Svi naši književni susreti prema mišljenju predsjednika Društva hrvatskih književnika Đure Vidmarovića ima posebnu vrijednost ne samo zbog priloga koje donosi, već i kao književni i kulturološki fenomen: On pokazuje kako entuzijazam, rodoljublje, ozbiljnost i dobra organizacija mogu učiniti mnogo na povezivanju Hrvatske kao matične književnosti, u ovom slučaju s književnošću Hrvata u Mađarskoj i Austriji, a bez ičije (ili tek simbolične) institucionalne pomoći.

Iz zbornika: Završetak teksta B. Brkan iz kojega je vidljivo njegovo koljnofsko nadahnuće

U zborniku su objavljeni i radovi Božice Brkan prijevod s radionice Aritmetika na hrvatskome i mađarskome te Tri moja kajkavska i ja ili što je nama kajkavski jezik danas.

20171204 – 20171206

linkovi

http://www.bozicabrkan.com/9-koljnofski-knjizevni-susreti/

http://www.bozicabrkan.com/moslavacki-kamen-u-petrovu-selu-u-gradiscu-umjesto-kave-4-prosinca-201/

http://www.bozicabrkan.com/s-hrvatskog-na-madarski-na-umjesto-kave-5-prosinca-2017/

Kajkavske pjesme B. Brkan čita u dvije emisije Ivice Ivankovića

I ovaj, drugi ponedeljak za redom, od 17:30 na Prvome programu Hrvatskoga radija (92.1 mHz) u ciklusu IZ NARODNE BAŠTINE KAJKAVSKIH KRAJEVA Ivica Ivanković predstavlja Božicu Brkan pjesmama na kajkavskome, na njezinoj zavičajnoj jokešinskoj kekavici iz knjiga Vetrenica ili obiteljska arheologija iz 1990. i Kajkavska čitanka Božia Brkan iz 2012, inače pomoćnoga sredstva i u nastavi hrvatskoga za sve srednje škole.

Božica Brkan i ivica Ivanković / Fotografija Miljenko Brezak

U ponedjeljak 27. studenoga, uz odlično odabranu moslavačku etnoglazbu, slušatelji su mogli čuti pesme RUBEC, RASTOVINA, MUSOLINI, ŠAJTOFLIN… i TA MOJA KEJ PESMA, a 4. prosinca PEVCOV KORAK, ČIKAČOKA, ŽUFKO… i KAJUCE.

Kava u pauzi snimanja: snimatelj Luka Pavelić, Božica Brkan i autor i urednik emisije Ivica Ivanković / Fotografija Miljenko Brezak

20172003

Portal www.businessin.hr: Nove knjige Božice Brkan

Na portalu www.businessin.hr 27. studenoga 2017. u rubrici Kultura življenja, nove knjige Tomislav Radić uz obavijest o predstavljanju novih knjiga zbirke pripovjedaka «Umrežena» i na kajkavskom «Život večni» Božice Brkan u Društvu hrvatskih književnika uz fotografiju s predstavljanja i prilaže i tekst o autorici.

Link: http://www.businessin.hr/kultura-zivljenja/48-glazba/5596-nove-knjige-bozice-brkan

Božica Brkan o “Životu večnom”, rodnoj kekavici i drugim svojim knjigama u Kajkaviani

Gošća Božica Brkan i urednica emisije Ana Lacković Varga neposredno prije početka emisije Kajkavijana / Fotografija Miljenko Brezak

Urednica emisije Ana Lacković Varga svoju gošću Božicu Brkan u Kajkavijani 23. listopada najavila je kao novinarku i Zagrepčanku moslavačkih korijena koja govori i piše i na specifičnoj kejkavici i u svojoj novoj knjizi “Život večni”, dan prije predstavljenoj na promociji u Društvu hrvatskih književnika.

Dok traje glazbeni predah… / Fotografija Miljenko Brezak

Link na emisiju: http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/ep/bozica-brkan/233694/

 

Zagrebački.hr: Novinarski dar nije naudio književnom

Prenosimo www. zagrebacki.hr / Kultura, 23. listopada 2017.:

Autor: Željko Valentić

U prepunoj dvorani Društva hrvatskih književnika u srijedu 22. studenoga održana je promocija dviju zbirki kratkih priča Božice Brkan, “Umrežena”, na standardnom štokavskom jeziku i “Život večni” na kajkavskom jeziku.

Kajkavska zbirka ima i posvetu i to “namesto cvetja”, nedavno preminulom kajkavologu i profesoru Joži Skoku. Obje knjige ovih je dana tiskao Acumen, uz grafičko oblikovanje Jenia Vukelića. Ulomke iz odabranih priča čitala je dramska umjetnica Biserka Ipša.

Voditeljica tribine Lada Žigo Španić istaknula je sinergiju Božice Brkan kao pripovjedačice sjajnih priča s njezinom višedecenijskom novinarskom i uredničkom karijerom u Vjesniku i Večernjem listu, gdje je uređivala prilog Vrt. (Usput budi rečeno, potiskivanje i izbacivanje ovoga briljantnog priloga iz Večernjaka, posebice u vrijeme B. Brkan, jedna je od odista antologijskih gluposti i budalaština u hrvatskom novinarstvu proteklih godina – op. Že. V.).

Njezino je književno stvaralaštvo dakako i sinteza novinarskog i literarnog dara. Svojim su istančanim pripovijedanjem njezine priče uzbudljive i kada se naoko “ništa ne događa”. Za svoje je priče autorica dobila nagrade koje nose imena Slavka Kolara, Dubravka Horvatića i Mate Raosa. Istaknula je i kako je autorica niza zbirki priča i romana, kajkavske srednjoškolske čitanke ali i “Enciklopedije špeceraja” i brojnih kuharica. Našalila se i kako ova autorica na svoj osebujan način i u književnosti “sadi knjige, pušta korijene, širi svoju krošnju i stablo”, a i na književnoj “trpezi donosi kolače svake vrste”.

Književnik i kritičar Miroslav Mićanović, recenzent zbirke “Umrežena”, istaknuo je kako stil, ritmičnost i preglednost njezine knjige omogućavaju ugodnu “plovidbu i uživanje u knjizi”, čim je
ostvarila bartovski ideal teksta kao užitka. U svijetu umreženosti , ali i istovremene samoće, autorica piše i o svijetu koji nestaje, a čitanje , uz vjeru u jezik i priču, pruža prostor sigurnosti. U svijetu u kojem se čini da je sve dostupno ljudi su opet usamljeni.
Predsjednik DHK-a Đuro Vidmarović istaknuo je kako bi on “Život večni” podnaslovio kao knjigu moslavačkih kratkih priča.

Stvaralaštvo ove autorice rodom iz Križa na osebujni je način i
moslavačka kajkaviana i rediviva, istaknuo je Vidmarović, naglasivši i njezinu aktivnost za očuvanje i dostojanstvo moslavačake kajkavštine – kejkavice. Naglasio je da Božica Brkan svojim pisanjem vraća nestali idiom u hrvatski književni Autorica svojim leksikom ali i rječnikom čuva jedan fini osebujni jezik od nestajanja. Vidmarović je podsjetio da treba čuvati dijalekte i narječja od nestajanja, jer čak i staroštokavsko narječje pomalo nestaje pred novoštokavskim književnim standardom. Istaknuo je i kako Božica Brkan zbirkom diže svojevrsni spomenik malom čovjeku pišući o životu moslavačkih seljaka.

Božica Brkan istaknula je da ove dvije zbirke mogu imati i dvije vrste čitatelja ne samo zbog jezika, no uvjerena je da su obje namijenjene svima. Naglasila je kako je usamljenost ista za kompjutorom kao i nekad kod onih koji nisu bili dobro uklopljeni u obiteljske zadruge. Dodala je da u njezinim pričama ima i smijeha i podsmijeha, ali i satire i galgenhumora.

Na kraju ove tribine koja je bila pravi književni i jezični blagdan voditeljica je, parafrazirajući naslov jedne od zbirki, zahvalila autorici: “Hvala ti Božice što si bacila mrižu na sve nas”.

Link:

https://www.zagrebacki.hr/2017/11/23/promocija-knjiga-kratkih-prica-bozice-brkan-novinarski-dar-nije-naudio-knjizevnom/

Večernji list / Kultura: Njene su priče pravi spomenik malom čovjeku

Večernji list / kultura / str. 39 / 23. studenoga 2017.:

Link na portal Večernjeg lista, 23. studenoga 2017.:

https://www.vecernji.hr/kultura/nove-knjige-bozice-brkan-njene-su-price-pravi-spomenik-malom-covjeku-1209542

Nove knjige Božice Brkan: Njene su priče pravi spomenik malom čovjeku

O novim knjigama iznimno plodne književnice i publicistice govorili su Đuro Vidmarović, Miroslav Mićanović i Lada Žigo Španić

Foto: Davor Višnjić/Pixsell
AUTOR: Denis Derk
Dvije knjige odjednom u prepunoj dvorani Društva hrvatskih književnikapredstavila je ugledna i plodna književnica i publicistica Božica Brkan.

Obje su zbirke kratkih priča, ali je jedna, “Život večni” napisana na kajkavskom, a druga, “Umrežena” na standardnom hrvatskom jeziku, a objavio ih je Acumen. Kajkavska zbirka ima i znakovitu posvetu i to nedavno preminulom znamenitom kajkavologu i profesoru Joži Skoku, i to “namesto cvetja”. I dok je književnik i kritičar Miroslav Mićanović hvalio ritmičnost i preglednost štokavskih priča Božice Brkan, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović pohvalio je autoričinu moslavačku kajkavštinu koja je na putu zaborava. Čak je naveo da je u podnaslovu zbirke “Život večni” trebalo pisati da je tu riječ o knjizi kajkavskih moslavačkih priča.

– Naši dijalekti su pred izumiranjem. No Božica Brkan svojim pisanjem vraća nestali idiom u hrvatski književni život – rekao je Vidmarović naglasivši da se dijalektima može pisati i proza, a ne samo poezija.

– U zbirci “Život večni”, knjizi koja je zapravo nastavak autoričina romana “Ledina”,subjekt je jezik i u njoj Božica Brkan diže spomenik malom čovjeku pišući o životumoslavačkih seljaka – istaknuo je Vidmarović za kojeg dvije autoričine knjige u sebi nose dvije dimenzije života, ona kajkavska onog koji nestaje, a ona štokavska onog koji traje i koji će pobijediti. Voditeljica tribine u DHK Lada Žigo Španić ustvrdila je da Božica Brkan odlično sintetizira literarni i novinarski dar te da nju novinarstvo nije uništilo. Istaknula je i da je za svoje kratke priče autorica dobila nagrade koje nose imena Slavka Kolara, Dubravka Horvatića i Mate Raosa.

– Svaka priča objavljena u dvjema zbirkama ima svoju perspektivu – rekla je Božica Brkan.

– Ove dvije vrste priča kao da sam pisala za dvije vrste čitatelja. No u njima uglavnom pišem o usamljenosti koja se ne razlikuje od one usamljenosti koju osjećamo kada sjedimo za računalom, ali i od usamljenosti koju su ljudi osjećali kada su bili u velikoj zadruzi, ali su se jednako osjećali sami. U mojim pričama ima i smijeha i podsmijeha, galgenhumora, satire, ali ni naša moslavačka kekavica nije baš tako komplicirana – rekla je autorica pjesničkih zbirki, romana, brojnih popularnih kuharica, pa čak i Kajkavske čitanke koja se koristi u nastavi u svim srednjim školama u Hrvatskoj.

Dvije priče iz netom objavljenih zbirki Božice Brkan koje je ilustrirao i grafički oblikovao Jenio Vukelić iznimno je brojnoj publici, u kojoj su bili i Ljerka Car Matutinović, Dubravko Jelačić Bužimski, Diana Burazer, Zdenka Pozaić…, pročitala dramska umjetnica Biserka Ipša.