U Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. iz Koprivnice uručila je u utorak 4. lipnja 2019. Nagradu Zvonimir Golob za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu Miri Gavranu za Kad se na nebu susretnemo. Vrlo plodan i svjetski cijenjen autor dosad je pjesme pisao vrlo rijetko i ima zasad tek jednu objavljenu knjigu pjesama.
Poslije dodjele nagrade / Fotografija Miljenko Brezak
Nagrada Zvonimir Golob dodjeljuje se od 2013. u čast velikoga pjesnika, inače rođenoga Koprivničanca. Uz druge, dosad su je dobili i Enes Kišević, Luko Paljetak, Drago Štambuk, Božica Jelušić, Lidija Bajuk. Kako je stiglo gotovo 350 pjesama, stručni ocjenjivački sud dodatno je pohvalio još nekoliko pjesnika, među kojima i Božicu Brkan za pjesmu Ljubavni triptih.
Božica Brkan s posebnim priznanjem / Fotografija Miljenko Brezak
U zborniku Kmična strana meseca 38. Recitala suvremenoga kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić Sveti Ivan Zelina 2019. (ocjenjivački sud dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i Štefica Kamenarić-Filipović), na str. 19. i 20. objavljena je i pjesma Božice Brkan kak ne razmem. Nije nagrađena. Izvedena je na završnoj svečanosti 25. svibnja 2019. među 30 od 55 objavljenih i 451 prijavljene pjesme 111 autora. Maestralno ju je interpretirala dramska umjetnica Ljiljana Bogojević.
kak ne razmem
reči reči nemrem reči
a nemrem je ni pregutnuti
ne razmem kak ne razmem
ne razmem nikak ne razmem
kej mi je to kej sem celi život čitala i načitavala
celi život pisala i napisavala
ne do reči (lepo su složene kej bi to)
ne to kej ne bi znala kej očeju povedati
i moderne i arhaične i prepisane i vulične i zmišlene i kojekej takvoga
reči kej reči
al tak kak su složene valda sem bedasta
morti to i ne za čitajne
al kej bum gda je solar rekel i ja se toga držim da nemrem o nečemu govoriti če nemam iskustvo čitanja
al ne razmem ja ni kritiku kej je (ak več je) napisana o tomu
bog mi je svedok
čitam valda se po trejti i po četrti put i kuliko god treba
jel fali jel veli da ne vala niš
kej da je speval još jen tekstuš pak o ničem
da ne znam v koje je stranke bome ne bi znala jel se vlasti miti jel ju špota
da ne znam kak su mu dali tri-četiri nagrade
i još penez i vencov kej da je bog mi gre oprosti
vrml
a z tem se je zgovarjal gda je okoli fektal kej kakov siromak
ne velim reči kej je naslagal jenu do druge (i kej bi reči puno je to i čistom lepe reči)
tak su lepe da bi si najrajše saku mam doma zela da ju v svoju pesmu denem
ni ne vsudim se bome ni tintoblajku zeti ni laptop raspreti
idem još jemput prečitati pak mi se bu morti presvetilo
kej pesnik oče povedati
kej kritičar oče povedati
v koji kaslin oče pesmu deti
gdagda si mislim kak to mora biti nekakov test za nas kej drugo
da se neko zmed nas kej nam je na svetu največ do poezije stalo
lepo javi i pove kak niš ne razme kej je te pesnik štel povedati
al de bi vraga
si bi mu mam primetnuli kak je bedak kak v takve i tulike lepote more niš ne razmeti
najmejne te novi stil te novi jezik te novi kej mu smisao veli
manje poznate riječi: pregutnuti – progutati čitala i načitavala – mnogo čitala pisala i napisavala – mnogo pisala povedati – reći, ispripovijediti reči kej reči – riječi kao riječi solar – Milivoj Solar (Koprivnica, 1936.), teoretičar književnosti, akademik, autor vrlo važnih knjiga (Pitanja poetike, Ideja i priča, Književna kritika i filozofija književnosti, Teorija književnoti, Smrt Sancha Panze, Suvremena svjetska književnost, Roman i mit, Laka i teška književnost, Predavanje o lošem ukusu itd.), dugogodišnji predavač na komparativnoj književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iskustvo čitanja, stil… – termini iz teorije književnosti špotati – grditi zgovarjal – izgovario, izgovarao se fektal – moljakao, prosio najrajše – najradije saka – svaka denem, deti – stavim, staviti vsudim se – usudim se tintoblajka – vrsta olovke, obično cimermanske presvetilo mi se – shvatio sam kaslin – ladica, noćni ormarić gdagda – katkad primetnuli su mu – izmislili su o njemu, izogovarali su ga
Obično pitanjima ja gnjavim druge. Danas sam baš imala zadovoljstvo, a i čast da me intervjuiraju mladi novinari i literati Osnovne škole Ante Kovačića iz Zlatara. Njihov list Zlatarske iskrice već je dvije godine za redom najbolji u zemlji. Glavni urednik je Matija Mikulec.
Na zagrebačkom intervjuu pozdravljam mlade kolege sedmaše Karlu Bingulu i Tomu Valjka, osmaše Karla Svibena i Patrika Deliju te njihova mentora, inače mojega nekadašnjeg kolegu večernjakovca Denisa Vinceka. Razgovarali smo o svemu, a najviše o – Oblizekima. Stara štreberica ispričala im sve i svašta, od bele koruze do zagorskih štrukla, osim o zagorskom puranu i purici z mlincima! Čitamo se u prosincu! Ima još sjajne djece.
Iako još nisu redoviti, hvalevrijedni su pokušaji različitih lokalnih kulturnih aktivista, da se makar i povremeno, susreću ljudi od pera s području cijele Moslavine, Moslavčani rođenjem i(li) životom.
Božica Brkan uvodno podsjetila je na ideju kulturne Misije Moslavina / Fotografija Miljenko Brezak
Prema podjeli narodne nošnje etnologinje Slavice Moslavac, sve se češće govori o spajanju donje, crvene i gornje, bijele Moslavine. Poslije nekoliko ipak ograničenih susreta u Kutini, Ivanić Gradu i u Kloštar Ivaniću, u ponedjeljak 13. svibnja 2019. u Garešnici je Zvonko Farago s mjesnim ogrankom Matice hrvatske u Hrvatskom domu ogranizirao književnu večer Moslavačka riječ.
U prvom redu: pjesnici / Fotografija Miljenko Brezak
Svoj su prilog utvrđivanju regionalnoga kulturnog identiteta dali iz crvene Moslavine ĐuroVidmarović, koji je nastupio i kao pjesnik i kao predsjednik Društva hrvatskih književnika, zatim Božica Brkan, Katarina Brkić, Dragutin Pasarić i Ante Juretić, a iz bijeleŽeljko Stubičan, Senka Slivar, Mara Borovac, Anđelka Šoški, Dubravka Jelčić i Nada Trgovac. Pjesmom su večer oplemenile skupine Prijatelji iz Bereka i Hrvatska žena iz Garešnice.
Riječ etnologine Slavice Moslavac / Fotograrija Miljenko Brezak
Božica Brkan podsjetila je na ideju kulturne Misije Moslavina, koja je bila svojevrsni idejni otponac za nadregionalnu suradnju, zatim na zastoj u izlaženju časopisa Moslavačko zrcalo koje su izdavali moslavački organci Matice hrvatske te na nepovezanost autora i diskontinuitet suradnje, pa i na nepoznavanje i najbliskije povijestii zavičajne književnosti s autorima poput Đure Sudete ili Slavka Kolara, ali i recentnih autora, neovisno o poetici, pa i kakvoći tekstova koje stvaraju. Podsjetila je također i na predstavljanje u Garešnici antologije Moslavačka kajkavska lirikaDraženaKovačevića prije umalo deset godina. Pročitala je mladalačke pjesme na standardu Oblutak i Vermut te još neobjavljenu na moslavačkoj kekavici lepe mlade joči iz zbirke Nemoj mi to govoriti, koja treba biti objavljena ove godine.
Božica Brkan i Siniša Matasović / Fotografija Miljenko Brezak
Književnik Siniša Matasović moderirao je književnom večeri s Božicom Brkan u Noći knjige 23. travnja 2019. u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Petrinji, pod vodstvom ravnatelja Ante Mrgana i voditeljice odjela za odrasle Gordane Dumbović.
Gosti književnici i pažljiva publika u petrinjskoj Noći knjige / Fotografija Miljenko Brezak
Razgovarali su o različitim temama iz kulturnoga i stvarnog života, književnosti, jezika, izdavaštva, stripa (koji je tema ovogodišnje Noći knjige), gastronomije…
Autorica potpisuje roman Ledinu profesorici Brankici Šuker, koja je četiri puta pročitala njezin roman Rez / Fotografija Miljenko Brezak
Autorica je čitala pripovijetke, pjesme, a uz drugo i kajkavsku pjesmu mladoga učenika sisačke Ekonomske škole Luke Brlekovića (2001.), koji je kajkavski naučio odrastajući u okolici Petrinje, od djeda i bake te oca u Brestu Pokupskom i u Maloj Gorici.
Domaćini i gosti poslije predstavljanja za ugodno sjećanje / Fotografija Miljenko Brezak
Susret pjesnika 7. Rijeka šuma nebo u organizaciji Matice hrvatske Ogranak Lipovljani održan je u subotu 13. travnja 2019. u slikovitim Piljenicama, rodnom selu Đure Vidmarovića, te u Krapju u Lonjskom polju. Okupila je dvadesetak pjesnika iz cijele Hrvatske, a Božica Brkan čitala je kajkavske pjesme lepe mlade joči i vuha.
Božica Brkan pročitala je svoje još neobjavljene pjesme “lepe mlade joči” i “vuha”/ Fotografija Miljenko Brezak
Dobrodošlicu pjesnicima priredili su učenici Područne škole iz Piljenica, udruga žena Mlinarice, Ogranak Marice hrvatske Kutina, PP Lonjsko polje i MPZ Lira.
Sudionici Susreta pjesnika 7. Rijeka šuma nebo u Piljenicama / Fotografija Miljenko Brezak
U emisiji Hrvatskoga radija Sljeme Kajkavijanakod Ane Lacković Varga, u četvrtak 21. ožujka 2019. od 20,30 do 22 sata gostovali su Ivica Ivanković, etnolog, foklorist i radijski novinar te pjesnik, i Božica Brkan, recenzentica knjige, predstavili su Ivankovićevu zbirku na kupljanskom govoru Miselnica u izdanju Udruge Ivana Perkovca – za njegovanje kajkavske ikavice i promicanje zavičajne kulturne baštine, koju vodi Jasna Horvat. Kao druga od tri knjige Miselnica je netom objavljena u okviru Projekta Književno stvaralaštvo kajkavaca između Krapine i Sutle.
Razgovor u emisiji Kajkavijana: ivica Ivanković, Ana Lacković Varga i Božica Brkan (Fotografija Miljenko Bezak)Kajkavsko veselje u studiju HR Sljeme (Fotografija Miljenko Bezak)
Neki se pretplate kazalište, knjige, pakete zdrave hrane, kozmetike ili nakita, a neki na – žestice i vina. Portal Netokracija zanimalo je da li bi startup poput Vineboxa mogao zaživjeti i kod nas, s obzirom na hrvatsku vinsku scenu. Novinarka Ana Marija Kostanić Vino na pretplatu: Mogu li hrvatske vinarije izvesti poslovni model po uzoru na Flaviar i Vinevox?pripremila je vrlo zanimljiv i poticajan članak u kojem su 15. ožujka 2019. komentirali gastroblogerica Božica Brkan, Jugoslav Petković iz Flavira i Diana Kostelnik iz Iločkih podruma.
U Kaju, časopisu za književnost umjetnost i kulturu, dvobroj 5.-6. za 2018. Pedesetletnica Kaj 1968-2018uz priloge iz suvremene hrvatske književnosti (Kovač, Jelušić, Weber) iz kajkavske književno-jezične baštine (Pajur) i druge teme, među radovima sa 11. natječaja za hrvatski književni putopis uz radove Denisa Peričića, Marijana Tomislava Bilosnića, Božidara Brezinščaka Bagole, Zvjezdane Jembrih, Božice Jelušić, Tomislava Šovagovića i Biserke Goleš Glasnović, objavljen je i putopis Nova moslavačka razglednica: villaromanana Sipčini Božice Brkan, nagrađen u Loboru na Danima Franje Horvata Kiša 2017. str. 126.-129.
Početak putopisa Božice Brkan u KajuNaslovnica časopisa Kaj, broj 5.-6. iz 2018.
26. veljače 2018. na 1. programu Hrvatskog radija u ciklusu emisija “Iz narodne baštine kajkavskih krajeva” urednika i voditelja Ivice Ivankovića Božica Brkan pročitala je svoju priču “Kak su trojica pesmu nosili”, a koju je 2001. godine prof. dr. Miroslav Šicel uvrstio u svoju “Antologiju hrvatske kratke priče”.
Danas, 4. veljače još jednom je reprizno emitirana.
Božica Brkan i ivica Ivanković / Fotografija Miljenko Brezak
